DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Do 1888. god. prodavala se je samo leževina i stojeća stabla na male doznake, kroz što se je polučivao vrlo mali prihod, a pravile su se ogromne šumske štete. Od 1888.—1898. god. prodani su 10-godišnji drvni prihodi sjekoroda L, II. i III. uz cestu Ogulin—Novi drvotršcu Nikoli Srići iz Novoga, 1899. do 1901. godine iskoristila je drvni prihod sjekoreda II. firma F. Neuberger i sin iz Rijeke. Poslije toga do danas se vrlo malo unovčuje, možda do 8.000:i godišnje, najviše bukovine, dok bi prema svojem položaju mogla da bude jedna od najaktivnijih uprava. Ovakovom stanju je krivo to, što se nisu izgradile još potrebne ceste. U ovom slučaju donekle i to, što je šef šumske uprave u Novom podjedno i sreski šumarski referent, uslijed čega je preopterećen, pak se ne može intenzivno baviti svojom šumskom upravom. Od godine 1901. ovamo projektovana su razna transportna sredstva, a da se nije baš ništa izvršilo. Tako je 1898. god. bila projektovana i držav. budžetom već odobren kredit za gradnju žičare od Žive Vode do Novoga, koji je projekt kasnije zabačen. 1919. god. trasirana je šumska željeznica Novi—Jasenak 72.1 km i panoga u Dulibu 5 km sa kolosjekom od 76 cm, ali i ovaj projekt nije realizovan. 1 bolje je da ova šumska željeznica nije izgrađena, jer držim, da se ne bi rentirala, pošto polazi od Novog na moru preko primorske krške goleti sa poprečnim usponom od 23°/oo do km 41.4, gdje tekar ulazi u državnu šumu na visini od 926 m nad morem. Od km 41.4 do kraja na km 72.1 u Jasenku ide nizbrdo poprečno sa 10°/uo. Uslijed toga bio bi promet vrlo skup, jer bi se morali prazni vagoni od Novoga do km 41.4 vući uzbrdo, kroz što bi se za loženje stroja trošio veliki ogrjevni materijal, a trošilo bi se i mnogo vremena. Velika teškoća je i u nestašici vode, koje nema nigdje osim na krajnirn tačkama u Novom i u Jasenku. Šumskom željeznicom Novi—Jasenak namjeravao se izvoziti i drvni prihod šumske uprave jasenačke, što nije potrebno, pošto se ovaj može rentabilnije izvoziti šumskom željeznicom projektovanom pod tač: VIII. Niti u Senj se ne bi isplatila šumska željeznica, jer bi baš kao i u Novi morala da se spusti do mora sa visine od 926 m u istoj dužini od 41.4 km preko golog krša. Druga je stvar ako se jednoč izgradi normalna željeznica Bihać— Plitvice—Vrhovine—Otočac—Primorje. Tada bi se šumska željeznica mogla u većoj nadmorskoj visini priključiti normalnoj željeznici, bila bi znatno kraća i ne bi trebala da u velikoj dužini jalovo prolazi po golom Kršu. U vezi sa spomenutim projektima izvršene su uzalud po tri puta sa velikim troškom procjene drvnih etata za veleprodaju. S tim novcem mogle su se već odavna izgraditi potrebne ceste i zgrade. Ja sam još 1893. god. kao šef šumske uprave u Novom predložio tadašnjem kr. šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu, da se izgrade ceste navedene ovdje pod tač. I — III., ali je ovaj predlog zaboravljen uslijed spomenutih drugih projekata. 425 |