DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Dr. JOSIP BALEN:


0 KLIMATSKIM FAKTORIMA NA KRŠU
1 NJIHOVOM ODNOSU PREMA VJEŠTAČKOM
ZAŠUMLJAVANJU.*


N
N
a staništima Krša, jednako kao i na drugim staništima, dolazi
uticaj klimatskih faktora do izražaja i s obzirom na tlo kao i
s obzirom na vegetaciju. Otuda i važnost tih upliva po rad oko
pošumljavanja Krša. Zato ćemo razmotriti i klimatske faktore
ne samo u primorskoj zoni Krša, nego i na unutarnjem kontinentalnom
Kršu. Već po svome smještaju, ovaj kontinentalni karakter negdje je
intenzivniji a negdje slabiji. Po tome ćemo izložiti uticaj klimatskih faktora
na tlo i na sastav prirodne vegetacije, te s time u vezi osvijetliti izbor onih
vrsti drveta, koje su podesne za vještačko zašumljavanje.


Prema tome naša će razmatranja obuhvatiti:


I. Klimatske faktore na Kršu,
II. Odnos između klimatskih faktora i zemljišta na Kršu
III. Odnos između klimatskih faktora i prirodne vegetacije te izbor
vrsta drveta za vještačko pošumljavanje Krša.
I. KLIMATSKI FAKTORI NA KRŠU
Kao klimatski faktori dolaze u obzir a) vazduh, b) insolacija, c) toplina,
d) vlaga t. j . hydrometeori, e) vazdušna strujanja ili vjetrovi. O
njima ćemo govoriti u opsegu, koji nam dozvoljava prostor, a prema podacima,
koji nam stoje na raspolaganju.


a) Vazduh. Ne ulazimo u promatranje onih najvažnijih gazova, čija
je prisutnost u vazduhu od važnosti za život bilja, kiseonika i ugljičnog
dvokisa. Pretpostavljamo, da kiseonik i ugljični dvokis dolaze uvijek u
povoljnom kvantitetu, (l)


Od ostalih sastavnih dijelova atmosfere od važnosti su za primorske


krajeve Krša naročito solne čestice.


Pojavljivanje solnih čestica na staništima Krša u tijesnoj je vezi sa


djelovanjem vjetra. Vjetar ih sa morske površine prenosi u atmosferu, a


odanle smjerom svoga kretanja na staništa vegetacije i na samu vege


taciju i ondje taloži. Štetan uticaj solnih čestica na vegetaciju zapaža se


u najbližoj primorskoj zoni. (Baška, Pag). No ovo pitanje treba svakako


zasebnog studija kod nas, pa nam nije moguće da se na njemu zadržavamo.


* Ovaj članak štampan je u francuskom jeziku u monografiji „Le Karst Yougoslave",
Zagreb 1928.
463




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 6     <-- 6 -->        PDF

b) Insolacija. hisolacija je geografski faktor, čija se jakost mijenja
i godišnjom dobom, geografskom širinom i nadmorskom visinom. Za Krš
je veoma karakteristično, da je naoblaka redovito malena, čim je dana
mogućnost jake insolacije.


Odnos između vedrine i naoblake objašnjavaju ovi podaci (3) i (4) :


Naoblaka u pojedinim mjesecima poprečno u „/


Godišnje


MJESTO


poprečno


I. II. III. IV. V. vi. Ivu. VIII. IX. X. I XI. XII.
Vis 24 22 24 21 20 20 11 7 20 29 29 36 22
Hvar 48 45 45 43 34 28 14 17 26 44 48 53 37
Mostar 54 65 55 59 52 48 33 26 39 55 50 66 51
Stolac 52 64 57 57 50 43 23 17 36 54 56 66 48
Bileće 48 61 53 53 46 40 23 18 32 50 52 60 45
Oacko 54 63 55 55 49 46 31 26 38 53 57 64 49
Duvno 53 64 53 56 47 41 26 21 40 52 56 63 48
Široki Brijeg 45 56 46 48 40 36 21 16 31 48 49 57 41
Ljubuški 39 50 40 40 32 29 16 13 24 40 44 50 34


Po Vujeviću (15) iznosi naoblaka u Hvaru (u %) :


Naoblaka u pojedinim mjesecima poprečno u %
MJESTO Godišnje


I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII IX. X. XI. XII
Hvar 50 45 44 43 36 28 16 18 28 43 51 53 38


Za apsolutno trajanje insolacije, u prosječnom broju sati na d.,n,
imamo ove podatke (Friedmann):


Apsolutno trajanje insol acije u satima God išnje
MJESTO S.


I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. sr. vr. Zbir
Mostar 433° 34 49 4-7 5-5 63 75 9-9 9-7 7-5 46 39 29 5-8 2132
Hvar 43´2J 43 73 64 8´6 91 106 10 9 11-9 83 6´6 4-7 28 76 2768
Cetinje 42-40 28 5-2 50 79 79 11-9 11-8 10-6 7-5 6-1 33 13 6-8 2473
Ulcinj 419° 37 57 5-8 8-8 88 109 116 111 89 65 46 2-2 7´4 2693


Najmanja je naoblaka u dalmatinskom Kršu (Vis, Hvar), mjeseca
jula i augusta, a najveća mjeseca decembra. Najmanja naoblaka iznosi za
Vis, ispod 10%, a najveća za Hvar ispod 557<. Na unutrašnjem Kršu
(Mostar, Stolac, Bileća, Gacko i t. d.) najmanja je naoblaka mjeseca jula,
augusta i septembra, a najveća je decembra i februara. U augustu je najniža
naoblaka u Ljubuškom, 13%, u decembru najveća u Mostaru 66%,,
Stocu 66%, Gackom 64% i Duvnu 63%.


464




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 7     <-- 7 -->        PDF

c) Toplina. Toplina je još važniji ekološki i geografski faktor nego
svjetlo. Radi velikih diferencija u raspodjeli topline na zemlji, dolazi to
više njezin uticaj do izražaja na staništima. (1)


Za nas je od važnosti ne samo prosječna godišnja temperatura negoi najviša i najniža, te temperatura u pojedinom godišnjem dobu.


S obzirom na važnost temperature razmotrit ćemo podatke o temperaturi
sa više mjesta na Kršu, kako u primorskoj zoni, a tako i na unutrašnjem,
kontinentalnom Kršu. (3), (4), (5), (6)


Srednja mjesečna i srednja godišnja temperatura u C°.


