DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 18     <-- 18 -->        PDF

koje smo obrazložili brojkama i tako dokazali štetne posljedice dosadanjeg
gospodarenja hrastovim šumama, kao prostu konstataciju u cilju,
da se tomu zlu što prije nađe lijeka. Sve smo to iznijeli samo za korist
naroda kao cjeline i države, jer smo siromašan i malen narod, koji je još
u mnogom pogledu zaostao, te ne možemo dozvoliti, da nam se narodna
imovina, koja je u šumama sadržana u ludo rasipava, i da zlo, koje će
odatle doći ne padne na naš narod kao hladna zima na gologa prosjaka.


Résumé. C´est un rapport de l´auteur, fait a l´Assemblée Générale de l´Union


forestiere Yougoslave, tenue a Zagreb le décembre dernier. Se basant sur un matériel
statistique riche, il en rapporte sur l´influence nuisible de ladite exportation et en
recommande l´interdiction. Le Rédacteur.


/./G. STJEPAN ŠURIĆ, ZAGREB:


TACNOST PROCJENE SASTOJINA POMOĆU
PRIMJERNIH PLOHA
(L´ EXACTITUDE DE L´ ESTIMATION DES PEUPLEMENTS
AU MOYEN DES PLACES D´ ESSAI)


I. UVOD
D
D
rvna masa sastojine sastavljena je iz tri îaktora. To su zbroj kružnih


ploha G, srednja visina H i srednji oblični broj F, ili ukratko :


V = G H- F. Faktori H i F ustanovljuju se ili svaki zasebno ili obično


V


(kod skraćenog postupka) zajednički kao jedan faktor, kao oblikovisina HF = -^.


Jer obično sve metode sa primjernim (modelnim) stablima, zatim metoda sa
krivuljom masa i upotreba lokalnih tabela daju nam îaktor HF, dok iaktor 0
ustanovljujemo neposredno: klupiranjem.


U îormuli V= G-H-F îaktor G je po svojoj naravi najjači, najodlučniji
i kreće se u vrlo širokim granicama. Faktor HF naprotiv za sastojine približno
iste dobe, obrasta i boniteta prilično je konstantan, te se uopće kreće u dosta
uskim granicama. Nećemo mnogo pogrešiti, ako ga samo ocijenimo, što se za
zbroj kružnih ploha ne može reći.


Time svim hoću kazati, da kad ustanovljujemo drvnu masu sastojine,
najvažnije je ustanovljenje njezine sume kružnih ploha. A to je i jedina veličina,
koju možemo gotovo posve tačno ustanoviti i sa relativno jednostavnim sredstvima.
Neprilika je, što je mjerenje promjera na svim stablima dugotrajan posao, pa


16




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 15     <-- 15 -->        PDF

smicalicama, da lukrativni posao s pragovima iz svojih ruku brzo ne
izgube. Da je trgovanje sa hrastovim pragovima vrlo lukrativan posao,
najbolji je dokaz to, što su firme digle veliku buru protiv zabrane izvoza
pragova i što daju pisati u javnoj štampi protiv te zabrane. Mi znamo za
slučaj, da je jedna firma prije licitacije pragova u godini 1927. zatražila
od jedne šumske direkcije potvrdu o tom, da u šumama naše države
izrađuje pragove, koje u istinu nije izrađivala. Željenu potvrdu je firma
dobila.


Izloživši naprijed odnose u izradi i trgovanju hrastovih pragova u
sadašnjici, prelazimo na određivanje količine pragova, koji će se vjerojatno
moći u šumama izrađivati kroz slijedeći odlomak vremena od 10
godina.


I bez obzira na naprijed spomenuto katastrofalno sušenje hrastovih
šuma (vidi: Petar Manojlović, Spomenica J. Š. U. str. 372), ne mogu hrastove
šume u državi na nikoji način trajno podnositi sadanju hiperprodukciju
hrastovih pragova.


Od površine hrastovih šuma 718.956 ha ne može se potrajno tolika
masa drva izrađivati na pragove od grana debelih starih hrastovih stabala,
kao ni od stabala u srednjodobnim sastojinama, koja se zbog proređivanja
moraju vaditi, kako se to u normalnim prilikama i kod valjano
vođenog gospodarenja mora činiti.


Prema podacima Ministarstva Šuma i Rudnika, koji su sadržani u
Spomenici J. Š. U., str. 148., razdijeljena je gornja površina hrastovih
šuma ovako:


Hrvatska i Slavonija 148.712 ha


Bosna i Hercegovina 222.387 ,,


Dalmacija
9.917 .,


Vojvodina
8.072 „


Slovenija
10.305 ,,


Srbija i Crna Gora 319.563 ,,


Ako hrastove šume Dalmacije, Vojvodine i Slovenačke ispustimo iz
računa u pogledu trajne produkcije pragova, to dolaze u obzir samo hrastove
šume Hrvatske i Slavonije, te Bosne i Srbije. Pa i hrastove šume
Bosne i Srbije za trajnu proizvodnju pragova valja znatno reducirati.
Prema istoj statistici ima u Bosni sitnih šuma 378.890 ha i šikara 489.947
ha, dok u Srbiji ima niskih šuma 717.651 ha i šikara 176.325 ha. Kako u
sitnim, tako i u šikarama čini glavnu vrst drva hrast, čija je površina
vjerojatno gore iskazana, te zbog toga valja površinu hrastovih šuma
tih krajeva iz računa ispustiti. Pa i površinu hrastovih šuma Hrvatske i
Slavonije u visokom šumskom uzgoju, iz kojih se pragovi mogu proizvađati,
valja znatno reducirati, jer po istoj statistici ima sitnih šuma


278.562 ha, a šikara 35.869 ha, u kojima
hrast čini glavnu vrst drva.
U glavnom se može reći da hrastove šume u Hrvatskoj i Slavoniji
predstavljaju najglavniji rezervoar za proizvodnju pragova.
Osim toga u golemoj proizvodnji hrastovih pragova ne uzima se
dosta u obzir ni to, da hrastove šume u Hrvatskoj i Slavoniji iskazuju
do krajnosti velike abnormalnosti u pogledu površine pojedinih dobnih
razreda. Kako je poznato, postoje još maleni ostaci starih hrastovih sastojina
u državnom posjedu, nešto više kod imovnih općina i zemljišnih




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 14     <-- 14 -->        PDF

čamo pažnju odlučujućih faktora na potrebu, da se zabrani izvoz hrastovih
pragova iz države. To je potrebno učiniti:
Prvo: zbog toga, što će cijena pragovima u državi pasti i po tom
uzdržavanje željezničkog saobraćaja biti jeftinije.
Drugo: zbog čuvanja hrastovih šuma, koje se zbog izvoza pragova
u velikim količinama, i suviše jako sijeku i uništavaju.


