DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 26 <-- 26 --> PDF |
ING. DRAGUTIN POLAČEK SAOBRAĆAJNA SREDSTVA I ŠUMSKE ZGRADE U DRŽAVNIM ŠUMAMA GORSKOG KOTARA NA PODRUČJU KR. DIREKCIJE ŠUMA U ZAGREBU Na temelju mnogodišnjeg iskustva želim da prikazem, koja bi saobraćajna sredstva te koje bi stanove za lugare i cestare trebalo izgraditi u spomenutim državnim šumama a u interesu racionalnijeg šumskog gospodarstva budućnosti. OPĆE PRILIKE GORSKOG KOTARA Državne šume u Gorskom kotaru zapremaju slijedeće površine i to: kr. šumska uprava Novi 16.200 k. j., Ogulin 11.808 k. j., Jasenak 22.412 k. j., Ravna Gora 9.002 k. j., Mrkopalj 12.472 k. j., i Fužine 7.362 k. j. , svega 79.256 k. j. , od čega 675 k. j . šumom neobrasle površine. Prema starim gospodarskim osnovama iznosi godišnji drvni etat oko 125.000 m8. Ali poslije revizije, koja se ima izvršiti, iznosit će predvidno godišnji drvni etat oko 250.000 m8, od toga poprečno 40% jelovine i smrekovine te 60% bukovine. Način sječe je prebirni, a mjestimično oplodni. Državne šume su od tržišta veoma udaljene, a opkoljene su šumama Imovne Općine Ogulinske te djelomično s šumama Zemljišnih Zajednica i vlastelinstva Thurn-Taxis. Kako se vidi na nacrtu (str. 421.), steru se državne šume u blizini Jadranskog mora na gorju Velike Kapele, čiji je najviši vrh Bjelolasica 1533 m, a najniže tačke oko 450 m nad morem. Šume se nalaze skoro posvuda na apsolutnom šumskom tlu na vapnencima triasa i krede. Teren je težak, rastrgan, gričovit sa pobrkanim glavicama, kosama, dulibama, strmim stranama te izbražden većim i manjim kotlinama, razdoljima i ravnicama sa naplavljenim plodnim tlom. Nedostatak vode u ovom kraškom kraju je velik. Vrela ima vrlo malo, ima nekoliko ponornica, kao što je potok Ličanka u Fužinama, Jasenački potok u Jasenku. Ljudi i stoka troše najviše vodu iz nakapnica i lokava. Zima je dugotrajna. Debeo snijeg traje po pola godine. Šumi opasni vjetar je jugo-zapadnjak. Vegetacija je kratka ali bujna. Ima još jelovih stabala 50 m visokih sa kubnim sadržajem od 30 m3. 420 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 27 <-- 27 --> PDF |
* |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Mjestimično ima čistih sastojina, no u glavnom su mješovite šume, poprečno 40% jelovine i smrekovine te 60% bukovine sa utrešenim javo rom, brijestom i jasenom. Pristupačnije, tržištu bliže sastojine već se odavna intenzivno isko rišćuju, mlađe su, uslijed čega imadu zdravija, tanja i vrednija stabla, koja se u trgovini traže. Skoro na polovini površine ovih državnih šuma u udaljenijim, nepristupačni] im predjelima nalaze se prastare, prezrele sastojine karaktera prašuma, čiji proizvodi, kada bi se i iskorišćivali, daleko zaostaju za proizvodima modernih, racionalno gajenih šuma. Uslijed starosti, ozlijeda i španjanja prestara su stabla okružljiva i crveno trula, pa se događa da se kod obaranja gdjekoje stablo raspane. Drvo takovih prestarih stabala je krhko, izgubilo je na čvrstoći, elastičnosti i trajnosti, ne može se upotrebiti za finiju piljenu robu, već jedino za debela brvna. Potrošači drva ne traže. redovno stabla velikih dimenzija, već srednjih kakova proizvađa moderno šumsko gospodarstvo. Izrada i izvoz debelih stabala su skuplji nego stabala srednjih izmjera. Prestare šume stagniraju u prirastu, zaprečuju napredak pomladka a pošto se ne iskorišćuju, ne nose nikakove rente, nego su na teret državi, jer ona nadoplaćuje troškove uprave, nadzora i poreza. U udaljenijim šumskim predjelima, gdje ogrjevno drvo i ugljen nije unovčiv, iskorišćuju se samo stabla sposobna za tehničku