MJESTO
Visina
nad
morem
m I. II.
Srednja mjesečna temperatura u C°
III. IV. V. VI. VII. VIII IX. X XI. XII.
Srednja
godišnja
temp.
Rab 6 5´7 65 84 125 17-4 21-7 24-2 23-9 19-4 15-2 110 131
Šibenik 3 6-8 7-5 100 142 18 6 22-7 256 24-8 20-9 16-6 11-3 7-8 15-6
Split 17 7-0 78 10-5 14-2 18-5 225 25´6 24-8 20-9 168 11-8 81 15-7
Hvar 9 8-6 9-0 1.1 14-3 18´3 228 251 246 217 181 132 9-7 16-3
Dubrovnik 20 9-2 96 12´0 15-2 193 23-1 25-9 25-3 22´4 18 7 137 10-2 17-0
Crikvenica 10 5-0 75 9-8 12-7 162 20-0 23´8 22-8 19-3 15-0 9-5 7-0 140
Senj 50 5-4 64 8-8 132 17-2 223 25-1 24-3 201 158 6-2 62 14-3
Knin 240 5-1 5-8 8-7 13-9 18 8 22´5 243 23-7 20-3 151 101 6-5 146
Vrlika 400 2-0 41 7-6 111 15-4 19-4 22-1 22´6 18-7 139 8 1 5-8 12-6
Mostar 59 4´6 62 9-5 132 18 5 22-0 253 25-3 20-5 15-5 9 8 7-5 148
Stolac 64 4-3 6-5 97 13 5 18-4 22´0 24´7 24-8 201 15-2 9-5 7 1 147
Gacko 960 -2-8 -0-6 2-4 6-9 12-5 15-6 180 18-6 14-4 99 36 11 83
Duvno 903 -2 7 -1-4 2 3 6-5 121 153 17´7 181 13-8 9-3 3 1 1-2 7´9
Gospić 560 -2-5 -0-8 31 88 13-1 17-0 189 18-5 14-6 9-9 3 3 -1 1 8-5


Već ovi podaci daju nam izvjesnu sliku o staništima na Kršu s obzirom
na temperaturu.


Broj studenih dana, t. j . poprečni broj dana, u kojima temperatura
padne ispod 0" C, a zatim broj t. zv. zimskih dana, t. j . dana, na kojima
je temperatura cijeli dan ispod ništice, omogućiti će nam daljnje poglede
u ovome pravcu. Navesti ćemo podatke i za izvjesna mjesta u primorskoj
zoni Krša kao i za izvjesna mjesta u zoni kontinentalnoj:


MIE5TO
Broj dana
MJESTO
Broj dana
studenih zimskih studenih zimskih
Vis 2 1 0-9 Šibenik 9-6 2-7
Hvar 43 1´5 Knin 28-0 91
Rab 6 1 2-6 Sinj 442 46
Dubrovnik 3-7 20 Imotski 25-0 4-0
Kotor 4´5 05 Vrgorac 24-5 4-7
Split 5-1 2-0


465




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Srednja minimalna i srednje maksimalne temperature su u krajevima
našega Krša veoma različne. To je i razumljivo s obzirom na geografski
smještaj,, konfiguraciju terena, uticaj vjetrova i t. d.


Prema provedenim opažanjima ovo su približne minimalne temperature.


Mjesto Min. tem. C° Mjesto Min. tem. C°
Dubrovnik — 1-1 Stolac -100
Hvar — 1-8 Bileća -10-0
Split -2 3 Gacko -15-0
Šibenik — 34 Duvno -20-0
Mostar — 5-0


0 ekstremnoj minimalnoj temperaturi imademo ova data:


Mjesto Min. tem. C° Zabilježeno dne


Ljubuški — 8-2 jan. 1902.


Mostar — 9-0 „ 1907.


Stolac — 10-0 * 1902.


Bileća — 136 feb. 1909.


Gacko -1 9 6 dec. 1906.


Duvno -2 0 8 jan. 1907.


Što se tiče srednje maksimalne temperature imademo ove zabilješke:
Hvar 33.0 C°, Dubrovnik 31.1 C°, Split 33.8 C°, Šibenik 33.0 C°.


Ekstremne maksimalne temperature vidimo iz ovih podataka:


Mjesto C° Zabilježeno dne Mjestu C° Zabilježeno dne
Mostar 450 u julu 1901. Ljubuški 404 u julu 1901.
Stolac 41-4 „ 1903. Duvno 34´0 „ 1901.
Bileća 38 2 „ 1901. Gacko 33´7 u aug. 1907.


Veoma su karakteristične na Kršu t. zv. termičke anomalije.
Radi obavještenja u ovom pravcu neka nam posluže zabilješke sa
meteor, stanice u Senju.


Tako je, primjerice, 15. januara 1915. zabilježena na toj meteorološkoj
stanici, u 7 h u jutro, temperature: 4.50 C°; a u 14 h zabilježeno
je 11 C°; dne 16. januara 1915. zabilježeno je u 7 h 10.4 C", a u 14 h


19.2 C° i t. d.
Velike amplitude česta su i obična pojava. Nastajanje termičkih anomalija
u vezi je sa konfiguracijom terena te sa zračnim strujanjem. Južna
ekspozicija pogoduje pozitivnoj termičkoj anomaliji dok negativnoj termičkoj
anomaliji pogoduje izloženost prema vjetru iz NE kvadranta.


Od praktične je važnosti što determinacija klimata, a s time i određivanje
rasprostiranja vegetacijonih tipova, imaju svoja najjača uporišta
na datima temperature.


d) Vlaga (hydrometeori). Mi ćemo razmotriti relativnu i apsolutnu
vlagu uzduha na Kršu.


Relativna vlaga je veoma promjenljiva i ovisna od vjetra. Za vrijeme
vjetra iz NE kvadranta ona pada, dok za vrijeme južnih vjetrova
raste.


466




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 9     <-- 9 -->        PDF

O relativnoj vlazi imademo ove podatke: (4) i (5)


Mjesto Relativna vlaga Mjesto Relativna vlaga


zimi ljeti godišnje zimi ljeti godišnje
Hvar 68% 63% 66% Crikvenica -- 72.2%
Split 66% 62% 65% Mostar 63% 53% 607°
Dubrovnik — 70%


Veoma su interesantni podaci za relativnu vlagu u Jt u Mostaru
u pojedinim mjesecima:


Relativna vlaga


Mjeseci I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Godišnje


u % 59 63 59 60 58 58 51 50 60 68 63 67 60


Apsolutna vlaga. O apsolutnoj vlazi stoje nam na raspolaganje ovi
podaci :


Visina Poprečna apsolutna vlaga u mjesecu


nad Godišnje


MJESTO


morem m/m
m I. 11. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. X!. XII.