Poznato je, da maleni privatni vlasnici šuma bez dozvole vlasti
prodaju svoje šume seoskim trgovcima i birtašima, koji su u novije doba
postali pravi zatornici mladih hrastovih šuma malenih vlasnika šuma.
Šta više, oni su glavni krivci krađi hrastovih pragova iz šuma države,
imovnih općina, zemljišnih zajednica i veleposjeda. Valja znati, da ti
seoski trgovci od šumskih štetočinaca kupuju pragove, koje ovi pod zaštitom
naprijed spomenutog čl. 133. šumskog zakona predratne Srbije.
Iako i bez poteškoća u šumi preko noći kradu i seoskim trgovcima uz
bagatelnu cijenu prodavaju. Ti »trgovci pragova« nelegalno stečene
pragove dalje na stanicama prodavaju namještenicima i pouzdanicima
većih šumskih firmi uz dosta malenu cijenu od 37 do 40 Din.


Izrada pragova uzela je toliko maha u nas, da se u privatnim šumama
sječe svako stablo od 28 era dalje, koje je sposobno za izradu
jednog praga. Ne samo u šumama malenih vlasnika nego i veleposjeda,
koji lako dobiva dozvole za sječu još nezrelih šuma. Zbog velike i neobuzdane
sječe hrastovih šuma vidimo na svim željezničkim stanicama
Hrvatske i Slavonije ogromne količine hrastovih pragova, koji čekaju
na izvoz iz države. Nema željezničkog teretnog voza, koji dnevno po
desetke vagona hrastovih pragova ne vuče preko granica države. Od
odlučujućih faktora, a u prvom redu od strane Ministarstva Šuma i Ruda
nitko o tome ne vodi računa, niti se brine za potrebe pragova našeg željezničkog
saobraćaja u sadašnjici, ni u skoroj budućnosti.


Na osnovu svega rečenoga tvrdimo, da naš saobraćaj u pogledu
hrastovih pragova ide u susret crnoj budućnosti, jer valja znati, da se u
Hrvatskoj i Slavoniji zadnjih godina posušilo oko 2.5 milijuna m3 drva
srednjedobnih hrastovih šuma, dok starih hrastovih šuma sve više nestaje.
Bukovih šuma doduše ima dosta, ali se bukovi pragovi moraju
impregnirati, što je vrlo skupo i što izbjegavaju bogatije i industrijski
jače države od naše, te radije kupuju naše hrastove, nego bukove pragove.


Prije nego prijeđemo na ustanovljivanje količine pragova u našim
šumama za neposrednu budućnost, valja nam spomenuti još ovo: Za neobično
velike količine hrastovih pragova, koje velike firme na licitacijama
državi nude, vele neki, da su fiktivne. U velikim količinama nude državi
pragove zbog toga, što se boje, da će država ipak morati zabraniti izvoz
hrastovih pragova. Ta je izjava učinjena na glavnoj skupštini .1. Š. U.
Neki šumski trgovci privatno izjavljuju, da naša država provodi »Ausverkauf
« svojih šuma, i da je u tom pogledu slična insolventnu trgovcu,
koji prije stečaja nastoji što više robe rasprodati u svom dućanu. Ako je
taj trik trgovaca, da državi zbog bojazni zabrane izvoza pragova stavljaju
fiktivne ponude za pragove, istinit, to je po sebi vrlo značajan i najjače
opravdava naše mišljenje, koje o ovom važnom pitanju zastupamo,
a to je, da se što prije zabrani izvoz hrastovih pragova iz države. Očito
je dakle, da se neki trgovci plaše te zabrane, jer sami vide da tako jaka
sječa šuma ne će dugo trajati, pa je zato razumljivo, da se služe i takovim


12




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 13     <-- 13 -->        PDF

tržištu prema ponudi i potražnji. Zar nije anomalija u tom, da naša država
pored velike hiperprodukcije pragova, koja iznosi nekoliko milijuna komada
na godinu, kupuje pragove za svoje željeznice uz jednako visoke
cijene, koje nemaju tendenciju da padaju nego naprotiv ostaju jednake
ili što više rastu. Ako se sve te činjenice uvaže, i ako se u pameti drže
neke pojave u trgovanju pragovima, dolazimo do zaključka, da je trgovanje
hrastovim pragovima monopolisais u rukama nekih velikih firmi,
koje cijenu hrastovim pragovima po volji određuju i vještački visoko
drže. Za ilustraciju toga navađamo ovo: Kada je u proljeću god. 1928.
počela gradnja drugoga željezničkog kolosjeka od Beograda do Novske.
dobila je Direkcija željeznica u Zagrebu ovlaštenje od Min. Saobraćaja
da potrebne pragove za dio pruge na svom teritoriju od Novske do Broda
može kupovati ispod ruke do najviše ciene od 50 Din po komadu. Odmah
u početku te »ručne kupnje« plaćala je rečena Direkcija željeznica malenim
producentima pragove sa 45 do 48 Din, dok su velike firme prije
toga od istih producenata kupovale pragove po 37 Din. Bojeći se velike
firme te konkurencije države, počele su odmah kupovati od malenih producenata
pragove po cijeni od 60 Din, dakle za 10 Din više po komadu
nego što je Željeznička Direkcija najviše mogla i smjela plaćati. Kako
vidimo, velike su firme utukle u zametku svojom konkurencijom (ako se
tu može govoriti o konkurenciji) pokušaj zagrebačke Direkcije željeznica,
da tom ručnom kupnjom nabavi pragove za dupli kolosjek Novsk.a-B.rbd.
Pa koja bi druga država htjela takovu »konkurenciju« od domaćih firmi
trpjeti, koje su očito radile protiv interesa države?


Dalje nam je poznat i taj slučaj, da srednji šumski trgovci pragova
moraju ove prodavati velikim domaćim firmama znatno jeftinije nego
stranim kupcima pragova. Valja naime znati, da strani kupci pragova
redovno dolaze k velikim firmama i od njih kupuju pragove. Često su te
velike firme unaprijed pogodile svu robu malenih producenata pragova.
na strane kupce dovedu na stovarište malenih producenata pragova.
Strani kupci na tim stovarištima izabiru bolje pragove, a lošije ostavljaju,
koje velike firme i pored toga, što su davno prije pogodile svu količinu
pragova, ne primaju od malenih producenata škarta robe, koja je
preostala iza stranog kupca pragova. Na taj način su srednji producenti
pragova prisiljeni, da tu škart robu prodadu velikim firmama po cijeni,
koju ove hoće. Takovu robu će velike firme lakše strancu prodati, nego
domaći maleni producenat pragova. Nije potrebno napose isticati, da je
takav postupak u izboru pragova na stovarištima malenih producenata
unaprijed između domaće velike firme i kupca stranca dogovoren. Ako
se tomu dodaju još troškovi tih komisija, koje nosi maleni producent
pragova, jasno je, zašto su oni prisiljeni velikim domaćim firmama prodavati
pragove jeftinije nego stranim kupcima. Da su strani kupci na
stovarištima pragova velikih firma daleko čedniji u izboru pragova negoli
na stovarištima pragova malenih producenata, nije potrebno napose
isticati.