uporabu, uslijed čega skoro polovina drvne gromade ostaje u šumi neiskoriščena. Poslije sječe ostaje nevaljala šuma, koja nema budućnosti, jer se najbolja stabla povade, a ostaju nevaljana, kvrgava, nakazna samo za ogrjev sposobna stabla i kržljavi potišteni pomladak, zatrpan sa neprohodnim kvantumom ostataka, vršika, grana i odrezaka posječenih stabala, koja su leglo štetnih zareznika i opasnost od šumskih požareva. Stoga je vrlo nužno, da se prestara stabla što skorije iskoriste pa bilo to i uz malu prodajnu cijenu. Ovo se može postići samo izgradnjom potrebne mreže saobraćajnih sredstava, koja su naročito na teškom kraškom terenu jedini fizički nosilac kulture, nadalje izgradnjom stanova za šumsko osoblje. Kada bi se još izvršile nužne gradnje, iskorišćivao bi se cijeli budućom revizijom povećani drvni prihod, iskorišćivalo bi se manje vrijedno drvo (za ogrjev, ugljen, palenje vapna), mogla bi se izvršivati proređivanja i čišćenja, a time bi se za budućnost uzgojile zdrave i vrijedne sastojine, prirast na drvu bi se znatno povisio, promet i šumska industrija bi se podigla, smanjile bi se šumske štete. Državni erar imao bi direktnu korist od većeg prihoda šuma, a indirektnu korist od toga, što bi radnu snagu pučanstva mogao iskoristiti. U Gorskom kotaru je pučanstvo zdravo, jako, radino i bistroumno i rado bi ostalo kod kuće da zarađuje. More je blizu, a prirodno blago u šumama, koje ne samo da valjano ne iskorišćujemo, nego još mjestimično na isto nadoplaćujemo, dok pučanstvo odlazi u Ameriku i druge daleke krajeve za zaradom. Troškovi izgradnje saobraćajnih sredstava i stanova bi se pokrili vrlo brzo time, što bi se mogao iskorišćivati cijeli povećani drvni prihod, što bi se poslije izgradnje saobraćajnih sredstava povećala cijena drvu te napokon što bi se unovčilo i manje vrijedno drvo (za ogrjev, ugljen i palenje vapna), koje je sada većim dijelom neunovčeno u šumi sagnjije. 422 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 29 <-- 29 --> PDF |
POSTOJEĆA ŠUMSKA SAOBRAĆAJNA SREDSTVA Iako nije građena kao šumska cesta, mora se ovdje u prvom redu spomenuti 7 m široka 71 km dugačka cesta Ogulin—Novi, koju je god. 1876. na teret Krajiške Investicionalne Zaklade dala izgraditi bivša vojna uprava kao stratešku cestu od Ogulina do MoUinaryjevog vrha u duljini od 50 km, a bivša hrvatska vlada od MoUinaryjevog vrha do Novog u duljini od 21 km. Ova je cesta vrlo važna za izvoz šumskih proizvoda, jer je presjekla najveći dio tada nepristupačnog kompleksa državnih šuma, na koju su cestu kasnije vezane mnoge šumske ceste. Pošto je ova cesta građena iz strateških razloga u cilju, da se što kraće spoji Ogulin sa morem, to ide na dužini od 71 km samo kroz selo Jasenak, dok n. pr. veliko naselje Drežnicu mimoilazi. Državni erar izgradio je na svoj trošak slijedeće šumske ceste: Na područja kr. šumske uprave u Novom: 1. oko 1880. god. 4 m široku 18 km dugačku šumsku cestu počevši od ceste Ogulin—Novi kod Stalka pokraj Alana do Majke Božje kod Krivog Puta, a odavle u Senj izgradila je zem. vlada ranije cestu tako, da ima iz Stalka u Senj 33 km; 2. oko 1883. god. 3 m široku 3 km dugačku šumsku cestu počevši od ceste Ogulin—Novi kod Mošunja u Dulibu, koja je 1890—1892. god. produžena za 5 km tako, da je u svemu 8 km dugačka, ali je sada jako zapuštena; 3. 1890—1892. god. 3 m široku 9 km dugačku šumsku cestu Stalak— Babino Breme pošavši od ceste Ogulin—Novi kod Stalka kroz sjekored 111., koja je također jako zapuštena. Na području kr. šumske uprave u Jasenku: 4. oko 1885. god. 4 m široku 21.6 km dugačku šumsku cestu Jasenak Tepice—Željeznička stanica Qomirje, koja počinje na cesti Ogulin—Novi kod Jasenka te ide od Tepica prama Oomirju i kroz šumu kr. šumske uprave ogulinske; 5. 