Obrovac ! 57 88 88 86 90 93 89 56 45 115 142 129 134 1155
Knin 1 240 71 67 81 97 101 89 64 52 107 126 113 107 1075
Šibenik 3 63 55 57 61 73 60 37 27 72 101 111 85 802
Split 9 75 62 76 85 68 55 30 42 74 112 106 92 877
S:nj i 326 84 90 107 93 98 86 57 60 105 139 129 144 1192
Hvar 9 81 65 73 70 51 36 27 27 61 97 100 108 796
Metković 32 120 77 105 93 75 44 39 26 93 150 123 131 1076
Gruž 6 142 142 154 125 103 65 54 46 119 170 151 168 1439
Budva 2 124 141 131 132 120 63 57 39 115 146 168 186 1422
Mostar 59 87 138 160 143 84 65 45 34 111 177 171 193 1408
Stolac 64 69 96 117 96 78 78 46 27 119 147 127 126 1126
B.leća — 96 162 169 134 99 89 71 33 90 184 188 197 1512
Gacko 960 104 156 184 146 109 h9 59 38 115 203 233 227 H63
Duvno 903 57 73 103 113 99 85 53 53 94 168 157 178 1233
Ljubuški — 99 161 145 130 80 74 42 31 115 201 177 214 1459


S obzirom na broj dana u godini sa padalinama imamo ova data:


Mjesto dana Mjesto dana
Rab 87 Mostar 130
Hvar 105 Stolac 106
Split 101 Gacko 137
Sinj 119 Duvno 121
Dubrovnik 106 Ljubuški 94


467




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 10     <-- 10 -->        PDF

S obzirom na pojedine godišnje dobi — imade poprečno dana sa
padalinama:


Mjesto Godišnje doba Mjesto Godišnje doba


proljeće ljeto jesen zima proljeće ljeto jesen zima
Rab 23 16 24 24 Stolac 30 16 28 32
Hvar 27 14 27 36 Gacko 39 25 33 40
Split 27 17 25 33 Bileća 38 23 35 38
Sinj 33 23 30 33 Duvno 32 23 31 35
Dubrovnik 29 14 26 37 Ljubuški 24 11 26 33
Mostar 35 22 33 40


Imajući u vidu data o padalinama — možemo i u procentima izraziti,
koliko koji mjesec imade padalina od ukupne godišnje količine padalina.


Tako imademo primjerice:


u mjesecu
MJESTO


I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Hvar 11-3 82 92 84 64 45 3-4 34 7-4 12-2 12 4 134
Split 8-6 71 8´7 97 7-8 6-3 34 4´8 84 12-7 120 105
Sinj 7-0 7-5 9-0 78 82 7-2 4-8 50 88 11-7 10´8 122


Što se tiče sušnih perioda, perioda bez kiše, imademo srednje podatke
za izvjesna mjesta.
Prema tim podacima traje sušna perioda najdulje ljeti.


Mjesto proljeće ljeto jesen zima Mjesto proljeće ljeto jesen zima
Split 14 17 15 13 Dubrovnik 15 28 16 16
Sinj 13 17 16 16 Mostar 31 46 33 33


Prema tome je za Mostar bilo sušnih perioda, kad nije bilo kapi kiše
kroz 46 dana.
Apsolutna količina padalina u glavnom raste od mora prema unutrašnjosti
kontinenta.
To nam pokazuju ovi, dijelom već pomenuti, podaci:


Mjesto God išnje padaline m m Mjesto God išnje padaline m/m
Vis 583 Sinj 1192
Hvar 796 Mostar 1408
Split 877 Bileća 1512
Knin 1075 Gacko 1663
Kistanje 1115


Dana sa snijegom jedva uopće ima na ostrvima i primorskom dijelu;
u unutrašnjosti sniježni su dani češći, već prema smještaju:


Mjesto Mjesto
Ljubuški najviše 3 dana Bileća najviše 17 dana
Mostar 11 Gacka 52 „
Stolac 6 Duvno - 44 ,


468




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Sniježni dani padaju u mjesec januar—april te oktobar—decembar;
no dogodi se (Oacko, Duvno), da sniježi i u mjesecu maju i septembru.


S obzirom na već pomenute podatke, pa smatrajući, da je kvantitet
padalina u dotičnom mjestu reprezentant padalina užega okoliše — imamo
na Kršu, koji nas interesuje, ova oborinska područja —i to (8) :


1) područje sa godišnjim kvantumom od 600— 750 m/m padalina


2) „ „ „ „ „ 750—1000 „


3) „ „ „ „ „ 1000—1500 „


4) „ „ „ „ „ 1500—2000 „


Područja sa godišnjim padalinama od preko 2000 m/m ne dolaze u
obzir. Potpunosti radi napominjemo da imade manjih područja sa 2000—
2500 m/m, te sa 2500—3000 m/m godišnjih padalina, dok Crkvice pod
Orjenom imadu preko 3500 m/m.


No kako količine godišnjih padalina od preko 2000 mm ne dolaze
na većoj površini, a naročito ne na većoj goloj površini — napominjemo
ih samo radi potpunosti.


e) Vazdušna strujanja. Na kršu imademo najglavnije vjetrove iz
NE i SE kvadranta. Vjetar kvadranta NE nazvan je bura, a vjetar SE
kvadranta južina ili šilok (široko). Karakteristika vjetra SE kvadranta
sastoji u tom, što donosi toplu struju; naročito zimi ima ovaj vjetar karakter
toploga vjetra; povišenje temperature donosi kišu. Vjetar NE kvadranta
donosi obaranje temperature, malu naoblaku, vedro vrijeme i malo
padalina. Vjetar NW kvadranta zvan mistral, javlja se na primorskom
Kršu ljeti.


Opažanja na sjevernom dijelu primorskoga krša, u Senju i Sv. Mihovilu
dala su ove rezultate:


Od ukupnih opažanja
zabilježen je
Od ukupnih opažanja
zabilježen je
Stanica
meteorološka
Opižanja
godine
Vjetar kva-|
dranta NE
Ostali
vjetrovi
Stanica
meteorološka
Opažanja
godine
Vjetar kvadranta
NE
Ostali
vjetrovi
V. %
Senj 1905. 73 27 Senj 1911. 56 44
Sv. Mihovil 68 32 Sv. Mihovil 64 36
Senj 1907. 63 37 Senj 1912. 63 37
Sv. Mihovil 65 35 Sv. Mihovil 58 42
Senj 1908. 60 40 Senj 1913. 58 42
Sv. Mihovil 67 33 Sv. Mihovil 60 40
Senj 1909. 60 40 Senj 1914. 61 39
Sv. Mihovil 63 37 Sv. Mihovil 61 39
Senj 1910. 53 47 Senj 1915. 60 40
Sv. Mihovil 62 38 Sv. Mihovil 58 42


Na južnim primorskim krajevima Krša češći je južnjak nego bura.
Tako u Hvaru, otpada od svih vjetrova:


