DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 14     <-- 14 -->        PDF

čamo pažnju odlučujućih faktora na potrebu, da se zabrani izvoz hrastovih
pragova iz države. To je potrebno učiniti:
Prvo: zbog toga, što će cijena pragovima u državi pasti i po tom
uzdržavanje željezničkog saobraćaja biti jeftinije.
Drugo: zbog čuvanja hrastovih šuma, koje se zbog izvoza pragova
u velikim količinama, i suviše jako sijeku i uništavaju.


Poznato je, da maleni privatni vlasnici šuma bez dozvole vlasti
prodaju svoje šume seoskim trgovcima i birtašima, koji su u novije doba
postali pravi zatornici mladih hrastovih šuma malenih vlasnika šuma.
Šta više, oni su glavni krivci krađi hrastovih pragova iz šuma države,
imovnih općina, zemljišnih zajednica i veleposjeda. Valja znati, da ti
seoski trgovci od šumskih štetočinaca kupuju pragove, koje ovi pod zaštitom
naprijed spomenutog čl. 133. šumskog zakona predratne Srbije.
Iako i bez poteškoća u šumi preko noći kradu i seoskim trgovcima uz
bagatelnu cijenu prodavaju. Ti »trgovci pragova« nelegalno stečene
pragove dalje na stanicama prodavaju namještenicima i pouzdanicima
većih šumskih firmi uz dosta malenu cijenu od 37 do 40 Din.


Izrada pragova uzela je toliko maha u nas, da se u privatnim šumama
sječe svako stablo od 28 era dalje, koje je sposobno za izradu
jednog praga. Ne samo u šumama malenih vlasnika nego i veleposjeda,
koji lako dobiva dozvole za sječu još nezrelih šuma. Zbog velike i neobuzdane
sječe hrastovih šuma vidimo na svim željezničkim stanicama
Hrvatske i Slavonije ogromne količine hrastovih pragova, koji čekaju
na izvoz iz države. Nema željezničkog teretnog voza, koji dnevno po
desetke vagona hrastovih pragova ne vuče preko granica države. Od
odlučujućih faktora, a u prvom redu od strane Ministarstva Šuma i Ruda
nitko o tome ne vodi računa, niti se brine za potrebe pragova našeg željezničkog
saobraćaja u sadašnjici, ni u skoroj budućnosti.


Na osnovu svega rečenoga tvrdimo, da naš saobraćaj u pogledu
hrastovih pragova ide u susret crnoj budućnosti, jer valja znati, da se u
Hrvatskoj i Slavoniji zadnjih godina posušilo oko 2.5 milijuna m3 drva
srednjedobnih hrastovih šuma, dok starih hrastovih šuma sve više nestaje.
Bukovih šuma doduše ima dosta, ali se bukovi pragovi moraju
impregnirati, što je vrlo skupo i što izbjegavaju bogatije i industrijski
jače države od naše, te radije kupuju naše hrastove, nego bukove pragove.


Prije nego prijeđemo na ustanovljivanje količine pragova u našim
šumama za neposrednu budućnost, valja nam spomenuti još ovo: Za neobično
velike količine hrastovih pragova, koje velike firme na licitacijama
državi nude, vele neki, da su fiktivne. U velikim količinama nude državi
pragove zbog toga, što se boje, da će država ipak morati zabraniti izvoz
hrastovih pragova. Ta je izjava učinjena na glavnoj skupštini .1. Š. U.
Neki šumski trgovci privatno izjavljuju, da naša država provodi »Ausverkauf
« svojih šuma, i da je u tom pogledu slična insolventnu trgovcu,
koji prije stečaja nastoji što više robe rasprodati u svom dućanu. Ako je
taj trik trgovaca, da državi zbog bojazni zabrane izvoza pragova stavljaju
fiktivne ponude za pragove, istinit, to je po sebi vrlo značajan i najjače
opravdava naše mišljenje, koje o ovom važnom pitanju zastupamo,
a to je, da se što prije zabrani izvoz hrastovih pragova iz države. Očito
je dakle, da se neki trgovci plaše te zabrane, jer sami vide da tako jaka
sječa šuma ne će dugo trajati, pa je zato razumljivo, da se služe i takovim


12