1888. god. 4 m široku 18 km dugačku šumsku cestu Tepice—Begovo Razdolje kroz šumu kr. šumske uprave jasenačke, ravnogorskc i mrkopoljske. 6. oko 1889. god. 4 m sir. 4 km dugačku šumsku cestu Jasenak— Vrelo; 7. oko 1890. god. 3 m šir. 7 km dugačku šumsku cestu Vrelo— Ostrožica; 8. oko 1890. god. 3 m šir. 9.5 km dugačku šumsku cestu počevši od ceste Ogulin—Novi kod Tisovca do ceste Jasenak—Tepice, pres jeca djelomično i šumu kr. šumske uprave ogulinske. Ta cesta je sada potpuno zapuštena ; 9. 1911. i 1912. god. 3.5 m široku, 6.4 km dugačku šumsku cestu Jasenak^—Begova Staza do međe kr. šumske uprave mrkopaljske; 10. oko 1898. god. 3 m široku 3 km dugačku šumsku cestu Mošunje —Crna Draga. Na području kr. šumske uprave u Ogulinu: 11. oko 1890. god. 3 m široku 13 km dugačku šumsku cestu Musulinski potok—Gladno Brdo do šumske ceste Qomirje—Tepice; 423 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 30 <-- 30 --> PDF |
12. 1915. i 1923. god. 3 m široku 3 km dugačku šumsku cestu Žnidovac— Gladno Brdo, koja spaja cestu Ogulin—Novi sa cestom Musulinski Potok-Xjladno Brdo (1915. god. 1, 1923. god. 2 km) : 13. 1916. i 1923. god. 3 m sir. 4 km dugačku šumsku cestu Čarapine Drage, koja se odvaja od šum. ceste Gomirje—Tepice (1916. god. 0.5, 1923. god. 3.5 km) ; 14. 1923.—1926. god. 4 m široku, 10.5 km dugačku šumsku cestu Žnidovac—Drugomišalj ; Na području kr. šumske uprave u Ravnoj Gori: 15. 1914. god. 4 m šir. S km dugačku šumsku cestu Dumanić—Ravna Gora, koja počinje na km 5.5 šum. ceste Begovo Razdolje—Tepice te se spaja sa šumskom cestom z. z. Ravna Gora. Na području kr. šumske uprave u Mrkoplju: 16. oko 1884. god. 4 m šir. 6 km dugačku cestu Mrkopalj—Begovo Razdolje; 17. oko 1888., 1890. i 1911. god. 3.5 m šir. 14 km dugačku šumsku cestu Tuk-Matić Poljana—Plana—Begova Staza do mede kr. šumske uprave jasenačke; 18. od 1906. i 1912. god. 3.5 m široku 6 km dugačku šumsku cestu Sunger—Bitoraj, koja počinje na staroj Karolinškoj cesti kod Sungera. Na području kr. šumske uprave na F užini: 19. oko 1890. god. 4 m široku 14 km dug. šumsku cestu od Lica pod Bitoraj u sjek. II. Osim navedenih cesta ima mnogo vlaka, koje su drvotršci na svoj trošak izgradili i koje se ovdje ne navode. Državni erar izgradio je na svoj trošak 183 km cesta, od toga otpada na razdoblje od 1880.—1919. god. dakle na 39 godina 167 km, dotično na svaku godinu 4.3 km, a na razdoblje poslije prevrata od 1919.—1927. god. dakle na 9 godina 16 km, dotično na svaku godinu 1.78 km. Na katastralno jutro otpada 183: 79256 = 0.002308 km ceste. Prema ranijim godinama je poslije prevrata malo cesta izgrađeno, iako se moglo više investirati s obzirom na povoljnu prodajnu konjukturu, dotično povećani prihod od šuma. Ovome je najviše kriva nestalnost šumarskih činovnika, jer šumarskoj službi nije ništa štetnije do neprestanog smjenjivanja osoblja. U šumarskoj službi treba činovnik više godina dok valjano upozna šumu, prilike i narod, naročito dok dođe do osvjedočenja, što i gdje treba nešto graditi. Ali za sve to činovnici nisu imali vremena, pošto su poslije prevrata neprestano smjenjivani. Šumska saobraćajna sredstva, koja valja izgraditi. I. 4 m široku 11 km dugačku šumsku cestu Živa Voda—Vukelić Selo počevši od km 24 postojeće ceste Senj—Stalak kroz sjekored II. i III. kr. šum. uprave u Novom. Kr. šumska uprava u Novom je jedna od najzapuštenijih šumskih uprava premda je najbliža moru te ima oko 10.000 k. j . prestarili sastojina, koje bi se sa malim investicijama dale uspješno iskorišćivati. 