469




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 12     <-- 12 -->        PDF

na vjetar SE kvadranta oko 86%
NE „ „ 7%
SW „ „ 4.5%


a na ostale vjetrove 2.5%


S obzirom na zračna strujanja u unutrašnjosti Krša razmotrit ćemo
podatke za Mostar:


VJETAR


MJESEC
N NE E SE S SW W NW Kalma
I. 128 6-5 1-0 0-5 1-5 0 3 0-7 2-5 5-2
II. 111 49 1-0 11 2 3 0-9 0 8 20 39
III. 9-0 4-8 16 1*6 4-5 1 3 12 1-4 5 6
IV. 7-7 4-0 08 1-7 5 1 2-9 10 1-5 5 3
V. 7-9 41 05 16 47 2-7 1-5 1 3 6-7
VI. 7-8 5-0 08 16 4´4 2-2 1-7 10 5-5
\II. 7-9 61 09 21 36 24 1 3 1-1 5´6
VIII. 7´8 51 0´6 14 4-2 3 0 14 10 6 5
IX. 87 4-0 05 13 39 20 09 1 5 7-2
X. 94 32 03 .2 27 1-3 07 27 9 5
XI. 11-6 43 0-4 0-7 27 1-0 .-. 2 5 5-9
XII. 111 41 03 0 8 3-i 1-6 07 2-8 6-5
Godišnje 1128 56-1 8-7 156 42-7 216 12-8 21-3 734


Vidimo, da na sjevernom Kršu (Senj) i u kontinentalnom dijelu Krša
(Mostar) dominira čitave godine vjetar NE kvadranta, zvan »bura«. Maksimum
dostigne vjetar ovoga kvadranta u zimskim mjesecima; u isto
vrijeme dostigne maksimum i vjetar NW kvadranta. Istočni i južni vjetar,
dakle vjetar SE kvadranta, dostigne kulminaciju u proljeće, dok ostali
vjetrovi postignu maksimum u ljetu.


1) jesen, naročito oktobra mjeseca, imade dosta kalma.


Vjetar NE kvadranta — prema Beaufortovoj skali — znade doseći
jakost 7. i 8., a koji put i veću. Trajanje mu često puta prelazi i 30—35
dana.


II. ODNOS IZMEĐU KLIMATSKIH FAKTORA I ZEMLJIŠTA
NA KRŠU
Zemljište Krša, analogno drugom zemljištu, postalo je u prvom redu
drobljenjem čvrstih stijena krečnjaka. Pri ovom mehaničkom drobljenju
imade jakog uticaja temperatura. Djelovanje temperature dolazi do izražaja
bilo direktno, bilo indirektno — osobito preko vode i vazduha. (2)


Za zagrijavanje kamenitih stijena postoje na Kršu svi razlozi; i
visoka temperatura, i dugo trajanje visoke temperature, i vedrina, ekspozicija.
Djelovanje leda naročito je jak faktor pri drobljenju kamenitih
stijena u unutrašnjem Kršu, gdje su niske temperature česte i trajne.


I pri daljnjem stvaranju zemljišta na Kršu igra veoma važnu ulogu
temperatura.


470




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Zemljište na Kršu. To je zemlja crvenica ili crljenica, terra rossa, ir
najviše slučajeva srodna l at eritu. Poznato je, da laterizacija nastaje
u toplim, vlažnim klimatskim pojasima (2). Ti su uslovi dani i na Kršu..
Uticaj atmosferilija na stijene dolomita i krečnjake velik je. Uslijed toga
uticaja nastaje kalcijski i magnezijski kiseli karbonat Ca (HCOn)2 i Mg{HCO?J2, koji odilazi sa vodom, a ostaće kao neotopljene one mineralne
tvari, kojih je bilo u vapnenjacima i dolomitima tek oko 0.5% (12). Ova
mala količina neotopljenih mineralnih tvari, daje jedini anorganski dio
zemljišta na Kršu, u krajevima krečnjaka, daje zemlju zvanu »terra rossa«
i ne može dati mnogo zemljišta.


Uticaj atmosferilija prati i dalje neotopljene mineralne tvari: voda
ih snosi u doline (u ponikve, u doce i dočiće).


»Terra rossa« je koloid, koji upija veliku količinu vode, ali je i teško
ispušta. To je njeno svojstvo veoma važno za krajeve Krša naročito za
vegetaciju ljeti. Kad za vrijeme ljetne pripeke ne bi bilo u crljenici konzervirane
vlage, brzo bi se na njoj sve posušilo. Klimatski faktori imajuupliva i na već stvoreno zemljište.


Iz podataka 0 temperaturi opazili smo, da su i niske temperature na
Kršu česte. Imade studenih dana, a imade i zimskih dana. Uz to su veoma
česte i termičke anomalije.


Buru prati snižavanje temperature ; zato na Kršu, naročito u kontinentalnom
dijelu, a i u sjevernom primorskom dijelu, nije zimi rijedakpojav golomrazice. Kako su na Kršu česte pozitivne termičke anomalije,
brzo se temperatura povisi, a led otpusti. Uslijed povećane temperature
povećava se i evaporacija toliko, da izdignuti dio zemljišta postane posvema
labilan. Ako zemljište nije zaštićeno, lako ga odnosi vjetar, naročito
onaj NE kvadranta, zvan »bura«. Ovaj veoma česti i redoviti pojav
zovemo ablacij 0 m.


To je proces, što se odigrava na većem dijelu Krša od časa, kad jenastupilo ogoljenje. Ovo je ujedno i jedan od velikih suradnika pri odnošenju
zemljišta ogoljenih površina na Kršu.


Na uticaj klimatskih faktora mogu se dakle svesti ove činjenice:


1. Postajanje zemljišta na Kršu (naročito »terra rossa«);
2. Odnošenje ili sabiranje zemljišta vodom u uvale, ponikve, doline,
doce i dočiće;
3. Postajanje golomrazice na zemljištu Krša;
4 Odnošenje labilnog zemljišta ablacijom.
Prema tome klimatski faktori utiču ne samo na stvaranje zemljišta
nego i na stepen njegove stabilnosti. Konfiguracija terena imade uticaja
na tok i rezultat rada klimatskih faktora, jer je sapiranje neotopivog materijala
u direktnoj vezi sa nagibom, a postanak termičkih anomalija (naročito
pozitivne) mnogo je ovisan o konfiguraciji terena, a s time je u vezi
i ablacija.


III. ODNOS IZMEĐU KLIMATSKIH FAKTORA I PRIRODNE
VEGETACIJE
TE IZBOR VRSTI DRVA ZA VJEŠTAČKO
POŠUMLJAVANJE


Na goletima Krša dolaze klimatski faktori do izražaja u raznim
intenzitetima, jer se i goli Krš prostire od mediteranske zone do alpmske
sa raznim ekspozicijama i elevacijama.


