DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Mjestimično ima čistih sastojina, no u glavnom su mješovite šume,


poprečno 40% jelovine i smrekovine te 60% bukovine sa utrešenim javo


rom, brijestom i jasenom.


Pristupačnije, tržištu bliže sastojine već se odavna intenzivno isko


rišćuju, mlađe su, uslijed čega imadu zdravija, tanja i vrednija stabla, koja


se u trgovini traže.


Skoro na polovini površine ovih državnih šuma u udaljenijim, nepristupačni]
im predjelima nalaze se prastare, prezrele sastojine karaktera
prašuma, čiji proizvodi, kada bi se i iskorišćivali, daleko zaostaju za proizvodima
modernih, racionalno gajenih šuma. Uslijed starosti, ozlijeda i
španjanja prestara su stabla okružljiva i crveno trula, pa se događa da se
kod obaranja gdjekoje stablo raspane. Drvo takovih prestarih stabala je
krhko, izgubilo je na čvrstoći, elastičnosti i trajnosti, ne može se upotrebiti
za finiju piljenu robu, već jedino za debela brvna. Potrošači drva ne traže.
redovno stabla velikih dimenzija, već srednjih kakova proizvađa moderno
šumsko gospodarstvo. Izrada i izvoz debelih stabala su skuplji nego stabala
srednjih izmjera.


Prestare šume stagniraju u prirastu, zaprečuju napredak pomladka
a pošto se ne iskorišćuju, ne nose nikakove rente, nego su na teret državi,
jer ona nadoplaćuje troškove uprave, nadzora i poreza.


U udaljenijim šumskim predjelima, gdje ogrjevno drvo i ugljen nije
unovčiv, iskorišćuju se samo stabla sposobna za tehničku uporabu, uslijed
čega skoro polovina drvne gromade ostaje u šumi neiskoriščena. Poslije
sječe ostaje nevaljala šuma, koja nema budućnosti, jer se najbolja stabla
povade, a ostaju nevaljana, kvrgava, nakazna samo za ogrjev sposobna
stabla i kržljavi potišteni pomladak, zatrpan sa neprohodnim kvantumom
ostataka, vršika, grana i odrezaka posječenih stabala, koja su leglo štetnih
zareznika i opasnost od šumskih požareva.


Stoga je vrlo nužno, da se prestara stabla što skorije iskoriste pa
bilo to i uz malu prodajnu cijenu.


Ovo se može postići samo izgradnjom potrebne mreže saobraćajnih
sredstava, koja su naročito na teškom kraškom terenu jedini fizički nosilac
kulture, nadalje izgradnjom stanova za šumsko osoblje.


Kada bi se još izvršile nužne gradnje, iskorišćivao bi se cijeli budućom
revizijom povećani drvni prihod, iskorišćivalo bi se manje vrijedno
drvo (za ogrjev, ugljen, palenje vapna), mogla bi se izvršivati proređivanja
i čišćenja, a time bi se za budućnost uzgojile zdrave i vrijedne sastojine,
prirast na drvu bi se znatno povisio, promet i šumska industrija
bi se podigla, smanjile bi se šumske štete. Državni erar imao bi direktnu
korist od većeg prihoda šuma, a indirektnu korist od toga, što bi radnu
snagu pučanstva mogao iskoristiti.


U Gorskom kotaru je pučanstvo zdravo, jako, radino i bistroumno
i rado bi ostalo kod kuće da zarađuje. More je blizu, a prirodno blago u
šumama, koje ne samo da valjano ne iskorišćujemo, nego još mjestimično
na isto nadoplaćujemo, dok pučanstvo odlazi u Ameriku i druge daleke
krajeve za zaradom.


Troškovi izgradnje saobraćajnih sredstava i stanova bi se pokrili
vrlo brzo time, što bi se mogao iskorišćivati cijeli povećani drvni prihod,
što bi se poslije izgradnje saobraćajnih sredstava povećala cijena drvu te
napokon što bi se unovčilo i manje vrijedno drvo (za ogrjev, ugljen i palenje
vapna), koje je sada većim dijelom neunovčeno u šumi sagnjije.


422