Na osnovu svega rečenog može se reći, da neke velike firme imaju
monopol u trgovini s hrastovim pragovima. Eto, zbog toga monopola
naše željeznice skupo plaćaju pragove pored njihove milijunske proizvodnje
u našim šumama. Zbog svega toga smatramo dozvolu slobodnog
izvoza pragova iz države velikom narodnom štetom i nevoljom, te svra


11




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 12     <-- 12 -->        PDF

pragova, jer je poznato, da je današnjom tehnikom izrade hrastovih šuma


omogućeno, da se i grane hrastovih stabala od 25 cm debljine režu na


pilanama u frize i drugu sitnu robu. Stoga nam se ovdje nabacuje pitanje.


odakle onda potiču one ogromne količine pragova, što se izvoze, ako ne


od starih hrastovih sastojina. Svakako, velike firme dolaze do tili mili


junskih pragova obilaznim putem t. j . sječom u financijskom smislu ne


zrelih hrastovih sastojina maloposjednika i veleposjednika. Poznato je,


kako privatni posjednici od Ministarstva Šuma i Ruda lako dobivaju do


zvole za sječu tih u financijskom pogledu nezrelih šuma.


Osim toga dolaze te firme do posjeda tih pragova i putem seoskih


trgovaca, koji ih opet jeftino prekupljuju od šumskih štetočinaca, koji su


potpomagani čl. 133. zakona o šumama predratne Srbije, koji je protegnut


i na prečanske krajeve.


Nadalje se iz iskaza vidi i to, da su cijene pragovima velikih firmi
u svim prošlim godinama znatno veće od prosječne cijene pragova malenih
firmi, a pogotovo cijene pragova Direkcije drž. šuma, koje su te
cijene postavile uz najstrožu kalkulaciju troškova. Ministarstvo Saobraćaja
moglo je svoje potrebe na pragovima lako pokriti tako, da su Direkcije
drž. šuma u vlastitoj režiji pragove za državu izrađivale i Ministarstvu
Saobraćaja uz troškove koštanja predavale. To sve nije htjelo
Min. Saobraćaja, nego je pragove radije kupovalo od posrednika, koji su
pragove kupovali kod Direkcija šuma i uz lijepu zaradu prodavali Ministarstvu
Saobraćaja.


Naročito pada u oči u iskazu navedena firma »Travers«, koja je u
god. 1928. prodala državi 22.000 pragova od 15/25—2.50 m uz cijenu od


59.50 Din, dok je za 2.675 jačih pragova od 16/26—2.70 m tražila mnogo
manju cijenu od 48 Din. Ta očita zabuna (?!) firme izgleda još zagonetnijom,
ako se spomene, da je Direkcija Šuma u Zagrebu u istoj godini
predala malo manju količinu pragova od 2.70 m i 2.50 m uz cijenu od
45 Din.
Po tom vidimo, da je rečena firma pragove od 2.50 m prodala državi
skuplje od Direkcije Šuma u Zagrebu za 14.50 Din, a od svih 56 malenih
liferanata prosječno za 10.46 Din više po komadu.


Iz toga se iskaza mogu izvući i drugi zaključci, koje za sada ostavljamo
za drugu zgodu.


Cijene pragovima, koje država plaća velikim firmama, skoro su
jednake cijenama, koje iste firme dobivaju od kupaca pragova stranih
država, u kojima se ne izrađuje ni 10% pragova vlastite potrebe.


Pa zar nije nacionalno-ekonomski gubitak u tom. da naša država
pored milijunske proizvodnje pragova plaća za njih skoro jednake cijene
kao i strane države, koje u svojim sumarna proizvode malo ili nimalo
pragova? Koja država bi kroz nekoliko godina mogla to trpjeti i podnositi,
da plaća jednake cijene pragovima kao i tuđe države s vrlo malom
površinom šuma?


U svakoj pravno uređenoj i valjano vođenoj državnoj upravi vodi
se račun o vlastitim potrebama u sadašnjici i budućnosti, koje se moraju
trajno pokrivati s vlastitim dobrima uz što manju njihovu cijenu.


Nema dakle spora o tom, da moraju biti neki drugi razlozi, zbog
kojih naša država trajno plaća visoke cijene pragovima. Zbog tih sakrivenih
uzroka ne dolazi do izražaja zakon o regulaciji cijena dobrima na


10




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Iskaz pragova isporučenih Direkciji željeznico u Zagrebu.


Ime liferanata:


1. Našička tvornica t. i p.
4. Direkcija šuma Vinkovci
5.
Maleni liferanti (20) .
Svega . . .
1.
Našička tvornica tanina
i paropila
2. Drach d. d
3. Dir. šuma u Vinkovcima
4. Dir. šuma
u Zagrebu .
5. Maleni liferanti (14) . .
Svega . . .


1. Drach d. d
2. Otto Heinrich ... .
3. Dir. šuma u Vinkovcima
4.
19 malenih liferanata .
Svega . . .
1. Otto Heinrich ... .
2. Travers d.
d
4.
32 malena liferanta . .
Svega . . .
2. Dir. šuma
Zagreb . .
3. Našička tvornica tanina
4.
56 malenih liferanata .
Svega . . .
"/„ cm. 15/2S cm. 2 30 m. i°/20 cm.


,6/26 cm. 2-70 m.


2´50 m.
»/I0 cm. 1-60 m.