471




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Podaci o temperaturi, broj studenih i zimskih dana, kvantitet godišnjih
padalina i t. d. kao i ostali, napomenuti klimatski faktori pokazuju,
da je u klimatskom pogledu naš goli Krš veoma nejednolik.


Na Kršu su za pošumljavanje određena principijelno sva ona zemljišta,
koja nisu podesna za drugu rentabilniju privredu. To su u najviše
slučajeva, prostrane goleti, izložene potpunom i nesmetanom uticaju svih
klimatskih faktora: na njima dolazi do punog izražaja djelovanje temperature
i njenih ekstrema; na njima dolazi do izražaja djelovanje hydrometeora,
naročito apsolutne vlage; zatim je nesmetano djelovanje vjetrova;
zemljište je na Kršu izloženo velikom isušavanju, pojačanom ne
samo uticajem jake temperature, nego i uticajem vjetra i t. d. Mehaničko
i fiziološko djelovanje vjetra naročito dolazi do izražaja, gdje tome pogoduje
konfiguracija terena.


Uočivši sve ovo dolazimo do zaključka, da radu oko zašumljavanjaKrša stoje na putu veoma velike prepreke. Ove se očituju ne samo u nepovoljnim
pedološkim prilikama nego i u nepodesnim klimatskim faktorima.
U vezi s tim moramo pri izboru vrsti za pošumljavanje gologa Krša postupati
veoma oprezno.


Relikti prirodne vegetacije dati će nam izvjestan putokaz u odabiranju
vrsta za vještačko pošumljavanje.


No na to ćemo se moći samo donekle osloniti, jer ne smijemo zaboraviti,
da mnoge postojeće, spontane, vrste potiču iz vremena, kad su
biljne asocijacije bile potpunije. U tom je slučaju i djelovanje klimatskih
faktora dolazilo do izražaja u drugoj formi nego danas, kad su, u mnogo
slučajeva, prvotne biljne družbe raskinute.


Mi ćemo razmotriti, u kratko, vegetacione zone —i a onda ćemo
navesti one glavnije vrste, koje dolaze u obzir pri vještačkom pošumljavanju
u pojedinim zonama — uzimajući u obzir klimatske faktore, odnosno
njihove karakteristike te dosadašnje rezultate rada oko pošumljavanja
Krša.


a) Vegetacione zone na našem Kršu.


Rasprostranjenje biljnih vrsta nije samo ovisno od nadmorske visine,
već još i od mnogih drugih prilika. Uz prilike tla od važnosti je u
ovom pogledu naročito ekspozicija, inklinacija i opća konfiguracija terena.
Karakteristično je, da se, primjerice, bukva (Fagus sylvatica L.) spušta
veoma nisko, na nadmorsku visinu od kojih 200 metara, kod "Sv. Križa,
nad Senjom, dok se hrast medunac {Q. lanuginosa Thnill.) penje i na 1000
i više metara nadmorske visine (Sadikovac kod Oštarija Ličkih).


U prvom je slučaju pritjecanje hladnih masa vazduha iz brojnih
kraških vrtača zaleđa, razlogom, da bukva nalazi uslove za život i na
ovako maloj nadmorskoj visini. U drugom je slučaju izrazita južna ekspozicija,
uz krečnjačku podlogu, razlogom, te se hrast medunac penje ovako
visoko.


S obzirom na vrste drva, koje dolaze, te s obzirom na karakterističnu
fizionomiju, koju one daju svome staništu, možemo na Kršu odrediti više
vegetacionih zona. Adamović (16) je u Dalmaciji, (Oblast Splitska i Dubrovačka)
ustanovio šest vegetacionih zona.


Mi ćemo, u glavnom, zadržati tu podjelu za cio Krš.


1. Vazda zelena zona. Njeno rasprostranjenje po otočju dopire sjevernije
no na kopnu. Ona se javlja na malom, jugozapadnom dijelu ostrva
472




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Krka, kod Glavotoka, zatim na jugozapadnom dijelu ostrva Raba, naročito
u predjelu Kalifront. Na kopnenom dijelu Krša, možemo kazati, da
je kod Šibenika sjeverna međa suvislog zimzelenog pojasa. Od Šibenika
južno, sa malim prekidima, dolazi ova zona na čitavom našem primorskom
dijelu Krša, u prvom redu na južnim i jugozapadnim ekspozicijama ostrva.
Sjevernije od Šibenika imade tu i tamo omanjih zimzelenih krpa, koje su,
vjerojatno, bile ranije daleko prostranije. Tako su, vjerojatno, bili prije
prostraniji ostaci vazda zelene flore u predjelu zvanom Crnika (kod Sv.
Jurja blizu Senja) te u predjelu, zvanom Barkariš-Zagon blizu Jablanca.


Geografska širina te konfiguracija terena, a s time u vezi i uticaj
klimatskih faktora — imaju velikog uplivu na rasprostranjenje ove zone.


Na ostrvima je najrasprostranjenija.


Dok u Južnoj Dalmaciji, na kopnenom dijelu, mjestimice dopire i do
visine od preko 300 m, u Sjev. Dalmaciji dopire jedva do 150—200 m, a
podno Velebita niti do 100 m.
Karakteristika je zimzelene zone: formacija makije.
Od elemenata ove formacije napominjemo najkarakterističnije:


Juniperus oxycedrus L.
Juniperus macrocarpa Sibth. et Sm.
Juniperus phoenicea L.
Smilax hispida Muhi.
Asparagus acutifolius L.
Ouercus eoceifera L.
Calycotome infesta (Presi.)
Ceratonia siliqua L.
Spartium junceum L.
Erica arborea L.
Erica verticillata Forsk.
Arbutus unedo L.
Quss.
Quercus ilex L.
lihamnus alaternus L.
Viburnum tinus L.
Lonicera etrusca Santi.
Paliurus australis Qaertn.
Myrtus italica Mili.
Pistacia Lentiscus L.
Lonicera implexa Ait.
Rosmurinus officinalisOlea oleaster Link.
L.
Pistaciu therebinthus L. Nerium Oleander L.
Coronilla emeroidesColutea arborescens
Boiss.
L.
Phillyrea média Rchb. fil.


