DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 42     <-- 42 -->        PDF

gove, koji su svršili nauke pre rata, za 1—3 grupe. Prvih ima danas u petoj i šestoj
grupi, šta više i u četvrtoj, dok drugih u velikom broju još uvek u sedmoj grupi,
znatnom delu u šestoj i petoj, zaostalih prema prvima, koji su u petoj i četvrtoj grupi.


To povlašćivanje prvih dovodi do toga, da pojedinci, tako rekući bez ijednog
dana stručne prakse, dolaze na visoke i odgovorne položaje, od česa ne samo da trpe
služba i struka, nego i samo šumsko gospodarstvo. Za dokaz toga ima dosta primera iz
posve rasklimane i upropaštene administracije šumskih ustanova. Stručna kvalifikacija,
ispravnost i sposobnost u službi, stručni radovi i praksa ne dolaze nikako u račun,
nego se jedino ističe bezuslovna poslušnost sretnika, koji su se tako naglo popeli na
ljestvu grupa i položaja. Pregaženi, zapostavljeni i u svakom pogledu besprikorni
stručnjaci, imaju da moralno trpe, da postaju nezadovoljni i gube svaku ljubav i volju
za službu, a pojedinci još da dočekaju, da im za neposredne starešine dođu oni, koje
su do juče upućivali u najelementarnije stvari iz struke i službe.


Povodom toga izloženog stanja, koje se zacarilo u svim granama šumarske
struke, Jugoslovensko Šumarsko Udruženje na svojoj redovnoj godišnjoj skupštini u
Zagrebu, diže svoj glas u moralnu zaštitu svojih mnogobrojnih ispravnih i sposobnih, a
zapostavljenih članova stručnjaka, k o . s t a t u j u ć i, da takova personalna
politika s jedne strane potresa temelje šumarske struke i
službe, a s druge strane izlaže opasnosti samo šumsko gospodarstvo.


2. 0 presizanju rada Mjesnih Kontrola u kompetenciju stručnih činovnika.
REZOLUCIJA.


Postavljanjem Mesnih Kontrola pri Direkcijama Šuma, u čijim je područjima u
punoj meri razgranjena eksploatacija šuma, bilo po zakupcima, bilo u samoj državnoj
režiji, ili se izvadaju u širim razmerama šumsko-uzgojne mere, kao i radovi na pošumljavanju,
dalje veći tehnički radovi (gradnje i opravci cesta, zgrada i t. d.), zatim
suabdevanja zemljoradnika i malih obrtnika drvom, sa prethodnim radnjama konsignacija,
procena i obračuna drvnih masa, prodaja šumskih meduužitaka i nuzužitaka i t. d.,
dakle pri Direkcijama, u kojima se ti radovi već iz davnijih vremena izvode u punoj
meri i sa jakim intenzitetom, stvarajući velike prihode državnoj kasi, kada je sve to
rađeno bez svake prisutnosti Mesnih Kontrola i stvoren stalan, određen i samostalan
okvir, u kome su državni interesi, bili u najpodpunijoj meri osigurani, nastupio je u tima
radovima potpuni poremećaj, jer Mesne Kontrole duboko zadiru u spomenute radove,
tražeći i za posve stručna rešavanja svoje uvide za davanje viza, komplikujući i uvećavajući
u velikoj razmeri administraciju šumskih ustanova (Direkcija i Šumskih
Uprava), dok se istovremeno forsira štednja na osoblju, naročito pomoćnom, štednja
na kancelarijskom materijalu, (pojedine Šumske Uprave nemaju u kancelarijama pisara)
pa je tehnički nemoguće tu nerazmerno uvećanu administraciju svršavati. Usled
takova stanja vode se samo sporovi i objašnjenja između Mesnih Kontrola i šumskih
ustanova, sa posledicom, da ceo rad šumskih ustanova zapinje, a time je njihov glavni
zadatak rada na terenu doveden u pitanje. Državne šumske ustanove, kao
eminentno privredne jedinice prvoga reda, pod takovim okolnostima,
u kojlima im je oduzeta n a jip o t r e b n i j a s a m o s t a´l no s t
rada, stavljene pod tutorstvo, ne mogu odgovarati ni svojim
n a j b i t n i j i m zadacima.


Povodom svega toga, Jugoslovensko Šumarsko Udruženje, na svojoj redovnoj
godišnjoj skupštini u Zagrebu skreće pažnju Glavnoj Kontroli u Beogradu na izloženo
stanje, u koje su dopale državne šumske ustanove, da za vremena preduzme mere,
da se to zamršeno stanje raščisti i popravi, te državnoj šumskoj privredi vrati prvašnji


40