DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 8 <-- 8 --> PDF |
u financijskom smislu zrele za sječu. Osim toga pretvarale bi se tako čiste bukove šume u daleko vrednije mješovite sastojiue sa hrastom po brežuljcima, a sa jelom po visokogorju. Međusobni odnos izvoza hrastovih pragova spram bukovih s obzi rom na količinu vidi se jasno iz gornje slike. Izvoz hrastovih pragova konstantno raste; od 1923. do 1926. polaganije, dok od 1926. do konca 1928. dostiže rapidno neslućenu količinu od 2,651.595 komada. Izvoz bu kovih pragova raste mnogo polaganije, najveću visinu dostiže 1926. i 1927., a u 1928. znatno pada. Kako vidimo, ogromne se količine pragova izvoze iz naše države u 20 stranih država. Nema države na svijetu, koja bi proizvodila toliko pragova u svojim šumama i izvozila ih na sve strane kao naša država. Najviše se eksportira naših pragova u Italiju, zatim Madžarsku, Austriju. pa Njemačku, u kojoj je šumsko gospodarstvo najnaprednije na cijelom svijetu. Njemačka — ta klasična država za napredno šumsko gospodarstvo— mogla bi i sama pokriti svoje potrebe na pragovima, kada bi sjekla svoje šume bez reda i obzira na financijsku dob sastojina, kako se to kod nas na žalost čini. Kod nas se naime danas postupa sa šumama tako, da se kod toga zaboravlja, da su šume najveća narodna imovina i to ne samo sadanjih, nego i onih generacija, koje će tek doći. U mjesecu oktobru 1928. g. držala je primjerice Madžarska licitaciju pragova na količinu od 600.000 kom., na koju je pristupilo 9 naših šumskih firmi (5 iz Hrvatske, a 4 iz Bosne), ponudivši oko 200.000 kom. hrastovih pragova uz cijenu od 80 Din i 260.000 kom. bukovih pragova uz cijenu od 50 Din. Svakako osobitu pažnju zaslužuje izvoz hrastovih pragova u god. 1928., koji je dostigao nevjerojatnu visinu od circa 2,652.000 komada. Ta je činjenica s našeg gledišta, koje zastupamo u ovom pitanju, od naročite važnosti, jer je to najbolji dokaz, da pragovi potječu od zdravih stabala, a ne od sušaca, sa kojima neki žele opravdati tu golemu produkciju hrastovih pragova u našim šumama. (Vidi »Drvotržac« od 10. i 20. XII. 1928.). M i n a p r o t i v o v o m e tvrdi m o, da je n a j m a n j a k o 1 i č i n a posušene d r v n e m a s e izrađen a u prag o v e. K tome cijene pragovima od sušaca ne rastu tako jako, kao onima od zdravih stabala. Da ogromna produkcija hrastovih pragova potječe od zdravih mladih hrastovih stabala, dokazujemo: 1. velikim brojem trgovaca pragovima iz krajeva, gdje se hrastove šume ne suše, kao na pr. u Bosni; 2. pragovima, koji se u velikim količinama izrađuju baš u zdravim šumama hrasta kitnjaka, koji raste po brežuljcima, dok od sušenja stradavaju dosada isključivo sastojine hrasta lužnjaka u nizinama, i konačno 3. time, što je proizvodnja pragova kod nas dostigla neslućenu visinu u zdravim, a ne oboljelim šumama, te dok bolest hrastovih šuma od g. 1925. znatno jenjava, a kalamitet se sušenja ne širi kao prvih godina oboljenja (1923.—1925.). dotle je naprotiv produkcija hrastovih pragova zadnjih godina znatno porasla, što se jasno vidi iz spomenutoga brojčanog i grafičkog prikaza. Na licitacijama pragova, koje se drže kod Ministarstva Saobraćaja u Beogradu i kod Direkcije željeznica u Zagrebu, učestvuje veliki broj licitanata. Na tu živu utakmicu velikog broja licitanata obraćamo po 6 |