Što idemo južnije — makija je potpunija: dolazi više vrsta zajedno.
Šumu u vazdazelenoj zoni kod nas formiraju u glavnom borovi: P.
haleppensis (Mili) i P. pinea (L.), zatim hrastovi, naročito Quercus ilex
(L.), manje Q. eoceifera (L.). Uz to dolazi Laurus nobilis (L.) pa Ceratonia
siliqua (L.) i vrste Cupressus.
2.) zona mješovitih lišćara. U krajevima, vazdazelene zone dolazi —
zona mješovitih lišćara iza ove prve. Gdje nema vazdazelene zone, zona
mješovitih lišćara je prva.
Glavna je formacija šume u ovoj zoni t. zv. »šibljak« te gajevi crnoga
jasena (Eraxinus ornus L).
»Šibljak« stvaraju, u prvom redu, Punica, Paliurus, Rhus, te: Phillyrea,
Pistacia terebinthus L. i t. d. U gajevima crnog jasena dolazi mnogo:
Carpinus duinensis Scop., Ostrya carpinifolia Scop., Juniperus Oxycedrus


L. i t. d.
U južnim dijelovima Dalmacije dopire ova zona sve do 600 metara
nadmorske visine, dok u sjevernim dijelovima Primorja jedva do 200—250
m — već prema konfiguraciji terena.


473




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 16     <-- 16 -->        PDF

3. submontanska zona. U ovoj zoni nema više elemenata makije.
Šibljake sastavlja naročito Quercus lanuginosa Willd. s njome dolazi Cotinus
Coggygria Scop., Crataegus i t. d. Mnogo dolazi i šibljak od vrsti
Fraxinus ornus L.; rijetka je Juniperus oxycedrus L.
Ova zona dopire u južnim krajevima i preko 1200 m nadmorske visine;
u unutršnjem Kršu i na sjev. dijelu Primorja do 1000 m., a na južnim
ekspozicijama dopire i do veće visine.


4. Montanska zona. U toj zoni nema više šibljaka od vrsti Fraxinus
ornus L. Karakteristika su ove zone bukove šume. Na mnogo mjesta dolaze
u ovoj zoni šume crnog bora (Budim, na južnoj strani Velebita, povrh
Starigrada u Hrvatskom Primorju), za tim šume od vrsti Quercus lanuginosa
Willd.
U južnim dijelovima Krša dopire ova zona do preko 1500 m nadmorske
visine; u unutrašnjem Kršu i na sjevernom dijelu Krša do 1300—
1400 metara.


5. Predalpinska zona. Prema Adamoviću nalazimo ovu zonu na svima
brdima Dalmacije, koja prelaze 1500 metara. Analogno tome dolazi predalpinska
zona na Velebitu, na Dinari, na Biokovu kao i na brdima Hercegovine
i Crne Gore, koje prelaze pomenutu visinu.
U ovoj zoni nema više hrastove šume, a ni šume crnog bora. Za ovu
je zonu karakterističan Pinus leucodermis Ant. i Fagus silvatica L. Poljoprivredna
kultura, koja je još i u montanskoj zoni dolazila, u ovoj zoni
posve iščezava.


6. Subalpinska zona i 7. Alpinska zona. Prva dolazi tamo, gdje je
prirodna granica šume. Suma prelazi u omanje grupe stabalja, koje poprimaju
formu klekovine ili pozemljara; druga se jedva javlja i redovito
na malim površinama.
Kako se naš Krš prostire od obale mora i ostrva do visine od preko
1000 m, a kako zalazi i u kopno, na njemu je i prirodna vegetacija veoma
raznovrsna.


b) Opažanja o izvjesnim vrstama u dosadašnjem radu oko pošumljavanja


Pred nama stoje rezultati dosadanjega rada na potezu od Sušaka
do Kotora, uz more, te u unutrašnjosti Krša, do visine od gotovo 1000 m
i više (Duvno).


Na temelju tih rezultata možemo kazati da se je malo pošumljavalo
van apsolutno šumskoga tla. To je i razumljivo — jer je vlasnik stajao
redovito na stanovištu, što veće koristi.


Četinjari. Od upotrebljenih vrsta, dali su kod nas do sada najzamašnije
rezultate četinari i to borovi, naročito vrste: Pinus Iialeppensis Mili..
Pinus muritima L. i Pinus Laricio L. Dobri su rezultati postignuti sa Pinus
Pinea L., Cupressus horizontalis Mili. i pyramidalis. Nema dovoljno rezultata,
a da bi se konačni sud mogao reći o vrstama Pinus paroliniana (brutia)
Pinus canariensis, Pinus banksiana i Larix europea.


Kako se je od početka najveća pažnja obraćala četinarima — vjerojatno
u nastojanju, da se poboljša tlo, a možda i radi izvjesnih estetskih
razloga, nije rad sa lišćarima došao do jačeg izražaja. Zato i imamo razmjerno
malo kultura lišćara. Za vještačko pošumljavanje dolazili su kod
nas u obzir od lišćara naročito: Laurus nobilis L., Quercus ilex L., Fraxi


474




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 17     <-- 17 -->        PDF

nus ornus L., Ostrya carpinifolia Scop., Robinia pseudoaccacia L., a u
novije doba i Populus nigra L.
Naročito s obzirom na klimatske faktore Krša možemo kazati o vrstama,
s kojima smo izvodili pošumljavanje ovo:


Pinus haleppensis Mili. dolazi autohton i dobro uspijeva na mjestima
zaštićenim od uticaja vjetra NE kvadranta, u zoni makija, odnosno ondje,
gdje se još javljaju elementi makija. Lijepa su nalazišta od prirode na
ostrvu Braču i Mljetu; na kontinentalnoj obali dolazi autohton južno od
Splita naročito na poluostrvu Pelješcu i okolici Dubrovnika (naročito na
Petki, u Čibačima i t. d.).


Na mjestima izloženim vjetru NE kvadranta često mu smeđe iglice.
Od ekspozicije prema NE kvadrantu, dakle od intenzivnosti upliva bure,
ovisi intenzitet smeđenja. Ovo se smeđenje javlja redovito u mladosti, od
3>—5 godine. Mnogo puta iza smeđenja iglica, slijedi ugibanje individua.


U starijoj dobi nastaju izvale uslijed vjetra. Razvitak korjena, naročito
na kamenitom terenu, nije u povoljnom razmjeru sa razvitkom debla,
a ni razvitak forme debla s obzirom na obranu od vjetra nije najpovoljniji.


Sjetva je osjetljiva i od niske temperature i od mehaničkog i od fiziološkog
uticaja vjetra, osobito u zoni, gdje i elementi makije iščezavaju.
Prirast u visinu je intenzivniji nego u vrsti P. Lancia — a manji nego u
vrsti P. maritima.


Drvo mu je dobre kvalitete — naročito ga traže u brodogradnji.


Pinus maritima (pinaster) ne dolazi autohton. Od uticaja vjetra i
niske temperature manje trpi nego P. haleppensis. Daje dobar prirast,
bolji nego P. haleppensis. Prema dosadanjem, daje dobre rezultate vještačko
pošumljavanje u istoj zoni kao i P. haleppensis. Drvo mu ne vole.
jer se kasno javlja srž.