-* rt


2-20 m.




o Komada Din Komada Din Komada Din Komada Din
O


7.534 G6--18.262 64--19.378 35 -45.174
1.511 66-— 1.844 52--4.815 35 — — 8.170
5-025 62 — 5.025
6.296 3687 21.523 3204 8.296 26-69 36.115
20.532 6120 59.273 57--94.570 33-90 — 1174.375
35.873 105.927´ 127.059
268.859
12.500 69-80 30.000 66-— 40.000 32-46 5.000 23 — 87.500
8.000 70 — 3-000 65-90 38.500 32-48 49.500
OS 6.726 61-18 9.521 55-41 17.915 3293 34.162
1.398 54´ -
339 50-40 713 28.80 2.450
9.090 6811 51.116 62-33 42.350 34.34 5.000 22-50 107.516
37.624
94.026 139.478 10.000 281-128
2.300 65-— 14.000 69-80 16.000 23-80 3.000 15-— 35.000
cd 4.500 66--10.000 69-25 15.000 23-60 3.000 15 -32.500
2.400 49-18 2.400
40 500 60.73 108.200 54-36 72.890 2619 6.000 16--221.590
47.300 134.600 103.890 12.000 291.790
10.000 23 —
6.650 55-— 12.000 54 — 20.000 24-90 48.650
19.346 45 —
19.346
Ci


.—1 1.140 52--
1.140


20.050 55-21 119997 4349 75.000 22 97 8 500 10-82 223.847
27.840 151.343 105.300 8.500 292.983
2.675 48-— 22.000 5950
24.675
00


6.342 45--11.237 45---
17.579
(M


560 50--
560


37.940 179.768 49-04 73.000 2346 7.500 10 — 298.208
46.957 213.005 73.000 7.500 341.022
Cijena malenih liferanata je srednja cijena.


9




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Din), dok je iz Bosne nudilo 15 firmi 290.000 kom. uz cijenu od 52.90—62
Din (prosječno 55.64 Din). Ostale firme iz Srbije i Slovenije ispuštamo
iz računa s napomenom, da su njihove ponude malene, a prosječne cijene
manje od cijena firmi iz Hrvatske.


3. Za pragove od 2.30 m traženo je 225.100, a nuđeno je 239.500
komada. Na te pragove nudile su iz Hrvatske i Slavonije 3 firme 110.000
kom. uz cijenu od 32—37 Din (prosječno 34.18 Din), dok je iz Bosne nudilo
13 firmi 85.000 kom. uz cijenu od 26—35 Din (prosječno 33.05 Din).
Uglavnom se može reći, da iz Hrvatske i Slavonije na licitacijama


za državu učestvuje neobično maleni broj firmi (po 3 firme), te da su


njihove cijene za sve tipove pragova znatno veće od cijena, koje nude


trgovci pragova iz Bosne. Uzrok tomu valja tražiti u tom, što firme iz


Hrvatske i Slavonije eksportiraju* hrastove pragove, dok one iz Bosne


nude najviše pragova državi. U vezi s nižim cijenama, što ih nude bo


sanske firme, valja istaći, da je velika količina pragova u Bosni kradena


roba, kako to tvrdi i predstavnik šumske industrije gosp. J. Furdek.


Iz toga se može povući zaključak, da država pokriva svoje potrebe
na pragovima velikim dijelom sa kradenom robom. Na taj način ona
indirektno podupire uništavanje hrastovih šuma, a s druge opet strane
dozvoljava izvažanje pragova, sve na svoju veliku štetu, ne samo u sadašnjici
nego još više u dalekoj budućnosti.


Još ćemo jasnije razabrati slabi intéressement velikih firmi kod
licitacije pragova za državu, ako razmotrimo slijedeći iskaz hrastovih
pragova, koji su nabavljeni bilo po Generalnoj Direkciji željeznica u Beogradu,
bilo po Direkciji željeznica u Zagrebu od god. 1924. do 1928. za
potrebe Direkcije državnih željeznica u Zagrebu od navedenih liferanata
uz cijene, koje su bile ugovorom sklopljene. Kod toga valja imati na umu,
da Direkcija drž. željeznica u Zagrebu ima najrašireniju željezničku mrežu


(2.673 km), a prema tome treba
i najviše pragova.
U koliko bi mogao tko posumnjati u apsolutnu tačnost statističkih
podataka, koje je sastavila Generalna Direkcija Carina, a koje smo naprijed
iznijeli u sumarnom iskazu, to se nikako ne može posumnjati u
ispravnost, kako količine, tako i cijena pragovima, što su od god. 1924.
do 1928. po ugovorima isporučeni Direkciji željeznica u Zagrebu, a sadržani
su u iskazu (str. 9).
Iz navedenog se brojčanog prikaza vidi, da su u početku dozvole
izvoza hrastovih pragova kod licitacija pragova za državne željeznice
sudjelovale i neke velike drvarske firme iz Hrvatske i Slavonije i ako u
čednim ponudama, dok su te posljednjih godina gotovo posvema izostale.
Tako je na pr. Našička tvornica tanina i paropila u Zagrebu godine
1924. prodala Direkciji željeznica u Zagrebu raznih pragova u količini
od 45.174 komada, a god. 1925. u količini od 87.500 komada, dok je u god.
1928. prodala samo 560 komada po 50 Din.
Iz gornjeg se iskaza vidi, da potrebe Direkcije drž. željeznica u
Zagrebu na pragovima podmiruju u glavnom maleni liferanti, koji ne
kupuju starih hrastovih šuma, nego do svoje robe dolaze isključivo sječom
mladih nezrelih sastojina, ili kradom, kako je o tom prije govoreno.
Što vrijedi za zagrebačku, to važi i za sve druge željezničke direkcije.


Velike firme, kojih na teritoriju Hrvatske i Slavonije ima najviše,
kupuju na licitacijama stare hrastove šume, ali iz njih ne proizvode mnogo