424 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Do 1888. god. prodavala se je samo leževina i stojeća stabla na male doznake, kroz što se je polučivao vrlo mali prihod, a pravile su se ogromne šumske štete. Od 1888.—1898. god. prodani su 10-godišnji drvni prihodi sjekoroda L, II. i III. uz cestu Ogulin—Novi drvotršcu Nikoli Srići iz Novoga, 1899. do 1901. godine iskoristila je drvni prihod sjekoreda II. firma F. Neuberger i sin iz Rijeke. Poslije toga do danas se vrlo malo unovčuje, možda do 8.000:i godišnje, najviše bukovine, dok bi prema svojem položaju mogla da bude jedna od najaktivnijih uprava. Ovakovom stanju je krivo to, što se nisu izgradile još potrebne ceste. U ovom slučaju donekle i to, što je šef šumske uprave u Novom podjedno i sreski šumarski referent, uslijed čega je preopterećen, pak se ne može intenzivno baviti svojom šumskom upravom. Od godine 1901. ovamo projektovana su razna transportna sredstva, a da se nije baš ništa izvršilo. Tako je 1898. god. bila projektovana i držav. budžetom već odobren kredit za gradnju žičare od Žive Vode do Novoga, koji je projekt kasnije zabačen. 1919. god. trasirana je šumska željeznica Novi—Jasenak 72.1 km i panoga u Dulibu 5 km sa kolosjekom od 76 cm, ali i ovaj projekt nije realizovan. 1 bolje je da ova šumska željeznica nije izgrađena, jer držim, da se ne bi rentirala, pošto polazi od Novog na moru preko primorske krške goleti sa poprečnim usponom od 23°/oo do km 41.4, gdje tekar ulazi u državnu šumu na visini od 926 m nad morem. Od km 41.4 do kraja na km 72.1 u Jasenku ide nizbrdo poprečno sa 10°/uo. Uslijed toga bio bi promet vrlo skup, jer bi se morali prazni vagoni od Novoga do km 41.4 vući uzbrdo, kroz što bi se za loženje stroja trošio veliki ogrjevni materijal, a trošilo bi se i mnogo vremena. Velika teškoća je i u nestašici vode, koje nema nigdje osim na krajnirn tačkama u Novom i u Jasenku. Šumskom željeznicom Novi—Jasenak namjeravao se izvoziti i drvni prihod šumske uprave jasenačke, što nije potrebno, pošto se ovaj može rentabilnije izvoziti šumskom željeznicom projektovanom pod tač: VIII. Niti u Senj se ne bi isplatila šumska željeznica, jer bi baš kao i u Novi morala da se spusti do mora sa visine od 926 m u istoj dužini od 41.4 km preko golog krša. Druga je stvar ako se jednoč izgradi normalna željeznica Bihać— Plitvice—Vrhovine—Otočac—Primorje. Tada bi se šumska željeznica mogla u većoj nadmorskoj visini priključiti normalnoj željeznici, bila bi znatno kraća i ne bi trebala da u velikoj dužini jalovo prolazi po golom Kršu. U vezi sa spomenutim projektima izvršene su uzalud po tri puta sa velikim troškom procjene drvnih etata za veleprodaju. S tim novcem mogle su se već odavna izgraditi potrebne ceste i zgrade. Ja sam još 1893. god. kao šef šumske uprave u Novom predložio tadašnjem kr. šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu, da se izgrade ceste navedene ovdje pod tač. I — III., ali je ovaj predlog zaboravljen uslijed spomenutih drugih projekata. 425 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Međutim i u onom slučaju ako bi ikada došlo do «radnje šumske željeznice, izgradnja šumskih cesta navedenih pod tač. I.—III. bezuslovno je nužna radi pristupa vozara, dotično radi privlačenja drva. Jedino zasada izvedivo saobraćajno sredstvo jesu šumske ceste projektovane pod tač. I.