Pinus pinea. Čini se, da je ova vrsta kod nas autohtona na ostrvu
Mljetu, gdje dolazi zajedno.sa vrsti P. haleppensis. Dobri rezultati sa ovom
vrsti postignuti su u toplijem dijelu vazdazelenog pojasa. U hladnijem dijelu
mediteranskog područja, t. j . gdje makija kao biljna družba već iščezava,
gdje se javljaju tek pojedini njezini elementi, nema mjesta ovoj vrsti.


Pinus luricio, dolazi na Kršu autohton. Sačinjava gdje veće, a gdje
manje sastojine često sa podstojnim vrstama, koje pripadaju elementima
makije. Sastojine crnoga bora nalazimo u okolici Senja (Borovo, Borova
draga, Budim), zatim na Biokovu, na Braču, na vrhovima poluostrva Pelješca
i t. d.


S obzirom na čedna kemijska i fizikalna svojstva tla, i jer odolijeva


vrlo dobro i suši i amplitudama temperature, crni su bor zavoli li kultiva


tori na Kršu.


Posmatrajući crni bor sa gledišta prvih kultivatora, koji su podiza


njem prvih kultura crnoga bora na siromašnim, aridnim površinama kreč


njaka, išli za poboljšavanjem zemljišta, i za zaštitom od klimatskih faktora,


ispunjava ova vrsta svoju zadaću u punoj mjeri.


U istinu, malo je vrsti, koje bi mogle izvesti poboljšavanje edafskih


faktora kao ova. Obilje odbačenih iglica poboljšava u svakom pogledu


zemljište, a uspijevanje i na najlošijim terenima daje prednost, pred osta


lim vrstama. Možemo kazati, da se P. laricio može upotrijebiti gotovo na


svim staništima Krša — od zone mješovitih listača do zone montanske


i to ne samo kao prolazna, već i kao stalna sastojina.


475




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 18     <-- 18 -->        PDF

No imade jedna stvar, koju treba detaljno ispitati. To je kvalitet
drveta crnoga bora, naročito odnos između bijeli i srži. Dosadašnja, još
dovoljno nedokumentovana opažanja, upućuju, da P. laricio na našem Kršu
dobiva veoma kasno srž. Nadamo se, da ćemo i u ovom pogledu uskoro
imati sigurnih rezultata.


Na eksponiranim mjestima, na udaru vjetra NE kvadranta, opaža se
i na crnom boru smeđenje iglica — no ne u tolmoj mjeri Kao kod alepskoga
bora. Ovo smeđenje iglica nema redovito štetnih posljedica. Izgleda, da
će biti u vezi sa djelovanjem vjetra. (13)


Veoma je karakterističan razvoj krošnje u onim dijelovima sastojina,
koje su izvržene vjetru NE kvadranta. Nastaju asimetričke forme, kao
reakcija na jednostrano mehaničko djelovanje vjetra.


Gdje se u blizini starijih sastojina, koje fruktificiraju, nalaze skupovi
bilo lišćara (Ostrya carpinifolia, Larpinus duinensis), bilo formacija kadulje
(Silvia officinalis), bilo skupovi borovice (Juniperus oxycedrus, Juniperus
macrocarpa) javlja se u njima prirodni podmladaK, Koji je mače
u prvoj mladosti, dosta osjetljiv, prema anomalijama u temperaturi, ...
i prema mehaničkom i fiziološKom uplivu vjetra.


Sve pomenute vrste borova fruktificiraju na eksponiranim, Krečnjačkim
južnim staništima, veoma rano, često i prije petnaeste godine.


Picea excelsa, interpolirana u nasade crnoga bora Kod Duvna (Kologaj
preKo 1000 m nadmorske visine), pokazuje dobre rezultate na lokalitetima,
gdje je relativna vlaga vazduha velika i gdje je zemljište zaštićeno
od isušavanja, čime izostaju štetne posljedice prejake transpiracije. To
su male doline, u čijem tlu ima primiješanoga šljunka, koji radi svoje
higrokopičnosti zadržava vlagu. Ova vrst dolazi u obzir u regiji bukve,
ali je njezino kultiviranje uspješno samo na staništima, gdje oceanska
klima ne dolazi do izražaja. (14) Sadnje ove vrste u krajevima, izloženim
direktno uticaju maritimne klime (Veljun povrh Senja), nisu uspjele.


Pinus syivestris nije dao dobrih rezultata. Deblo mu je zakrivljeno,
stradava od vjetra i snjegoloma.


Larix europea. Sa ovom vrsti imademo do sada izvedenih pošumljavanja,
samo u okolici Senja. Utvrdili smo, da dobar rezultat pokazuju
kulture na staništu, čija je nadmorska visina iznad 400 m. Kulture na
nižim staništima većinom su propale. Ima ariša uprskanog u kulturama
crnoga bora u branjevini Veljun—Velika Greda, na visini od 800 m nad
morem, na južnoj ekspoziciji, na dobrom zemljištu, izvrženo jakoj transpiraciji,
koji dobro uspijeva.


Abies pectinata. Ova vrst dolazi u obzir u prvome redu pri pretvaranju
sastojina. Dosadanja uspjela podsijavanja, (Veljun—Velika Greda),
u visini od 800 m nad morem, na južnoj i jugoistočnoj ekspoziciji, daju
nade uspjehu i na drugim ekspozicijama, gdje joj je osigurana zaštita
i relativna vlaga. Pošto je jela veoma osjetljiva na termičke anomalije,
treba o tom voditi računa. Naročito je u prvoj mladosti osjetljiva od kasnih
mrazova.


Lišćari. Cijeli je dosadanji rad oko vještačkog pošumljavanja Krša
stajao pod dojmom prvih rezultata. Pošto su prvi radovi dali dobre rezultate
u prvom redu sa četinarima (naročito sa crnim borom), i pošto su
lišćari u tom radu podbacili, nije se lišćarima, kako smo već naglasili,
obraćala veća pažnja.


476




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Ne smije se smetnuti s uma, da lišćari, poprečno, trebaju mnogo vlage,
naročito više relativne vlage nego izvjesni četinari i da lišćari i preostalevegetacije na Kršu imaju veoma dugačko korijenje, koje prodire između
više manje ustrmljenih slojeva, često puta i koji metar duboko — pa tako
omogućuju i opskrbu sa potrebnom vodom. Prema ovom, povoljne rezultate
sa vještačkim kultiviranjem lišćara, možemo imati samo ondje, gdjeje osigurana vlaga u tlu i— i gdje je osiguran veći stepen relativne vlageuzdaha. Sve ovo čeka još detaljna ispitivanja.


