DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 15 <-- 15 --> PDF |
smicalicama, da lukrativni posao s pragovima iz svojih ruku brzo ne izgube. Da je trgovanje sa hrastovim pragovima vrlo lukrativan posao, najbolji je dokaz to, što su firme digle veliku buru protiv zabrane izvoza pragova i što daju pisati u javnoj štampi protiv te zabrane. Mi znamo za slučaj, da je jedna firma prije licitacije pragova u godini 1927. zatražila od jedne šumske direkcije potvrdu o tom, da u šumama naše države izrađuje pragove, koje u istinu nije izrađivala. Željenu potvrdu je firma dobila. Izloživši naprijed odnose u izradi i trgovanju hrastovih pragova u sadašnjici, prelazimo na određivanje količine pragova, koji će se vjerojatno moći u šumama izrađivati kroz slijedeći odlomak vremena od 10 godina. I bez obzira na naprijed spomenuto katastrofalno sušenje hrastovih šuma (vidi: Petar Manojlović, Spomenica J. Š. U. str. 372), ne mogu hrastove šume u državi na nikoji način trajno podnositi sadanju hiperprodukciju hrastovih pragova. Od površine hrastovih šuma 718.956 ha ne može se potrajno tolika masa drva izrađivati na pragove od grana debelih starih hrastovih stabala, kao ni od stabala u srednjodobnim sastojinama, koja se zbog proređivanja moraju vaditi, kako se to u normalnim prilikama i kod valjano vođenog gospodarenja mora činiti. Prema podacima Ministarstva Šuma i Rudnika, koji su sadržani u Spomenici J. Š. U., str. 148., razdijeljena je gornja površina hrastovih šuma ovako: Hrvatska i Slavonija 148.712 ha Bosna i Hercegovina 222.387 ,, Dalmacija 9.917 ., Vojvodina 8.072 „ Slovenija 10.305 ,, Srbija i Crna Gora 319.563 ,, Ako hrastove šume Dalmacije, Vojvodine i Slovenačke ispustimo iz računa u pogledu trajne produkcije pragova, to dolaze u obzir samo hrastove šume Hrvatske i Slavonije, te Bosne i Srbije. Pa i hrastove šume Bosne i Srbije za trajnu proizvodnju pragova valja znatno reducirati. Prema istoj statistici ima u Bosni sitnih šuma 378.890 ha i šikara 489.947 ha, dok u Srbiji ima niskih šuma 717.651 ha i šikara 176.325 ha. Kako u sitnim, tako i u šikarama čini glavnu vrst drva hrast, čija je površina vjerojatno gore iskazana, te zbog toga valja površinu hrastovih šuma tih krajeva iz računa ispustiti. Pa i površinu hrastovih šuma Hrvatske i Slavonije u visokom šumskom uzgoju, iz kojih se pragovi mogu proizvađati, valja znatno reducirati, jer po istoj statistici ima sitnih šuma 278.562 ha, a šikara 35.869 ha, u kojima hrast čini glavnu vrst drva. U glavnom se može reći da hrastove šume u Hrvatskoj i Slavoniji predstavljaju najglavniji rezervoar za proizvodnju pragova. Osim toga u golemoj proizvodnji hrastovih pragova ne uzima se dosta u obzir ni to, da hrastove šume u Hrvatskoj i Slavoniji iskazuju do krajnosti velike abnormalnosti u pogledu površine pojedinih dobnih razreda. Kako je poznato, postoje još maleni ostaci starih hrastovih sastojina u državnom posjedu, nešto više kod imovnih općina i zemljišnih |