—III. Sjekored I., II. i III. kr. šumske uprave u Novom u površini od 14.000 k. j . slijeva se u Senj, uslijed čega je prama Senju jedini prirodni smijer za izvoz šumskih proizvoda. Poslije izgradnje projektovane šumske ceste bit će izvoz svih vrsti šumskih proizvoda osiguran, jer općina Drežnica, koja broji oko 5000 duša, ima mnogo vozara, koji kada dovrše poljske radnje, stoje bez posla, pak bi jeftino vozili drvo u Senj. To više, što bi polazili u Senj i po svoje potrepštine, Vozarima općine Krivi Put i Krmpote pružila bi se također prilika za zaradu. Cesta Živa Voda—Vukelić Selo ima također veliku važnost za javni saobraćaj, jer će biti najkraća i skoro jedina upotrebljiva veza Drežnice sa Senjom. Sada se iz nužde može iz Drežnice u Senj preko Križpolja i Brinja 52 km, dok će poslije izgradnje šumske ceste iz Drežnice (crkva) u Senj biti udaljenost samo 40 km. Postojeći put iz Drežnice u Senj preko Križpolja i Brinja na pruzi od kakova 4 km ispod Bitoraja loš je i prestrm tako, da se sa normalnim teretom ne može proći, uslijed čega je velika općina Drežnica od Senja tako reći odcijepljena. Moram osobito naglasiti, da bi se izgradnjom šumske ceste znatno podigao promet i trgovina u gradu Senju, koji očevidno propada, odkad ga je lička željeznica odsjekla od zaleđa. II. 4 m široku 2.5 km dugačku šumsku cestu kao produženje postojeće šumske ceste Stalak—Babino Breme do veze sa cestom Živa Voda— Vukelić Selo u cilju iskorišćivanja sjekoreda III. kr. šum. uprave u Novom. III. 4 m široku 3.5 km dugačku šumsku cestu Živa Voda—Duliba, koja počinje na km 23.5 ceste Senj—Stalak te ide kroz sjekored I. kr. šumske uprave Novi do spoja sa postojećom šumskom cestom Mošunje—Duliba. Ova šumska cesta morala se već odavna izgraditi, jer je neophodno nužna za iskorišćivanjc prezrelih sastojina i za proređivanje i čišćenje mladih sastojina sa sječina 1888.—1898. godine u prostranoj i bujnoj Dulibi. Ovom cestom moći će i Imovna Općina Ogulinska unovčiti oko 2000 kat. jut. sada nepristupačne, inače dobre, prezrele bukove šume na Ričičkom bilu. IV. 4 m široku 4 km dugačku šumsku cestu Smetnik—Crni Vrh, koja počinje na km 51 ceste Ogulin—Novi, prolazi kroz šumu z. z. Novi, sjekored IV. kr. šum. uprave Novi i siže u sjek. IV. kr. šum. uprave u Fužinama. Ova šumska cesta nužna je za iskorišćivanje drvnog prihoda sjek. IV. šum. uprave Novi, a naročito sjekoreda IV., III. i djelomično II. kr. šum. uprave fužinske, koji leže na ugaru, jer su nepristupačni. Kasnije trebalo bi ovu šumsku cestu produžiti, dotično postojeću vlaku opraviti i mjestimično preložiti. Ovom šumskom cestom izvoziti će se šumski proizvodi u Novi i druga primorska mjesta, čime bi se u velikoj mjeri olakšalo snabdijevanje Primorja drvima. V. 4 m široku 4.6 km dugačku šumsku cestu Drugomišalj—Drežnica kroz sjekored V. kr. šumske uprave ogulinske kao nastavak postojeće 426 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 33 <-- 33 --> PDF |
šumske ceste Žnidovac—Drugomišalj. Cilj ove ceste je iskorišćivanje prezrelih šuma sjekoreda IV., V. i VI. kr. šumske uprave u Ogulinu. Ova šumska cesta je također vrlo važna za javni saobraćaj, jer će biti najkraća veza općine Drežnica sa Ogulinom. Sada iznosi daljina iz Drežnice preko Jasenka u Ogulin 39 km, dok će novom šumskom cestom iz Drežnice (crkva) preko Drugomišlja u Ogulin iznositi samo 31 km. Izgradnja ove ceste je u interesu države ne samo u cilju da se omogući iskorišćivanje šume, nego i da se sada izolirana velika općina Drežnica što više otvori i poveže sa svijetom s jedne strane prama Senju — kako je to navedeno pod tač. I. — a s druge strane prama Ogulinu i da se tirn tamošnjem siromašnom i zaboravljenom narodu pruži prilika za zaradu. VI. 3 m široku 8 km dugačku šumsku cestu od Drugomišlja kroz sjek. VI. kr. šumske uprave ogulinske u cilju iskorišćivanja