DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Fakat je, da se ogromne količine drva sijeku u našim šumama. Toliku količinu drva ili bolje reći tako intenzivnu sječu državnih šuma, kako je vodi Ministarstvo Šuma i Rudnika, nije prije rata iskazivala cijela Austro-Ugarska monarhija. Intenzitet sječe šuma kod nas je narastao upravo do neslućene visine i on ugrožava opstanak naših šuma. Ako se gornjoj masi u iskazu od 4,978.884 m3 pribroji još masa drva, koja se u Bosni i Hercegovini besplatno izdaje u ime »meremata« (servitut) za 160.000 familija, a koja iznosi oko 2.5 milijuna m \ te ako se k tomu doda još ona masa drva, koja se besplatno izdaje raznim strankama u državi, kao i ona, koja se pokrade, što sve najmanje iznosi jedan s milijun m3, to se u državnim šumama sječe godišnje oko 8 milijuna m. U slijedećem desetgodištu iznosit će to oko 80 milijuna m3. Ta ogromna količina izvezenog drva i taj intenzitet sječe naših šuma pored slabe brige oko pomlađivanja mora da u duši svakog šumara i patriote ostavi dubok trag zabrinutosti nad potrajnim uživanjem naših šuma, jer je potrajno iskorišćavanje šuma kamen temeljac svakog zdravog šumskog gospodarstva. S njime je usko vezan procvat i napredak šumarske nauke, a jednako i opstanak šumarskog staleža kao takovog. U gornjem pregledu izvoza drva sadržani su i pragovi. Od godine 1923., kada je izvoz hrastovih pragova dozvoljen, pa do danas, raste proizvodnja hrastovih pragova iz godine u godinu nevjerojatnom brzinom tako, da će u godini 1928. sigurno dostići neslućen broj u visini više od 2.6 milijuna komada. Ako se k tome doda još potreba na pragovima u državi, koja iznosi oko 1,200.000 komada (ugrađeno je u željeznice oko 12 milijuna pragova), to dobivamo ogroman broj od 3.8 milijuna pragova, koji su u godini 1928. u našim šumama izrađeni. Toj ogromnoj brojki odgovara masa u sirovom stanju od 600—700.000 m:i hrastovog drva, a tolika se masa drva u našim hrastovim šumama ne može potrajno iskorištavati za pragove. Pred ovom brojkom mora se svako, tko pozna naše šume, duboko zamisliti i zapitati: Zar mogu tako ogromnu proizvodnju hrastovih pragova naše šume trajno da podnose i zar ta pohlepa šumskih trgovaca za hrastovim pragovima ne dovodi u pitanje naš vlastiti željeznički saobraćaj? Da je naš željeznički saobraćaj još daleko od svog normalnog stanja, to svi dobro znamo i osjećamo, jer željezničke nesreće, koje su kod nas redovna poja-va, imaju svoj začetak velikim dijelom baš u trulim pragovima, po kojima se uz najveću pogibao odvija naš željeznički saobraćaj. Po podacima, koje smo sabrali kod željezničkih direkcija, potreba je željezničkih pragova za redovnu izmjenu daleko veća, nego što država može da nabavlja iz svog neznatnog budžeta za željeznice. Ako se k tomu doda još i količina pragova, koja je potrebna za nove željezničke pruge, što su sada u gradnji, kao i za one pruge, koje su projektovane u osnovi za izgradnju željezničke mreže, to je očito, da ćemo jedva moći pokriti vlastite potrebe na pragovima iz naših šuma. Nije potrebno napose isticati razloge za izgradnju novih željeznica u državi, koje su glavni preduslov za naš materijalni opstanak i kulturni napredak, a od goleme su važnosti i za sigurnost države. Da slika o tom važnom pitanju zabrane izvoza pragova bude što jasnija, iznosimo kratki pregled o količini i vrijednosti izvezenih pragova -/ |