DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Krka, kod Glavotoka, zatim na jugozapadnom dijelu ostrva Raba, naročito
u predjelu Kalifront. Na kopnenom dijelu Krša, možemo kazati, da
je kod Šibenika sjeverna međa suvislog zimzelenog pojasa. Od Šibenika
južno, sa malim prekidima, dolazi ova zona na čitavom našem primorskom
dijelu Krša, u prvom redu na južnim i jugozapadnim ekspozicijama ostrva.
Sjevernije od Šibenika imade tu i tamo omanjih zimzelenih krpa, koje su,
vjerojatno, bile ranije daleko prostranije. Tako su, vjerojatno, bili prije
prostraniji ostaci vazda zelene flore u predjelu zvanom Crnika (kod Sv.
Jurja blizu Senja) te u predjelu, zvanom Barkariš-Zagon blizu Jablanca.


Geografska širina te konfiguracija terena, a s time u vezi i uticaj
klimatskih faktora — imaju velikog uplivu na rasprostranjenje ove zone.


Na ostrvima je najrasprostranjenija.


Dok u Južnoj Dalmaciji, na kopnenom dijelu, mjestimice dopire i do
visine od preko 300 m, u Sjev. Dalmaciji dopire jedva do 150—200 m, a
podno Velebita niti do 100 m.
Karakteristika je zimzelene zone: formacija makije.
Od elemenata ove formacije napominjemo najkarakterističnije:


Juniperus oxycedrus L.
Juniperus macrocarpa Sibth. et Sm.
Juniperus phoenicea L.
Smilax hispida Muhi.
Asparagus acutifolius L.
Ouercus eoceifera L.
Calycotome infesta (Presi.)
Ceratonia siliqua L.
Spartium junceum L.
Erica arborea L.
Erica verticillata Forsk.
Arbutus unedo L.
Quss.
Quercus ilex L.
lihamnus alaternus L.
Viburnum tinus L.
Lonicera etrusca Santi.
Paliurus australis Qaertn.
Myrtus italica Mili.
Pistacia Lentiscus L.
Lonicera implexa Ait.
Rosmurinus officinalisOlea oleaster Link.
L.
Pistaciu therebinthus L. Nerium Oleander L.
Coronilla emeroidesColutea arborescens
Boiss.
L.
Phillyrea média Rchb. fil.


Što idemo južnije — makija je potpunija: dolazi više vrsta zajedno.
Šumu u vazdazelenoj zoni kod nas formiraju u glavnom borovi: P.
haleppensis (Mili) i P. pinea (L.), zatim hrastovi, naročito Quercus ilex
(L.), manje Q. eoceifera (L.). Uz to dolazi Laurus nobilis (L.) pa Ceratonia
siliqua (L.) i vrste Cupressus.
2.) zona mješovitih lišćara. U krajevima, vazdazelene zone dolazi —
zona mješovitih lišćara iza ove prve. Gdje nema vazdazelene zone, zona
mješovitih lišćara je prva.
Glavna je formacija šume u ovoj zoni t. zv. »šibljak« te gajevi crnoga
jasena (Eraxinus ornus L).
»Šibljak« stvaraju, u prvom redu, Punica, Paliurus, Rhus, te: Phillyrea,
Pistacia terebinthus L. i t. d. U gajevima crnog jasena dolazi mnogo:
Carpinus duinensis Scop., Ostrya carpinifolia Scop., Juniperus Oxycedrus


L. i t. d.
U južnim dijelovima Dalmacije dopire ova zona sve do 600 metara
nadmorske visine, dok u sjevernim dijelovima Primorja jedva do 200—250
m — već prema konfiguraciji terena.


473