starih sastojina ovog sjekoreda. Ovu cestu trebalo bi izgraditi jeftinije kao solidnu dobro trasiranu vlaku, jer ne će imati stalno veliki promet. VII. 3 m široku 8 km dugačku šumsku cestu od km 5.5 Moravić križ postojeće šumske ceste Žnidovac—Drugomišalj kroz sjek. IV. kr. šumske uprave ogulinske mimo Žive vode, ispod Grbinog vrha u sjekored VIII. kr. šumske uprave jasenačke radi iskorišćivanja šume naročito posljednjeg sjekoreda. I ovu cestu trebalo bi izgraditi jeftinije kao onu pod toč. VI. VIII. 29 km dugačku šumsku željeznicu sa kolosjekom od 76 cm ; najmanje 9 kg teškim šinjama od željezničke stanice Vrbovsko kroz šumu Imovne općine Ogulinske (oko 6 km), kroz sjekored IL, III. i IV. kr. šumske uprave ogulinske, te sjekored VIII. i VII. kr. šumske uprave jasenovačke u Jasenaku, gdje postoje dvije parne pilane. Imala bi se trasirati i varianta do željezničke stanice Gomirje, te na osnovu toga odlučiti, da li je podesnije šumsku željeznicu svesti u Vrbovsko ili u Gomirje. Ova šumska željeznica je vrlo nužna naročito za iskorišćivanje šuma na području kr. šumske uprave u Jasenku, koja ima najveći dio prastarih šuma, od kojih se sada samo jedan dio prihoda iskorišćuje i to posvema ekstenzivno, jer ogrjevno drvo nije sada unovčivo. Selo Jasenak sa Vrelom oko 1200 duša je isključivo upućeno na šumske radnje, a u sadašnjim odnošajima nema dovoljno zarade. Kada bi se spomenuta šumska željeznica izgradila, iskorišćivao bi se intenzivno cijeli drvni prihod, država imala bi znatno veći prihod, a Jasenčani trajnu i obilnu zaradu. IX. 4 m široku 5 km dugačku šumsku cestu od km 5 ceste BegovoRazdolje— Tepice kroz sjekored IV. kr. šumske uprave ravnogorske do spoja sa postojećom šumskom cestom Vrek*— Ostrožica za izvoz šumskih proizvoda iz ravnogorske i jasenačke šumske uprave. X. 4 m široku 5 km dugačku šumsku cestu Crna Draga—Stalak kao produženje postojeće šum. ceste Mošunje—Crna Draga u cilju iskorišćavanja sjekoreda I. i II. kr. šumske uprave jasenačke. XI. 20 km dugačku šumsku željeznicu Sunger—Široka Draga—Carevića kroz sjekored I., II. i V. kr. šumske uprave u Mrkoplju sa kolosjekom od 76 cm. i najmanje 9 kg teškim šinjama. Ova šumska željeznica počinje na cesti Lokve—Mrkopalj 3 km daleko od željezničke stanice Lokve s razloga, jer bi gradnja do same že 427 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ljezničke stanice stajala nerazmjerno mnogo, nadalje jer na željezničkoj stanici Lokve apsolutno ne ima prostora za šumsku željeznicu, zgrade i stovarište. Najpotrebnije je, da šumska željeznica počinje ondje, gdje je projektirana, jer tamo na erarskom zemljištu ima za stovarište i zgrade prikladne površine koliko se hoće, nadalje jer se odanle mogu šumski proizvodi laglje odvoziti na pilanu u Mrkoplju, Sungeru i Bukovcu. Bilo bi poželjno, da bi jednoč državna željeznica izgradila industrijalni kolosjek od željezničke stanice Lokve do početka šumske željeznice, koji bi služio i za podvoz žita i drugih stvari za Sunger i Mrkopalj, pak bi se time također odteretila tijesna stanica Lokve. Veliku važnost ima ona šumska željeznica zbog toga, što bi se mogao iskorišćivati cijeli drvni prihod šum. uprave mrkopaljske i djelomično sjekoreda I. i II. kr. šumske uprave jasenačke, naročito ogrjevno drvo. XII. Treba opraviti i oko 3 km preložiti postojeći put iz Mošunje prema Brestovoj dragi radi privlačenja šumskih proizvoda do šumske željeznice iz sjekoreda I. i II. šum. uprave Jasenak i sjekoreda V. kr. šumske uprave u Mrkoplju. U svemu je nužno što skorije 35.6 km 4 m široke i 19 km 3 m široke šumske ceste, te 49 km šumske željeznice. LUGARSKI