8




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 9     <-- 9 -->        PDF

sebnu pažnju. Na licitaciji, održanoj 15. septembra 1928. u Zagrebu, za
isporuku 50.000 kom. hrastovih pragova, pristupilo je 18 licitauata, koji
su ponudili 200.000 pragova, dakle 4 puta više nego što je Direkcija željeznica
u Zagrebu tražila. Za pragove najjačih dimenzija od 2.70 m
tražena je cijena od 66.50 Din, za pragove od 2.50 m 52 do 64 Din, a za
pragove od 2.30 m 20 do 21.75 Din po komadu. Trgovci iz Hrvatske i
Slavonije — njih 4 na broj -- tražili su najviše cijene, dok su trgovci iz
Bosne — njih 14 — tražili najniže cijene. Tu razliku u cijenama pragova
između trgovaca iz Hrvatske i Bosne opravdava zastupnik šumske industrije
g. J. kurdek (Zagrebačke »Novosti« od 2. oktobra 1928.) ovim razlozima:
»U pomanjkanju pomoćnog šumarskog osoblja može se mirne
duše ustvrditi, da je u Bosni deseti dio produkcije pokradena roba. .1er
ne samo da kradu seljaci, već kradu i Veliki kupci šuma na javnim dražbama,
koji osim jeftino kupljenih stabala, poruše još najmanje Va više.
Ovo je tim prije shvatljivo, kad kažem, da šume kupuju većinom pristaše
beogradske klike i to: tanja stabla po Din 20—30, a najjača po Din 100—
120 po stablu, bez obzira na kubnu sadržinu. Kod rušenja zaokruže malo
desno, malo lijevo, u neprodana područja, pa si sami tako pojeftine kupnju.
Tko će takove gavane da pozove na odgovornost? .le li onaj kukavni
lugar, koji ima da čuva teritorij od 10—15 knr? . . . Uništavanju bosanskih
šuma kriva je beogradska klika još u toliko, što je — radi izbornih
kuglica -- uz bagatelnu cijenu prodavala i dijelila veće komplekse
šuma dobrovoljcima. Kod ovih prodaja i dioba ustanovljen je rok izradbe
i izvoza. Dobrovoljci ne imajući novaca da polože kupovninu, a još manje,
da sami izrade dodijeljena stabla, prepustili su kupljeno drvo okolišnim
trgovcima drvom. Oni su dakle jeftino došli do drva, a uz to — na račun
i ime dobrovoljaca — porušili i izradili znatno više. Pa tko bi se usudio
tužiti dobrovoljca radi krađe? Jest, u partizanstvu, u korupciji, leži
glavni uzrok neracionalnom gazdovanju i uništavanju šuma. Iz navedenih
razloga bosanski producenti mogu prodavati pragove uz niže cijene od
ostalih producenata.«


Kod druge velike licitacije hrastovih pragova, održane 28. novembra
1928. kod Ministarstva Saobraćaja u Beogradu, traženo je 553.000
kom. pragova, a ponuđeno je 1,044.000 komada, dakle za 491.00.0 kom.
više. Na tu je licitaciju pristupilo 26 licitauata iz raznih krajeva države.
Njihovo učestvovanje na toj licitaciji po količini komada pojedinih vrsti
pragova i po stavljenoj cijeni razjašnjuje donekle putove, po kojima se
kreće trgovina hrastovim pragovima. 1 ovdje bilo je neznatno učešće
trgovaca iz Hrvatske i Slavonije, dok su njihove cijene najveće. Na licitaciji
pragova u Madžarskoj u oktobru 1928. učestvovale su domaće
firme jače, nego 28. XI. 1928. na licitaciji u Beogradu za našu državu.


Rezultat te licitacije je ovaj:


1. Za najveće pragove od 2.70 m traženo je 75.000, a nuđeno je
154.000 komada. Samo 3 firme iz Hrvatske i Slavonije nudile su količinu
od 49.000 kom. uz cijenu od 65—71 Din (prosječno 69.45 Din), dok je 1 i
firmi iz Bosne nudilo 97.000 kom. uz cijenu od 57—66 Din (prosječno
62 Din).
2. Za pragove od 2.50 m traženo je 200.500, a nuđeno je 535.000
komada. Od toga su na te pragove nudile 3 firme iz Hrvatske i Slavonije
količinu od 128.000 kom. uz cijenu od 59—61.50 Din (prosječno 60.55
7




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 8     <-- 8 -->        PDF

u financijskom smislu zrele za sječu. Osim toga pretvarale bi se tako


čiste bukove šume u daleko vrednije mješovite sastojiue sa hrastom po


brežuljcima, a sa jelom po visokogorju.


Međusobni odnos izvoza hrastovih pragova spram bukovih s obzi


rom na količinu vidi se jasno iz gornje slike. Izvoz hrastovih pragova


konstantno raste; od 1923. do 1926. polaganije, dok od 1926. do konca


1928. dostiže rapidno neslućenu količinu od 2,651.595 komada. Izvoz bu


kovih pragova raste mnogo polaganije, najveću visinu dostiže 1926. i


1927., a u 1928. znatno pada.


Kako vidimo, ogromne se količine pragova izvoze iz naše države
u 20 stranih država. Nema države na svijetu, koja bi proizvodila toliko
pragova u svojim šumama i izvozila ih na sve strane kao naša država.
Najviše se eksportira naših pragova u Italiju, zatim Madžarsku, Austriju.
pa Njemačku, u kojoj je šumsko gospodarstvo najnaprednije na cijelom
svijetu. Njemačka — ta klasična država za napredno šumsko gospodarstvo—
mogla bi i sama pokriti svoje potrebe na pragovima, kada bi
sjekla svoje šume bez reda i obzira na financijsku dob sastojina, kako
se to kod nas na žalost čini. Kod nas se naime danas postupa sa šumama
tako, da se kod toga zaboravlja, da su šume najveća narodna imovina i
to ne samo sadanjih, nego i onih generacija, koje će tek doći.


U mjesecu oktobru 1928. g. držala je primjerice Madžarska licitaciju
pragova na količinu od 600.000 kom., na koju je pristupilo 9 naših
šumskih firmi (5 iz Hrvatske, a 4 iz Bosne), ponudivši oko 200.000 kom.
hrastovih pragova uz cijenu od 80 Din i 260.000 kom. bukovih pragova
uz cijenu od 50 Din.


Svakako osobitu pažnju zaslužuje izvoz hrastovih pragova u god.
1928., koji je dostigao nevjerojatnu visinu od circa 2,652.000 komada. Ta
je činjenica s našeg gledišta, koje zastupamo u ovom pitanju, od naročite
važnosti, jer je to najbolji dokaz, da pragovi potječu od zdravih stabala,
a ne od sušaca, sa kojima neki žele opravdati tu golemu produkciju hrastovih
pragova u našim šumama. (Vidi »Drvotržac« od 10. i 20. XII. 1928.).
M i n a p r o t i v o v o m e tvrdi m o, da je n a j m a n j a k o 1 i č i n a
posušene d r v n e m a s e izrađen a u prag o v e. K tome cijene
pragovima od sušaca ne rastu tako jako, kao onima od zdravih stabala.