U novije vrijeme napravljeni su opiti sa Populus nigra. Ovaj rad obećaje
dobre rezultate, u jednakim stanišnim prilikama kao i crni bor.


Robinia pseudoaccacia dala je dobre rezultate na laporastim zemljištima,
ako je kultura zaštićena od vjetra NE kvadranta. S proljeća mnogo
stradavaju obilni izbojci od mehaničkoga i fiziološkog uticaja vjetra.


Odličan je rezultat dala Accacia lophanta u zoni makije. Vanredan
priraštaj u visinu, ove vrste (Lapad kod Oruža) upućuje, da joj treba
obratiti jaku pažnju. U četiri godine postigli su individui iz sjemena ove
vrste visinu do 10 metara. — Čini se, da je od mraza i od suše osjetljiva.


Laurus nobilis, autohton je u zoni makije, redovito dolazi tamo, gdje
i Q. ilex. U samom sklopu makije dolazi rijetko.
Na jugozapadnom dijelu ostrva Raba, zatim u litoralnoj zoni između
Trogira i Splita pa na Hvaru i Braču dolazi ova vrsta često.


S obzirom na tlo, ova je vrsta veoma čedna. Na izloženim pozicijama
trpi od vjetra NE kvadranta, kao i od snižene temperature. Imade
veoma jaku izbojnu snagu.


Na vlažnim staništima u dalmatinskom Primorju, u zoni makije, pokazuje
Eucalyptus globulus dobar rezultat.


c) Važnije vrste, podesne za vještačko kultiviranje u pojedinim zonama


Imajući pred očima klimatske faktore, a za tim prirodnu vegetaciju,
kao i one strane vrste, koje su u nas gdje u većoj, a gdje u manjoj mjeri
kultivirane, navesti ćemo one najglavnije vrste, koje dolaze u obzir za
vještačko pošumljavanje na našem Kršu. Pri tom moramo naglasiti, da se
stanišne prilike moraju u svakom slučaju ispitati veoma pažljivo i savjesno.
Ovo je potrebno s tim više, što je geografsko rasprostiranje naših kraških
goleti tako prostrano, da na njemu dolaze do izražaja dosta raznoliki klimatski
faktori.


1. U zoni vazdazelenoj :
Od četinara: Pinus pinea, Pinus haleppensis, Pinus paroliniana
(brutia), Cupressus, Séquoia sempervirens, Cedrus Libani i Deodara; na
vlažnom staništu Taxodium dystichum.


Od lišćara: Eucalyptus glabulus i rostrata na vlažnom; na suhom:
Quercus ilex, Laurus nobilis, Accacia lophanta, Accacia mollissima, Ceratonia
siliqua, Casuarina tenuissima.


2. U zoni mješovitih lišćara:
Od četinara: Pinus haleppensis, maritima i Laricio, Pinus paroliniana
(brutia), Cupressus, Cedrus Deodara et atlantica, Chamaecyparis
Lawsoniana.


Od lišćara: Robinia pseudoaccacia, Juglans regia, Celtis australis,
Castanea vesca (imajući u vidu, da je ova posljednja vrsta Calcifuga).


3. U submontanskoj zoni:
477




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Od četinara: Pinus Laricio; od lišćara: Frax. ornus, Frax. excelsior,
Quercus sessiliflora, Quercus lanuginosa, Populus nigra, Robinia pseudoaccacia,
Juglans regia, Castanea vesca.


4.
U montanskoj zoni:
Od četinara: Pinus Laricio, Abies pectinata, Picea axcelsa, Larix
europaea; od lišćara: Fraxinus excelsior, Populus nigra.


5. Iznad montanske zone može doći u obzir kao polazna sastojina
Pinus pumilio — a kao stalna četinari: Larix europaea, Abies pectinaca i
Picea excelsa.
Osim navedenih vrsta, koje dolaze u prvome redu u obzir i kojima
se imade obratiti pažnja ne samo u praktičKim radovima oko pošumljavanja,
nego i u naučnom ispitivanju — potrebno je, da se ispitaju uslovi
za život i mnogih drugih vrsta, koje ćemo eventualno moći s uspjehom
uzgajati na našem Kršu. ... mnoge od ovih i ne budu podesne za šumsko
gospodarstvo u užem smislu — dobro će doći za ostale nasade, koji isto
tako imadu veliko gospodarsko značenje.


Tako od mnogih stranih vrsta, pored već pomenutih, treba u zoni
makije obratiti pažnju i vrstama palma: Pritchardia filifera, Phoenix canariensis,
Phoenix rectinata, Chamaerops hurnilis, Chamaerops excelsa.


O samom radu oko podizanja sastojina Krša s obzirom na tehničke
momente govorimo u članku: Tehnika zašumljavanja.


LITERATURA.


1. Warming-Graebner: Lehrbuch der Okologischen Pflanzengeographie, Berlin, 1918.
2. Aleksandar Stebut: Nauka o poznavanju zemljišta. (Pedologija.) Ćiril. Beograd, 1927.
3.
Dr. Lj. Letica: Klima u Dalmaciji, Split, 1928.
4. Dr. J. Mochelles: Das Klima von Bosnien und der Hercegovina. Sarajevo, 1918.
5.
Dalmacija. Spomen-knjiga Jugosl. Inž. i Arh. Split 1923. (Članak: Ing. E. Marki:
Klimatske prilike.)
6. Kučera: Vrijeme. Zagreb, 1927.
7. Dr. V. Vouk: Nauka o životu bilja. Zagreb, 1922.
8.
F. Trzebitsky: Studien iiber die Niederschlagsverhâltnisse auf der sudosteuropâischen
Halbinsel. Sarajevo, 1911.
9. Mitscherlich: Bodcnkunde fiir Land- und Forswirte. 1920.
10. Prof. Fr. Šandor: Tloznanstvo. Zagreb, 1914. (Predavanja.)
11.
Prof. Fr. Šandor: Tloznanstvo. Zagreb, 1914. (Predavanja.)
12. Dr. Tucan: Mineralogija i geologija. Zagreb, 1923.
13. Dr. H. Mayr: Waldbau auf naturgeschichtlicher Grundlage. Berlin, 1909.
14. Dr. Rubner: Die pflanzengeographischen Grundlagen des Waldbaues. Neudamra,
1924.


15.
P. Vujević: Insolacija na srednjem i južnom Jadranskom Primorju. Glasnik Geograf.
Društva br. 13. Beograd, 1927.
16. L. Adamović: Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Leipzig, 1911.
Les éléments climatiques du Karst et leur relation au repeuplement. Voir ia
monographie Le Karst Yougoslave, Zagreb 1928, publiée par le Ministere des Forest
et des Mines. Rédaction


478