I CESTARSKI STANOVI Lugar može svoju dužnost valjano vršiti, ako ima primjerenu plaću, stan u blizini sreza, bašću i nešto zemlje, da može pristojno i od pučanstva nezavisno živjeti. U Gorskom kotaru se rijedko gdje može dobiti u najam pristojan stan u blizini šume, radi čega su lugari prisiljeni, da stanuju u nezdravim, tijesnim, bijednim stanovma, često puta i do 3 sata daleko od šume, pak već zbog toga ne mogu valjano vršiti službu. Šumarski činovnici ne mogu također poslove u šumi valjano obavljati, kad moraju na konak daleko hodati, uslijed čega se bez potrebitih stanova, dotično putničkih soba, ne može voditi valjano šumsko gospodarstvo. Mjestimično su nužni i cestarski stanovi, jer i cestar ne može valjano izdržavati povjerenu mu cestu, ako mu je stan daleko. Oradnja stanova je i u interesu gajenja lova, od kojega bi drž. erar Također mogao imati koristi, jer je teško izvršivati lov ili uzeti lov u zakup, kad ne ima dovoljno konačišta. Dakle treba ondje, gdje je to nužno, što skorije sagraditi stanove za lugare i cestare, te svakom dati bašću i gdje je moguće do 3 k. j . zemlje. Primjećujem, da je uputno da se i ondje, gdje na jednom mjestu mora da budu zajedno dva namještenika, grade jednostruki stanovi, t. j . za svakoga posebna zgrada, jer je iskustvom dokazano, da na selu, kada se nalaze po dvije obitelji pod jednim krovom, nastaju redovno svađe, koje nisu u interesu službe niti ugleda namještenika. Postojeći lugarski stanovi te lugarski i cestarski stanovi, koje bi treba!« još izgraditi Kr. šumska uprava u Novom ima samo jedan dvostruki lugarski stan sa putničkom sobom na Stalku na cesti Ogulin—Novi 33 km daleko od Novog, koji je sagrađen oko 1900. godine. 428 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Potrebno je da se još sagradi: 1. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom na Živoj Vodi na početku projektirane šumske ceste Živa Voda— Vukelić Selo. 2. Jedan cestarski stan na Živoj Vodi. 3. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom kod Alana na cesti Senj—Stalak. 4. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom u Vukelić Selu, na kraju šumske ceste Živa Voda—Vukelić Selo. 5. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom kod Skalića (Rajačić) na rubu državne šume. 6. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom na km 20. ceste Novi—Dgulin, na početku projektirane šumske ceste Smolnik—Crni vrh. Kr. šumska uprava u Ogulinu ima jedan dvostruki lugarski stan u Ogulinu, preuzet od bivše krajiške vojne uprave, nadalje 1912. god. sagrađen lugarski stan sa putničkom sobom u Josipovcu na 16. km ceste Ogulin— Novi, te iste godine sagrađeni lugarski stan sa putničkom sobom kod Kosanović Sela na 4. km ceste Gomirjei—Tepice. Iskustvom se je pokazalo, od kolike su blagodati ovi u predratno vrijeme sagrađeni stanovi, jer omogućuju lugarima pristojan život, a šefu šumske uprave vršenje terenskih radova. Potrebno je da se još sagradi: 7. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom kod Žnidovca na 14. km ceste Ogulin—Novi, na početku šumske ceste Musulinski Potok—Gladno Brdo. 8. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom na Drugomišlju na 10.5. km ceste Žnidovec—iDrugomišalj. 9. Jedan cestarski stan kod Muravić križa na 5.5. km šumske ceste Žnidovac— Drugomišalj. Kr. šumska uprava u Jasenku ima samo 2 lugarska stana na Mošunju, od kojih je jedan sa putničkom sobom u cestarskoj kući, koja je sagrađena zajedno sa cestom Ogulin—Novi, a drugi u bivšoj trgovačkoj baraki, Koja je prešla u vlasništvo erara. Treba još sagraditi: 10. Jedan lugarski stan u Jasenku. 