Da ogromna produkcija hrastovih pragova potječe od zdravih mladih
hrastovih stabala, dokazujemo:


1. velikim brojem trgovaca pragovima iz krajeva, gdje se hrastove
šume ne suše, kao na pr. u Bosni;
2. pragovima, koji se u velikim količinama izrađuju baš u zdravim
šumama hrasta kitnjaka, koji raste po brežuljcima, dok od sušenja stradavaju
dosada isključivo sastojine hrasta lužnjaka u nizinama, i konačno
3. time, što je proizvodnja pragova kod nas dostigla neslućenu visinu
u zdravim, a ne oboljelim šumama, te dok bolest hrastovih šuma
od g. 1925. znatno jenjava, a kalamitet se sušenja ne širi kao prvih godina
oboljenja (1923.—1925.). dotle je naprotiv produkcija hrastovih pragova
zadnjih godina znatno porasla, što se jasno vidi iz spomenutoga
brojčanog i grafičkog prikaza.
Na licitacijama pragova, koje se drže kod Ministarstva Saobraćaja
u Beogradu i kod Direkcije željeznica u Zagrebu, učestvuje veliki broj
licitanata. Na tu živu utakmicu velikog broja licitanata obraćamo po


6




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 7     <-- 7 -->        PDF

zadnjih 5 godina t. j. od 1923. do 1928. Prema podacima Generalne Direkcije
Carina izvezeno je:


hrastovih pragova: bukovih pragova :
komada: u vrijednosti Din: komada: u vrijednosti Din:


d. 1923 114.018 14,589.450 491.173 40,984.489
, 1924 487.826 30,353.900 537.373 23,989.202
, 1925 640.801 41,449.518 739.429 31,375.517
, 1926 946.959 51,379.939 1,248.740 41,207.058
, 1927 1,931.068 92,052.415 1,443.838 43,152.590
, 1928: kroz 10 mjes. 2,209.663 112,558.203 354.713 11,833.390
kroz novembar
i decembar* 441.932 22,511.640 70.942 2,366.678
Sveukupno 6,772.267 364,895.065 4,886.208 194,908.924


1 u rna-č : —" ~ ~— hriMoui pragovL .
~~ — — uu U ovi "
kom. .
ÇLaQO OOii
/
2.AOQ OQO
2. 0UO.OOO /\
., (jOOOOO /
i/2oo OQO´ \
fioo goo ^
^.S \
´oo.ouo „
—-} \
\(
-1923. ...^ 1925 1826 -192?. -i9as 3°d-


Iz toga se prikaza vidi, da je od početka dozvole izvoza pragova


t. j . od god. 1923. pa do god. 1926. bio izvoz bukovih pragova veći nego
hrastovih, te da je zadnje dvije godine, a naročito 1928. god., preoteo
maha izvoz hrastovih pragova nad bukovim.
Ta je činjenica, kako s nacionalno-ekonomskog, tako i sa šumskouzgojnog
gledišta od osobito velike štete. Bukovih šuma imamo daleko
više nego hrastovih, pa bi se iskorištavanjem tih šuma u pragove, digla
još više njihova vrijednost, a štedile bi se hrastove šume, koje još nisu


* Za novembar i decembar, za koje nisu još izašli službeni podaci, uzeo sam
prosiek prvih 10 mjeseci


ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Fakat je, da se ogromne količine drva sijeku u našim šumama.
Toliku količinu drva ili bolje reći tako intenzivnu sječu državnih šuma,
kako je vodi Ministarstvo Šuma i Rudnika, nije prije rata iskazivala
cijela Austro-Ugarska monarhija. Intenzitet sječe šuma kod nas je narastao
upravo do neslućene visine i on ugrožava opstanak naših šuma.


Ako se gornjoj masi u iskazu od 4,978.884 m3 pribroji još masa
drva, koja se u Bosni i Hercegovini besplatno izdaje u ime »meremata«
(servitut) za 160.000 familija, a koja iznosi oko 2.5 milijuna m \ te ako se
k tomu doda još ona masa drva, koja se besplatno izdaje raznim strankama
u državi, kao i ona, koja se pokrade, što sve najmanje iznosi jedan


s


milijun m3, to se u državnim šumama sječe godišnje oko 8 milijuna m.
U slijedećem desetgodištu iznosit će to oko 80 milijuna m3.


Ta ogromna količina izvezenog drva i taj intenzitet sječe naših
šuma pored slabe brige oko pomlađivanja mora da u duši svakog šumara
i patriote ostavi dubok trag zabrinutosti nad potrajnim uživanjem naših
šuma, jer je potrajno iskorišćavanje šuma kamen temeljac svakog zdravog
šumskog gospodarstva. S njime je usko vezan procvat i napredak
šumarske nauke, a jednako i opstanak šumarskog staleža kao takovog.
U gornjem pregledu izvoza drva sadržani su i pragovi. Od godine 1923.,
kada je izvoz hrastovih pragova dozvoljen, pa do danas, raste proizvodnja
hrastovih pragova iz godine u godinu nevjerojatnom brzinom
tako, da će u godini 1928. sigurno dostići neslućen broj u visini više od


2.6 milijuna komada. Ako se k tome doda još potreba na pragovima u
državi, koja iznosi oko 1,200.000 komada (ugrađeno je u željeznice oko
12 milijuna pragova), to dobivamo ogroman broj od 3.8 milijuna pragova,
koji su u godini 1928. u našim šumama izrađeni. Toj ogromnoj brojki
odgovara masa u sirovom stanju od 600—700.000 m:i hrastovog drva, a
tolika se masa drva u našim hrastovim šumama ne može potrajno iskorištavati
za pragove.
Pred ovom brojkom mora se svako, tko pozna naše šume, duboko
zamisliti i zapitati: Zar mogu tako ogromnu proizvodnju hrastovih pragova
naše šume trajno da podnose i zar ta pohlepa šumskih trgovaca za
hrastovim pragovima ne dovodi u pitanje naš vlastiti željeznički saobraćaj?
Da je naš željeznički saobraćaj još daleko od svog normalnog
stanja, to svi dobro znamo i osjećamo, jer željezničke nesreće, koje su
kod nas redovna poja-va, imaju svoj začetak velikim dijelom baš u trulim
pragovima, po kojima se uz najveću pogibao odvija naš željeznički saobraćaj.
Po podacima, koje smo sabrali kod željezničkih direkcija, potreba
je željezničkih pragova za redovnu izmjenu daleko veća, nego što država
može da nabavlja iz svog neznatnog budžeta za željeznice. Ako se
k tomu doda još i količina pragova, koja je potrebna za nove željezničke
pruge, što su sada u gradnji, kao i za one pruge, koje su projektovane u
osnovi za izgradnju željezničke mreže, to je očito, da ćemo jedva moći
pokriti vlastite potrebe na pragovima iz naših šuma.


Nije potrebno napose isticati razloge za izgradnju novih željeznica
u državi, koje su glavni preduslov za naš materijalni opstanak i kulturni
napredak, a od goleme su važnosti i za sigurnost države.


Da slika o tom važnom pitanju zabrane izvoza pragova bude što
jasnija, iznosimo kratki pregled o količini i vrijednosti izvezenih pragova


-/




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Iskaz o iskorišćivanju državnih šuma u budžetskoj godini 1929/30.


