DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 38 <-- 38 --> PDF |
naravi pridolaze. Napose podvlačimo pogrešno mišljenje Lorenza, koji nije bio šumar, da se radi nestašice vlage ne može ni pomisliti na pošum ljenje biljkama. Na nešto nižim mjestima, već počevši od Grobničkog polja a na crti Kamenjak (polovina puta između Zlobina i Plasa, nešto sjevernije od Tri botinja nad Novim), tlo je tako omršavilo i opustilo, da se na podizanje visokih šuma ne može ni misliti, nego se mora ići za podizanjem što gušće niske šume od onih vrsta drveća, koje tamo rastu, a na rebrima i vrho vima može se sijati bor. Na donjoj stepenici od Orehovice—Sv. Kuzma—Grižani—Bribir pre ma moru nije pošumljenje toliko važno, jer se ove površine mnogo upo trebljavaju za vinograde i vrtove. Ukoliko dolazi potreba pošumljenja, dolazi u obzir niska šuma. Lorenz se kod pisanja ove radnje koristio radnjom prof. Dra F. X. Hlubek-a: Die Bewaldung des Karstes, u kojoj je opisano pošumljenje Krša u okolici Trsta. 2. U svojoj knjizi »Korist i gojenje šuma«, Zagreb g. 1866. posvetio je Bogoslav Šulek posebno opširno poglavlje (str. 153—215) pošumljenju našega Krša. Citira brojne podatke iz dotadanje literature o pošumljenju krša. Glede načina pošumljenja zaključkom skupštine Austrijskog šumarskog društva održane na Kršu g. 1865. koji glasi: da je pošumljenje biljkama pouzdanije, brže i jeftinije nego sjetva sjemena; da se površine, gdje nema pitome zemlje, niti je zemlja obrasla travom, pošumljuju biljkama crnoga bora, a površine, obrasle travom i sa dosta zemlje, da se pošumljuju biljkama lisnatoga drveća, koje tamo od prirode raste, uz primjesu crnoga bora; da treba riješiti pitanje ispaše, za koju treba ostaviti samo potrebno prostranstvo, a ostale površine treba zabraniti i zašumiti; one vlasnike, koji sami zašume svoje goleti, treba oprostiti od poreza za pošumljene površine. 3. Glavno zapovjedništvo u Zagrebu, kao vrhovna uprava Vojne Krajine, povjerilo g. 1875. Josipu Wessely-u, direktoru šumarske akademije u Mariabrunnu, da razvidi Krš Hrvatske Krajine i da predloži, kako bi se najuspješnije priveo kulturi taj pusti kraj. Wessely je opisao krš i predočio krško pitanje uopće i iznio svoje mišljenje o njegovom pošumljenju u djelu, »Das Karstgebiet Militdr-Kroatiens und seine Rettung«, »Krš hrvatske krajine i kako da se isti spasi« Šumarski List 1877—1879. (hrvatski prevod Ivana viteza Trnskoga). Wessely zabacuje pošumljenje Krša sjetvom, jer da mlade biljke, ako i niknu, ne ojačaju dosta do nastupa ljetne suše i zato poginu. Izuzetak je u kišno ljeto, no takovo ljeto nije moguće unapred predviđetL Biljke za sadnju treba uzgojiti što jedrije, a ne tanke i visoke. Borove biljke treba saditi kao dvogodišnje, a lisnate kao jednogodišnje, da bi troškovi kopanja jama bili što manji. Visinu troškova pošumljenja jednog katastralnog jutra (0.575 ha) iskazuje sa 100 nadnica onih radnika, koji kopaju jame, ili sa cea 200 nadnica onih radnika, koji sade biljke. 4. O pošumljenju i gospodarskom podizanju Krša u Bosni i Hercegovini ističe se t. zv. Karst-Memorandum od E. Horovitz-a i K. Petrašeka 1890., i t. zv. Županjački operat iz god. 1891. izrađen po nadšumaru Andriji Gešvindu, gospodarskom stručnjaku Josipu Ecklu i kotarskom pred432 |