DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 17 <-- 17 --> PDF |
1. Ako se u obzir uzme. da na sastojine iznad 80 g. ide 23´/´ površine što čini 18.450 ha. Računajući da po ha ima 300 m"\ što čini u svemu 5,537.000 nr. Od te mase ide na građu 60´/v ili 3,320.000 nf, dok na ogrjev ide ostatak od 2,217.000 m´\ Za pragove se može uzeti 20%, što čini 660.000 m3. Računajući, da se iz jednog kubnog metra surovine dobiva 5—6 pragova, to se iz mješovitih šuma hrasta i bukve može izraditi kroz slijedećih 10 godina oko 4 milijuna hrastovih pragova. 2. Na sastojine od 40—80 g. ide površina od 2(Y/< ili 120.000 ha. Računajući, da će se prosječno moći dobiti oko 25—30 pragova po ha, što u svemu čini oko 3 milijuna komada. Vjerojatno će se za slijedećih 10 godina u mješovitim šumama izraditi: 1. U starim sastojinama iznad 80 g. = 4 milijuna pragova 2. U srednje dobnim sastojinama od 40—80 g. - 3 Svega == 7 milijuna pragova. U svemu će se dakle kroz slijedećih 10 godina moći vjerojatno izraditi: I. U čistim hrastovim sastojinama 10 milijuna pragova II. U mješovitim sastojinama 7 Svega 17 milijuna pragova, odnosno prosječno godišnje 1,700.000 komada. Budući da su se hrastove šume od g. 1923. znatno posušile, te budući da su mnoge srednjedobne šume veleposjeda već iskrčene, to se sa sigurnošću može uzeti, da će aproksimativno izračunata količina pragova od 1,700.000 komada u stvari biti mnogo manja. Ona će iznositi jedva 1.5 milijun komada. Taj se manjak u faktičnoj količini pragova može očekivati još i s jedne druge strane, a to je, da su krajiške imovne općine i zemljišne zajednice vlasnice najvećeg dijela hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, koje će sav proredni materijal iz šuma, pa i onaj, koji je sposoban za proizvodnju pragova, prvenstveno upotrijebiti za potrebe svojih pravoužitnika, a ne za pragove. Što se tiče proizvodnje pragova u šumama Bosne kroz slijedećih 10 godina, može se sa sigurnošću reći, da bi odnosni račun o proizvodnji pragova u Bosni još nepovoljnije utjecao na konačni rezultat pitanja zabrane izvoza pragova iz države, jer je van sumnje, da hrastove šume Bosne ne mogu trajno podnijeti sadanju proizvodnju hrastovih pragova, koji se izrađuju sječom srednjedobnih sastojina. To isto vrijedi i za Srbiju, gdje je stanje šuma za hrastove pragove daleko gore i teže. Na osnovu svega gore izloženog, držimo, da smo ovim aproksimativnim računom dokazali, da je produkcija hrastovih pragova uzela kod nas i odviše velikog maha, jer je ona danas najmanje dva puta veća, nego što naše šume uz normalne prilike mogu podnesti. te da se tomu što prije mora učiniti kraj. Mi smo iz patriotskih pobuda i zbog ljubavi prema našim šumama iznijeli gole činjenice, koje postoje u trgovanju hrastovim pragovima, a 15 |