DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 16 <-- 16 --> PDF |
zajednica, dok je veleposjed stare zalihe hrastovih, šuma skoro posve iscrpio. Nasuprot površini starih hrastovih sastojina. koja se iz godine u godinu sve više umanjuje, širi se na drugoj strani površina mladih sa stojina, dok zlatne sredine, srednjedobnih sastojina nema u dovoljnoj količini, da bi približno mogli postaviti postepenost dobnih razreda hra stovih šuma za trajnu proizvodnju pragova u sadanjoj količini. Na osnovi iste statistike pokušat ćemo dokazati nemogućnost trajne proizvodnje pragova u sadanjoj količini u hrastovim šumama Hrvatske i Slavonije. Prema oblastima i po dobi razdijeljene su šume ovako: 1-40 g. 41-80 g. SI i više g. Zagrebačka oblast 271.834 ha 48% 29´/< 22< Osječka oblast 415.310 .. 48% . 2.°/< 2T < Sremska oblast 123.642 „ 60% 254 15% svega 810.786 ha Šume ovih oblasti dolaze jedino u obzir za proizvodnju pragova. Tu su iskazane ne samo čiste hrastove, nego i mješovite sastojine od hrasta i bukve. 1. Hrastove s a s t o j i n e. U Hrvatskoj i Slavoniji ima hrastovih šuma 148.712 ha. 1. Prema gornjoj statistici starosti dobnih razreda može se izračunati, da prosječno na sastojine iznad 80 g. starosti otpada 23´/ što čini 34.204 ha. Ako se prosječno računa da te sastojine imaju drvne mase 400 m3 po ha. što čini u svemu 34.204 ha X 400 == 13,681.600 uf. Ako se za građu uzme 604. što iznosi 8,208.960 nr, dok na ogrjev otpada ostatak od 5,472.640 m8. Za normalnu produkciju pragova može se uzeti, da ide 20/> od mase grade, što čini 1,641.792 nr. Računajući 5 pragova na 1 nr sirovine, iznosi količina pragova u starijim sastojinama u svemu oko 8 milijuna komada. 2. Na sastojine srednjedobnih razreda od 40—48 g. otpada po toj statistici 2(V/< površine, što čini 38.665 ha. Iz tih sastojina mogu se pragovi vaditi samo putem proredivanja. Ako se uzme, da će se svake 10. g., na jednoj i istoj površini izraditi samo 50 pragova po ha, to čini oko 2 milijuna komada ili svake godine prosječno 200.000 komada pragova. U svemu kroz slijedećih 10 godina moći će se u hrastovim šumama Hrvatske i Slavonije vjerojatno izraditi: 1. u starim sastojinama = 8 milijuna pragova 2. u srednjedobnim sastojinama = 2 ,, ,, Svega = ´ 10 milijuna pragova ili prosječno godišnje oko 1 milijun pragova, što nije dosta ni za redovan naš željeznički saobraćaj. II. Mješovite sastojine hrasta i bukve. U mješovitim sastojinama Hrvatske i Slavonije može se vjerojatno izraditi ova količina hrastovih pragova: Po istoj statistici M. Š. R. ima mješovitih lisnatih šuma 461.432 ha. U tim šumama ima hrasta kitnjaka najmanje 20% ili oko 92.000 ha. 14 |