DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 9 <-- 9 --> PDF |
sebnu pažnju. Na licitaciji, održanoj 15. septembra 1928. u Zagrebu, za isporuku 50.000 kom. hrastovih pragova, pristupilo je 18 licitauata, koji su ponudili 200.000 pragova, dakle 4 puta više nego što je Direkcija željeznica u Zagrebu tražila. Za pragove najjačih dimenzija od 2.70 m tražena je cijena od 66.50 Din, za pragove od 2.50 m 52 do 64 Din, a za pragove od 2.30 m 20 do 21.75 Din po komadu. Trgovci iz Hrvatske i Slavonije — njih 4 na broj -- tražili su najviše cijene, dok su trgovci iz Bosne — njih 14 — tražili najniže cijene. Tu razliku u cijenama pragova između trgovaca iz Hrvatske i Bosne opravdava zastupnik šumske industrije g. J. kurdek (Zagrebačke »Novosti« od 2. oktobra 1928.) ovim razlozima: »U pomanjkanju pomoćnog šumarskog osoblja može se mirne duše ustvrditi, da je u Bosni deseti dio produkcije pokradena roba. .1er ne samo da kradu seljaci, već kradu i Veliki kupci šuma na javnim dražbama, koji osim jeftino kupljenih stabala, poruše još najmanje Va više. Ovo je tim prije shvatljivo, kad kažem, da šume kupuju većinom pristaše beogradske klike i to: tanja stabla po Din 20—30, a najjača po Din 100— 120 po stablu, bez obzira na kubnu sadržinu. Kod rušenja zaokruže malo desno, malo lijevo, u neprodana područja, pa si sami tako pojeftine kupnju. Tko će takove gavane da pozove na odgovornost? .le li onaj kukavni lugar, koji ima da čuva teritorij od 10—15 knr? . . . Uništavanju bosanskih šuma kriva je beogradska klika još u toliko, što je — radi izbornih kuglica -- uz bagatelnu cijenu prodavala i dijelila veće komplekse šuma dobrovoljcima. Kod ovih prodaja i dioba ustanovljen je rok izradbe i izvoza. Dobrovoljci ne imajući novaca da polože kupovninu, a još manje, da sami izrade dodijeljena stabla, prepustili su kupljeno drvo okolišnim trgovcima drvom. Oni su dakle jeftino došli do drva, a uz to — na račun i ime dobrovoljaca — porušili i izradili znatno više. Pa tko bi se usudio tužiti dobrovoljca radi krađe? Jest, u partizanstvu, u korupciji, leži glavni uzrok neracionalnom gazdovanju i uništavanju šuma. Iz navedenih razloga bosanski producenti mogu prodavati pragove uz niže cijene od ostalih producenata.« Kod druge velike licitacije hrastovih pragova, održane 28. novembra 1928. kod Ministarstva Saobraćaja u Beogradu, traženo je 553.000 kom. pragova, a ponuđeno je 1,044.000 komada, dakle za 491.00.0 kom. više. Na tu je licitaciju pristupilo 26 licitauata iz raznih krajeva države. Njihovo učestvovanje na toj licitaciji po količini komada pojedinih vrsti pragova i po stavljenoj cijeni razjašnjuje donekle putove, po kojima se kreće trgovina hrastovim pragovima. 1 ovdje bilo je neznatno učešće trgovaca iz Hrvatske i Slavonije, dok su njihove cijene najveće. Na licitaciji pragova u Madžarskoj u oktobru 1928. učestvovale su domaće firme jače, nego 28. XI. 1928. na licitaciji u Beogradu za našu državu. Rezultat te licitacije je ovaj: 1. Za najveće pragove od 2.70 m traženo je 75.000, a nuđeno je 154.000 komada. Samo 3 firme iz Hrvatske i Slavonije nudile su količinu od 49.000 kom. uz cijenu od 65—71 Din (prosječno 69.45 Din), dok je 1 i firmi iz Bosne nudilo 97.000 kom. uz cijenu od 57—66 Din (prosječno 62 Din). 2. Za pragove od 2.50 m traženo je 200.500, a nuđeno je 535.000 komada. Od toga su na te pragove nudile 3 firme iz Hrvatske i Slavonije količinu od 128.000 kom. uz cijenu od 59—61.50 Din (prosječno 60.55 7 |