DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 14 <-- 14 --> PDF |
čamo pažnju odlučujućih faktora na potrebu, da se zabrani izvoz hrastovih pragova iz države. To je potrebno učiniti: Prvo: zbog toga, što će cijena pragovima u državi pasti i po tom uzdržavanje željezničkog saobraćaja biti jeftinije. Drugo: zbog čuvanja hrastovih šuma, koje se zbog izvoza pragova u velikim količinama, i suviše jako sijeku i uništavaju. Poznato je, da maleni privatni vlasnici šuma bez dozvole vlasti prodaju svoje šume seoskim trgovcima i birtašima, koji su u novije doba postali pravi zatornici mladih hrastovih šuma malenih vlasnika šuma. Šta više, oni su glavni krivci krađi hrastovih pragova iz šuma države, imovnih općina, zemljišnih zajednica i veleposjeda. Valja znati, da ti seoski trgovci od šumskih štetočinaca kupuju pragove, koje ovi pod zaštitom naprijed spomenutog čl. 133. šumskog zakona predratne Srbije. Iako i bez poteškoća u šumi preko noći kradu i seoskim trgovcima uz bagatelnu cijenu prodavaju. Ti »trgovci pragova« nelegalno stečene pragove dalje na stanicama prodavaju namještenicima i pouzdanicima većih šumskih firmi uz dosta malenu cijenu od 37 do 40 Din. Izrada pragova uzela je toliko maha u nas, da se u privatnim šumama sječe svako stablo od 28 era dalje, koje je sposobno za izradu jednog praga. Ne samo u šumama malenih vlasnika nego i veleposjeda, koji lako dobiva dozvole za sječu još nezrelih šuma. Zbog velike i neobuzdane sječe hrastovih šuma vidimo na svim željezničkim stanicama Hrvatske i Slavonije ogromne količine hrastovih pragova, koji čekaju na izvoz iz države. Nema željezničkog teretnog voza, koji dnevno po desetke vagona hrastovih pragova ne vuče preko granica države. Od odlučujućih faktora, a u prvom redu od strane Ministarstva Šuma i Ruda nitko o tome ne vodi računa, niti se brine za potrebe pragova našeg željezničkog saobraćaja u sadašnjici, ni u skoroj budućnosti. Na osnovu svega rečenoga tvrdimo, da naš saobraćaj u pogledu hrastovih pragova ide u susret crnoj budućnosti, jer valja znati, da se u Hrvatskoj i Slavoniji zadnjih godina posušilo oko 2.5 milijuna m3 drva srednjedobnih hrastovih šuma, dok starih hrastovih šuma sve više nestaje. Bukovih šuma doduše ima dosta, ali se bukovi pragovi moraju impregnirati, što je vrlo skupo i što izbjegavaju bogatije i industrijski jače države od naše, te radije kupuju naše hrastove, nego bukove pragove. Prije nego prijeđemo na ustanovljivanje količine pragova u našim šumama za neposrednu budućnost, valja nam spomenuti još ovo: Za neobično velike količine hrastovih pragova, koje velike firme na licitacijama državi nude, vele neki, da su fiktivne. U velikim količinama nude državi pragove zbog toga, što se boje, da će država ipak morati zabraniti izvoz hrastovih pragova. Ta je izjava učinjena na glavnoj skupštini .1. Š. U. Neki šumski trgovci privatno izjavljuju, da naša država provodi »Ausverkauf « svojih šuma, i da je u tom pogledu slična insolventnu trgovcu, koji prije stečaja nastoji što više robe rasprodati u svom dućanu. Ako je taj trik trgovaca, da državi zbog bojazni zabrane izvoza pragova stavljaju fiktivne ponude za pragove, istinit, to je po sebi vrlo značajan i najjače opravdava naše mišljenje, koje o ovom važnom pitanju zastupamo, a to je, da se što prije zabrani izvoz hrastovih pragova iz države. Očito je dakle, da se neki trgovci plaše te zabrane, jer sami vide da tako jaka sječa šuma ne će dugo trajati, pa je zato razumljivo, da se služe i takovim 12 |