Način iskorišćivanja šuma Sveukupno
Vrijednos


Direkcija Putem licitacije i Na osnovi dugoročnih drva


Pokrajina prodajom po taksi U vlastitoj režiji Masa
šuma ispod ruke ugovora drugih


hoda šum


3 33 3


mDinara m Dinara mDinara mDinar


Čačak ... . 70.000 — 125.000 195.000
Skoplje . . . 180.000 11.000 — 30.000 221.000 —
Aleksinac . . 69.000 155.000 221.000


Srbija


~~


Svega . . 319.000 6,050.649 11.000 110.000 310.000 10,000.000 640.000 20,983.02
I
II 1
Zagreb . . . 336.286 25.000 362.714 724.000
Vinkovci . . . 70.089 72.000 51.033 193122 —


Hrvatska


Sušak ... . 140.000 20.000 E 100.000 260.000


Slavonija
Svrga . . 546.375 21,065.975 117.000 4,398.597 513.747 20,321.285 1,177.122 48,740.23


a i


Sarajevo . . , 485.000 7,800.000 56.000 800.000 2,390.000 66,000.000 2,931.000 88,215.35


Hercegovina


Slovenija Ljubljana . . 40.535 839.310 48.297 2,415.851 1.550 110.981 90.382 4471.11


Vojvodina Apatin . . . 72.600 1,540.100 57.780 2,709.100 — — 130.380 7,050.20
I
gora — — — — 50.00


Dalmacija — — — — 80.00


-1
-


Sveukupno 1,463.510 i 390.077 1 3,215.297 4,978.884 I





državi 37,296.064 10,433.548 96,432.266 ! 170,589.91




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Žalibože naše hrastove šume bolovale su od jedne teške boljetice,
a to je katastrofalno sušenje hrastovih sastojina u nizinama. To se zlo
do pred 2—3 godine širilo na ogromnim površinama i dosada je uništilo
nekoliko milijuna kubnih metara na´jvrijedrajega našeg drva. Kao uzročnika
toga katastrofalnog sušenja hrastovih šuma ističu jedni stručnjaci
gusjenice zubara (Ocneria dispar), drugi gljive, koje okrstiše imenima
Microsphaera quercina i Armillaria mellea. Mi smo međutim uvjereni, da
osim sušenja u novije doba znatno uništuju hrastove šume još i željeznički
pragovi -- odnosno pohlepa šumskih trgovaca za pragovima, koju
bismo mogli okrstiti imenom »Traversis vorax«.


Prije nego prijeđemo .. trgovanje pragovima, valja spomenuti opću
bilancu u trgovini drvom. Tokom posljednjih 10 godina zajedničkoga državnog
života Srba, Hrvata i Slovenaca izvezena je slijedeća količina
drva prema podacima Generalne Direkcije Carina:


Težina: Vrijednost Din


God. 1919 58.870 tona drva 70,500.000


„ 1920 439.670 „ „ 400,300.000


„ 1921 434.430 „ „ 243,300.000


„ 1922 816.600 „ „ 727.800.000


„ 1923 1,322.780 „ „ 1„776,000.000


„ 1924 1,730.030 „ „ 1 „291,800.000


„ 1925 1,248.560 „ „ 1 „052,600.000


„ 1926 1,358.880 „ „ 848,500.000


„ 1927 1,680.350 „ „ 1„148,800.000


„ 1928 1,800.000 „ „ 1 „500,000.000


svega: 11,100.000 tona drva u vrijednosti od 9„060,600.000 Din
ili 1,110.000 vagona drva.


Ako se računa, da u vagon od 10 t ide prosječno 15 irr drva (mekanog
i tvrdog), to je tokom posljednjih 10 godina izvezeno oko 16,650.000
m3 izrađena drva. Želi li se znati, koliku bi drvnu masu iznosila ta količina
drva u sirovom stanju u šumi, to se ima ta izvezena masa drva povisiti
najmanje za 60´/, što čini 26,640.000 m3 drva u sirovu stanju u
šumi. Ta brojka ne predočuje nam međutim potpunoma intenzitet sječe
naših šuma. Valja nam ovamo još dodati količinu drva, koja se u državi
potrošila. Da je količina kod kuće potrošenog drva ogromna i da znatno
prekoračuje količinu izvezenog drva, nije potrebno napose isticati. Može
se uzeti, da ta iznosi dvostruko od izvezene drvne količine, što čini više
od 50 milijuna nf u sirovu stanju.


Na pragu drugog desetgodišta nije sječa državnih šuma ništa manja.
Ona će biti daleko veća, nego u prošlom desetgodištu, ako se sa intenzitetom
sječe dalje tako nastavi.


Da slika o intenzitetu sječe državnih šuma bude što jasnija, donosimo
prema ekspozeju ministra šuma i rudnika, držanom u financijskom
odboru Narodne Skupštine o budžetu za g. 1929./30. slijedeći iskaz:


2




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI li ST


GOD. 53. JANUAR 1929.


Preuzimajući ovim uredništvo Šumarskog Lista čast mi je zaželiti
svoj gospodi članovima našega Udruženja i čitaocima Šumarskog Lista


SRETNU NOVU GODINU.


Molim ujedno za što izdašniju saradnju i upozorujem cijenj. gg.
saradnike na upute, što se nalaze na prvoj nutarnjoj stranici omota.


ZAGREB, 1. januara 1929.


Proî. Dr. A. Levaković


Prof. Dr. GJ. NBNADlC — ZAGREB:


t


ZABRANA IZVOZA HRASTOVIH PRAGOVA*


(L´INTERDICTION DE L´EXPORTATION DES BILLES DE CHENE).


U
U
ređeno se šumsko gospodarstvo može uporediti sa živim organizmom.
Što su organizmu pojedini organi, to su uređenom šumskom
gospodarstvu sastojine — razvrstane u dobne razrede.
Ako su svi organi u organizmu zdravi, zdrav je i cio organizam.
Isto se tako, ako su svi dobni razredi šume zastupani u potpunoj količini,
takav način gospodarenja nalazi u normalnom stanju. Da je organizam
našeg šumskog gospodarstva teško bolestan, to svatko vidi i osjeća.
Uzrok tome valja tražiti u lošem sistemu upravljanja šumama, pošto se
dopušta, da drvna sječa nadilazi godišnji priraštaj šuma. Kroz nekoliko
posljednjih godina ističemo i upozoravamo odlučujuće faktore, kako
takova vrhovna šumska uprava vodi naše šumsko gospodarstvo strmoglavom
brzinom u ponor i propast.


