DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 48     <-- 48 -->        PDF

ZAŠTITA ŠUMA


Hrastov moljac u našim šumama. Ljubeznoj susretljivosti nadšumara, gosp. K.
Franëka, na vlastelinstvu grofa Eltza u Vukovaru, zahvaljujem dobru zgodu, da sam
u tamošnjim šumama vidio neke značajne šumske kukce štetočinje.


U hrastovim šumama: Velika Lipovača, Gunja, Mala Dubrava vidio sam hrastove
napadnute od hrastovog moljca (Gracilaria [TischeriaJ complanella Hb.). Zvali su ga i
Tinea — moljac, danas obično se spominje pod imenom Tischeria. Nadšumar Franck
mi reče, da su ga pune i ostale hrastove šume vlastelinstva. U izvještaju Direkcije
Imovne Općine Brodske, našem Zavodu za Šumske Pokuse u Zagrebu, spominje se ovaj
moljac za šume Krivsko Ostrovo, Rastovica i dr. Bit će da ga ima ove godine napadno
mnogo i u drugim našim šumama, pa bi bilo! dobro, da nam se javi, gdje i kada
se je pojavio ove i predidućih godina te u kojoj količini.


Hrastov moljac maleni je leptir, razapet mjeri 12 mm. Krilca) su mu na rubu smeđasta,
prednja žuta kao žutanjak jajeta a stražnja siva sa žutim roitama. Ženka
odlaže jajašca na lišće hrasta, navodno rado na mlade izboje. Gusjenica je 6 min duga,
žuta, glava i vršak zatka su tamniji, trbušne noge su kržljave. Ta gusjenica buši u
listu tako, da izgrize zelenu sredinu lista (mesophyll), preostane samo gornja i donja
bijela tjenica (epiderma), list izgleda mjestimice kao naduven. Već prostim okom, još
bolje povećalom, vidi se gusjenica u listu; u nekojem listu i po više njih, no svaka za
sebe. Izmetine izbacuje kroz rupicu na naličju lista. Nijemci su, prozvali te vrste moljca,
koji buše u listu »Minierrnotte«, a prema tome su rnu dali ime Eichemniniermotte.
Dobra je slika tako oštećenog lista kod Niisslin-a,1 dok ona kod Hessa,2 RehSorauera,
3 Ceconi-ja4 manje je zgodna i manje karakteristična. Ako je list od više gusjenica
napadnut, sliju se bušotine. Može biti i pola lista, pače skoro cijeli list bijel.
Ako je napadaj jak, kažu, da može krošnja hrasta izgubiti zelenu boju. Gusjenice, koje
buše u jesen, prezime tu, pa se gusjenica tek u aprilu slijedećeg proljeća zakukulji.
Leptir se pokaže u maju, junu a. po nekim, i1 u augustu. Neki autori (Hess, Reh-Sorauer,
Ceconi) drže, da ima u godini samo jednu generaciju. Niisslin radi toga, što leptir leti
i u augustu, sumnja, da li to nije već druga generacija. Wolff-Krausse5 drže vjerojatnim,
da kasne gusjenice pripadaju drugoj generaciji. Rođaci tog moljca imaju jednu generaciju
u godini. Nepticula sericopeza Ztt., bliži rođak našeg moljca, Ima dvije generacije:
prvu u maju, junu, a drugu u augustu, moglo bi to i tu biti. Ja sam našao gusjenice prvih
dana septembra. Trebali bi se osvjedočiti, da li dolazi druga generacija leptirića u
augustu, kod; nas možda i ranije, a to bi mogli naši vrijedni šumari uz pomoć lugarskog
osoblja utvrditi.


Barbey0 veli, da je napadaj ovog moljca čest, ali se ne može smatrati uzrokom
sušenja hrasta. Reh-Sorauer kaže, da na jugu dolazi i na pitomom kestenu. Wolff-
Krausse vele, da se zna samo za jedan ozbiljni napadaj u Saskoj god. 1879. Oni spominju
i´ ose najeznice, koje uništuju ovog´moljca i to 2 vrste Braconida, 5 vrsta Chalcidida
i 6 vrsta Ichneumonida.


Ja sam vidio u spomenutim šumama vlastelinstva, da su hrastovi puni i prepuni
gusjenica toga moljca, tako rekuć svaki list je manje više napadnut. Ne opaža se ka


1 Niisslin: Leitfaden der Forstinsektenkunde, 3. izd., Berlin 1922., str. 478.


2 Hess-Beck: Der Forstschutz, 4. izd. I. sv., Leipzig-Berlin 1914., str. 493.


3 Reh-Sorauer: Handbuch der Pflanzenkrankheiten, 4. izd. IV. sv., .... 1922.,
str. 246.,; 247.
4 Cecconi: Manuele de la Entomologia forestale, Padova 1924., str. 139., 140.


5


Wolff und. Krausse: Die forstlichen Lepidopteren, Jena 1922.
6 Barbey: Traité d´entomologie forestiere, Paris 1925., str. 490.—492.


442