DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 17     <-- 17 -->        PDF

1. Ako se u obzir uzme. da na sastojine iznad 80 g. ide 23´/´ površine
što čini 18.450 ha. Računajući da po ha ima 300 m"\ što čini u svemu
5,537.000 nr. Od te mase ide na građu 60´/v ili 3,320.000 nf, dok na ogrjev
ide ostatak od 2,217.000 m´\ Za pragove se može uzeti 20%, što čini
660.000 m3. Računajući, da se iz jednog kubnog metra surovine dobiva
5—6 pragova, to se iz mješovitih šuma hrasta i bukve može izraditi kroz
slijedećih 10 godina oko 4 milijuna hrastovih pragova.
2. Na sastojine od 40—80 g. ide površina od 2(Y/< ili 120.000 ha.
Računajući, da će se prosječno moći dobiti oko 25—30 pragova po ha,
što u svemu čini oko 3 milijuna komada.
Vjerojatno će se za slijedećih 10 godina u mješovitim šumama
izraditi:


1. U starim sastojinama iznad 80 g. = 4 milijuna pragova
2.
U srednje dobnim sastojinama od 40—80 g. - 3
Svega == 7 milijuna pragova.
U svemu će se dakle kroz slijedećih 10 godina moći vjerojatno
izraditi:


I. U čistim hrastovim sastojinama 10 milijuna pragova
II. U mješovitim sastojinama 7
Svega 17 milijuna pragova,
odnosno prosječno godišnje 1,700.000 komada.


Budući da su se hrastove šume od g. 1923. znatno posušile, te budući
da su mnoge srednjedobne šume veleposjeda već iskrčene, to se
sa sigurnošću može uzeti, da će aproksimativno izračunata količina pragova
od 1,700.000 komada u stvari biti mnogo manja. Ona će iznositi
jedva 1.5 milijun komada.


Taj se manjak u faktičnoj količini pragova može očekivati još i
s jedne druge strane, a to je, da su krajiške imovne općine i zemljišne
zajednice vlasnice najvećeg dijela hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji,
koje će sav proredni materijal iz šuma, pa i onaj, koji je sposoban
za proizvodnju pragova, prvenstveno upotrijebiti za potrebe svojih pravoužitnika,
a ne za pragove.


Što se tiče proizvodnje pragova u šumama Bosne kroz slijedećih
10 godina, može se sa sigurnošću reći, da bi odnosni račun o proizvodnji
pragova u Bosni još nepovoljnije utjecao na konačni rezultat pitanja zabrane
izvoza pragova iz države, jer je van sumnje, da hrastove šume
Bosne ne mogu trajno podnijeti sadanju proizvodnju hrastovih pragova,
koji se izrađuju sječom srednjedobnih sastojina.


To isto vrijedi i za Srbiju, gdje je stanje šuma za hrastove pragove
daleko gore i teže.


Na osnovu svega gore izloženog, držimo, da smo ovim aproksimativnim
računom dokazali, da je produkcija hrastovih pragova uzela kod
nas i odviše velikog maha, jer je ona danas najmanje dva puta veća, nego
što naše šume uz normalne prilike mogu podnesti. te da se tomu što prije
mora učiniti kraj.


Mi smo iz patriotskih pobuda i zbog ljubavi prema našim šumama
iznijeli gole činjenice, koje postoje u trgovanju hrastovim pragovima, a


15