* Referat na glavnoj skupštini Jugosl. Šum. Udruženja, održanoj 8. i 9. de-
cembra 1928.
/




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 17     <-- 17 -->        PDF

1. Ako se u obzir uzme. da na sastojine iznad 80 g. ide 23´/´ površine
što čini 18.450 ha. Računajući da po ha ima 300 m"\ što čini u svemu
5,537.000 nr. Od te mase ide na građu 60´/v ili 3,320.000 nf, dok na ogrjev
ide ostatak od 2,217.000 m´\ Za pragove se može uzeti 20%, što čini
660.000 m3. Računajući, da se iz jednog kubnog metra surovine dobiva
5—6 pragova, to se iz mješovitih šuma hrasta i bukve može izraditi kroz
slijedećih 10 godina oko 4 milijuna hrastovih pragova.
2. Na sastojine od 40—80 g. ide površina od 2(Y/< ili 120.000 ha.
Računajući, da će se prosječno moći dobiti oko 25—30 pragova po ha,
što u svemu čini oko 3 milijuna komada.
Vjerojatno će se za slijedećih 10 godina u mješovitim šumama
izraditi:


1. U starim sastojinama iznad 80 g. = 4 milijuna pragova
2.
U srednje dobnim sastojinama od 40—80 g. - 3
Svega == 7 milijuna pragova.
U svemu će se dakle kroz slijedećih 10 godina moći vjerojatno
izraditi:


I. U čistim hrastovim sastojinama 10 milijuna pragova
II. U mješovitim sastojinama 7
Svega 17 milijuna pragova,
odnosno prosječno godišnje 1,700.000 komada.


Budući da su se hrastove šume od g. 1923. znatno posušile, te budući
da su mnoge srednjedobne šume veleposjeda već iskrčene, to se
sa sigurnošću može uzeti, da će aproksimativno izračunata količina pragova
od 1,700.000 komada u stvari biti mnogo manja. Ona će iznositi
jedva 1.5 milijun komada.


Taj se manjak u faktičnoj količini pragova može očekivati još i
s jedne druge strane, a to je, da su krajiške imovne općine i zemljišne
zajednice vlasnice najvećeg dijela hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji,
koje će sav proredni materijal iz šuma, pa i onaj, koji je sposoban
za proizvodnju pragova, prvenstveno upotrijebiti za potrebe svojih pravoužitnika,
a ne za pragove.


Što se tiče proizvodnje pragova u šumama Bosne kroz slijedećih
10 godina, može se sa sigurnošću reći, da bi odnosni račun o proizvodnji
pragova u Bosni još nepovoljnije utjecao na konačni rezultat pitanja zabrane
izvoza pragova iz države, jer je van sumnje, da hrastove šume
Bosne ne mogu trajno podnijeti sadanju proizvodnju hrastovih pragova,
koji se izrađuju sječom srednjedobnih sastojina.


To isto vrijedi i za Srbiju, gdje je stanje šuma za hrastove pragove
daleko gore i teže.


Na osnovu svega gore izloženog, držimo, da smo ovim aproksimativnim
računom dokazali, da je produkcija hrastovih pragova uzela kod
nas i odviše velikog maha, jer je ona danas najmanje dva puta veća, nego
što naše šume uz normalne prilike mogu podnesti. te da se tomu što prije
mora učiniti kraj.


Mi smo iz patriotskih pobuda i zbog ljubavi prema našim šumama
iznijeli gole činjenice, koje postoje u trgovanju hrastovim pragovima, a


15




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 16     <-- 16 -->        PDF

zajednica, dok je veleposjed stare zalihe hrastovih, šuma skoro posve


iscrpio. Nasuprot površini starih hrastovih sastojina. koja se iz godine


u godinu sve više umanjuje, širi se na drugoj strani površina mladih sa


stojina, dok zlatne sredine, srednjedobnih sastojina nema u dovoljnoj


količini, da bi približno mogli postaviti postepenost dobnih razreda hra


stovih šuma za trajnu proizvodnju pragova u sadanjoj količini. Na osnovi


iste statistike pokušat ćemo dokazati nemogućnost trajne proizvodnje


pragova u sadanjoj količini u hrastovim šumama Hrvatske i Slavonije.


Prema oblastima i po dobi razdijeljene su šume ovako:


1-40 g. 41-80 g. SI i više g.


Zagrebačka oblast 271.834 ha 48% 29´/< 22

Osječka oblast 415.310 .. 48% . 2.°/< 2T <


Sremska oblast 123.642 „ 60% 254 15%


svega 810.786 ha


Šume ovih oblasti dolaze jedino u obzir za proizvodnju pragova.
Tu su iskazane ne samo čiste hrastove, nego i mješovite sastojine od
hrasta i bukve.


1. Hrastove s a s t o j i n e.
U Hrvatskoj i Slavoniji ima hrastovih šuma 148.712 ha.


1. Prema gornjoj statistici starosti dobnih razreda može se izračunati,
da prosječno na sastojine iznad 80 g. starosti otpada 23´/ što
čini 34.204 ha. Ako se prosječno računa da te sastojine imaju drvne mase
400 m3 po ha. što čini u svemu 34.204 ha X 400 == 13,681.600 uf. Ako
se za građu uzme 604. što iznosi 8,208.960 nr, dok na ogrjev otpada
ostatak od 5,472.640 m8.
Za normalnu produkciju pragova može se uzeti, da ide 20/> od
mase grade, što čini 1,641.792 nr. Računajući 5 pragova na 1 nr sirovine,
iznosi količina pragova u starijim sastojinama u svemu oko 8 milijuna
komada.


2. Na sastojine srednjedobnih razreda od 40—48 g. otpada po toj
statistici 2(V/< površine, što čini 38.665 ha. Iz tih sastojina mogu se pragovi
vaditi samo putem proredivanja. Ako se uzme, da će se svake 10. g.,
na jednoj i istoj površini izraditi samo 50 pragova po ha, to čini oko 2
milijuna komada ili svake godine prosječno 200.000 komada pragova.
U svemu kroz slijedećih 10 godina moći će se u hrastovim šumama
Hrvatske i Slavonije vjerojatno izraditi:


1. u starim sastojinama = 8 milijuna pragova
2. u srednjedobnim sastojinama = 2 ,, ,,
Svega = ´ 10 milijuna pragova
ili prosječno godišnje oko 1 milijun pragova, što nije dosta ni za redovan
naš željeznički saobraćaj.


II. Mješovite sastojine hrasta i bukve.
U mješovitim sastojinama Hrvatske i Slavonije može se vjerojatno
izraditi ova količina hrastovih pragova:
Po istoj statistici M. Š. R. ima mješovitih lisnatih šuma 461.432 ha.
U tim šumama ima hrasta kitnjaka najmanje 20% ili oko 92.000 ha.


14