DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Počela se praksa, da se za ova pitanja ne pitaju stručni forumi. To pitanje treba da se likvidira, ali tako, da se čuvaju naše šume. Država je dosada za agrarnu reformu potrošila toliko para, da je zato mogla kupiti tri puta toliko zemlje, koliko je razdijeljeno1. Pogreške učinjene kod poljodjelskog zemljišta dadu se popraviti, kod šumskog tla se ne dadu. Obrazlaže i čita slijedeću rezoluciju: REZOLUCIJA. U času kad u javnost dopiru glasovi, da nadležni krugovi kane pristupiti konačnoj likvidaciji agrarnih odnosa u državi; kada se čuje da će tom prilikom biti odlučeno sudbinom onakovih šumskih dijelova privatnog šumskog posjeda, koji svojom površinom ne premašuju 100 ha; u času kada se gotovo dnevno mogu čitati novinske vijesti kako postoji namjera, da se donese — ili što više, da čak već i postoji — neki zakonski nacrt o eksproprijaciji dijelova velikog privatnog šumskog posjeda, imenito onih, koji se »zabijaju kao klin u tuđi seoski posjed, ili koji poput obruča okružuju takav posjed«; Jugoslovensko Šumarsko Udruženje smatra jednako kao i dosada, ne samo svojim pravom, nego i svojom dužnošću, da svojim strukovnim znanjem i iskustvom sudjeluje pri riješavanju svih pitanja, koja se odnose na šumarstvo. U koliko takove vijesti odgovaraju činjenici, to Jugoslovensko Šumarsko Udruženje na današnjem svojem kongresu konstatuje žalosnu činjenicu, da nadležni krugovi pri donošenju tih i takovih po šumarstvo naše države važnih pitanja i ne pitaju za naše mišljenje. To je tim važnije istaći, što se obzirom na loša iskustva, koja su stečena sa dosadanjim radom na polju naše agrarne politike — naročito kod provadanja agrarne reforme na poljoprivrednim objektima —I može sa pravom da izrazi bojazan, da će poput poljoprivrednih stradati i naši šumski objekti. Naročito i oni, na koje nailazimo na dosada uzorno gospodarenim velikim privatnim šumskim posjedima. Odklanjajući svu odgovornost za sve teške i loše posljedice, kojima može takav postupak mjerodavnih krugova da urodi; kojima može da urodi eksproprijacija i rasparčavanje takovih posjeda po naše narodno-gospodarski najvažnije objekte, naše uzorno gospodarene šumsko-gospodarske cjeline; Jugoslovensko Šumarsko Udruženje ovime javno i najenergičnije protestuje protiv svakog zapostavljanja naše najviše i jake strukovne organizacije, te apelira ovime još u dvanaesti čas javno na sve u tom pitanju odgovorne instancije, u prvom redu na: Kr. Vladu, te na naše Ministarstvo Šuma; na sve poslaničke i parlamentarne klubove, kao i na sve pojedine naše narodne poslanike, bez obzira na političko´-stranačku opredjeljenost njihovu, moleći i zahtijevajući da ne prenagle sa odlukom, nego da za riješenje toga teškog i za naš budući narodno-gospodarski život odlučnog pitanja saslušaju i mišljenje onih stručnih krugova, koji neće samo snagom svoga patriotizma nego i svoga stručnog znanja te dugogodišnjeg iskustva, moći, htjeti i znati da kažu objektivno pravu riječ u pravi čas. Ono što je do sada o tim zakonskim predlozima doprlo u javnost, smatramo da nije dobro i da može* da urodi velikim zlom po cijelo naše narodno gospodarstvo obzirom na naše šumarstvo. Molimol i zahtijevamo, da se svi zakonski prijedlozi ukoliko se odnose na šumarstvo, prije podnašanja parlamentu na pretres, povuku, odnosno dostave i Jugoslovenskom Šumarskom Udruženju na mišljenje. Konačno slobodni smo ponovno zamoliti, da se smjesta opozove i zlokobna naredba »O izlučivanju pojedinih dijelova privatnog šumskog veleposjeda « i to s razloga svojevremeno već opetovano istaknutih; ponajpačc pako poradi toga, što takovo nezakonito uredovanje po tako važnom gospodarskom problemu unosi posvemašnju zabunu jednako u gospodarstvo tih objekata kao jedne 38 |