11. Jedan lugarski stan u Vrelu. 12. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom na km 12. šum. ceste Jasenak—Gomirje kod lokve. 13. Jedan cestarski stan u blizini stana pod tač. 12., jer je iz Jasenka preko Tepica u Gomirje 24 km kroz šumu, gdje neima nigdje skloništa, uslijed čega je stan pod tač. 12. i 13. neophodno nuždan. 14. Jedan cestarski stan sa putničkom sobom na cesti Jasenak—Begova Staza na međi kr. šumske uprave mrkopaljske. Kr. šumska uprava u Ravnoj Gori ima jedan lugarski stan sa putničkom sobom u Begovom Razdolju, koji je preuzet od bivše krajiške vojne uprave i jedan lugarski stan u Srpskim Moravicama, koji je preuzet od bivše fužinske gospoštije. Treba još izgraditi: 15. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom na raskrižju šumske ceste Begovo Razdolje—Tepice i ceste Dumanić—Ravna Gora, i 16. jedan cestarski stan u blizini predspomenutog lugarskog stana. Kr. šumska uprava u Mrkoplju ima jedan lugarski stan na Bukovcu i jedan u Sungiru, koji su preuzeti od bivše fužinske gospoštije. Treba još sagraditi: 17. Jedan lugarski stan u Tuku. 18. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom na Plani na km 15.. šumske ceste Tuk— Begova Staza—Jasenak. 19. Jedan cestarski stan u blizini spreda spomenutog lugarskog stana, jer od Tuka do Jasenka na daljini od 24 km ne ima nigdje kuće. Kr. šumska uprava u Fužinama ne ima niti jednog lugarskog stana, a trebala bi 20. Jedan lugarski stan sa putničkom sobom na Mrzloj Vodici 429 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 36 <-- 36 --> PDF |
na rubu šume u sjekoredu VI/6, i 21. jedan lugarski stan sa putničkom sobom na Maševu. U svemu postoje sada 2 dvostruka i 7 jednostrukih lugarskih stanova, što je premalo na površinu od 79.256 k. j . šuma. Cestarskih stanova nema. Trebalo bi, da se što skorije sagradi 15 lugarskih i 6 cestarskih stanova. Iznos investicija: Poprečni troškovi gradnja bili bi od prilike slijedeći: Šumske željeznice sa kolosjekom od 76 cm, 12 kg teškim šinjama, voznim parkom, strojevima i zgradama 49 km po 400.000 Din. od km 19,600.000 Din. Šumske ceste 4 m široke 35.6 km po 90.000 ... . 3,204.000 » Šumske ceste 3 m široke 19 km po 60.000 ... . 1,140.000 » Lugarski stanovi sa putničkom sobom, nuzzgradom i nakapnicom 12 po 120.000 Din 1,440.000 » Lugarski stanovi bez putničke sobe sa nuzgradom i nakapnicom 3 po 110.000 Din 330.000 » Cestarski stan sa putničkom sobom, nuzzgradom i nakapnicom 1 po 120.000 Din 120.000 » Cestarski stan bez putničke sobe sa nuzzgradom i nakapnicom 5 po 110.000 Din 550.000 » Svega: 26,384.000 Din. Godišnji troškovi izdržavanja željeznica 365.500 Din., šumskih cesta 86.880 Din., te zgrada 32.000 Din., svega 484.380 Din. Rentabilitet investicija. Sada se od 250.000 nf godišnjeg drvnog prihoda unovčuje samo 73.750 m3 četinjara i lišćara, za koje se dobije računajući poprečno 31 Din. po m3 2,300.000 Din. Poslije ostvarenja projektiranih investicija moći će se svake godine iskoristiti 215.000 m8 uz veću poprečnu cijenu od 34.4 Din. po m8 = 7,405.000 Din., dakle bi iznosio višak godišnjeg prihoda 7,405.000 — 2,300.000 = 5,105.000 Din., a poslije odbitka troškova za izdržavanje 5.105.000 — 484.380 = 4,620.620 Din. Ako se uzmu 5% kamati od uložene glavnice od 26,384.000 Din. — 1,319.200 Din., k tome godišnji otplatni iznos glavnice sa 4,620.620 Din., svega 5,939.820 Din., to bi se uložena glavnica, kada bi se sve investicije prve godine izvršile, povratila za 5% godina. Konačno primjećujem, da se poslije prevrata izgrađenih 16 km ceste sa troškom od po prilici 2 milijuna dinara ima u prvom redu zahvaliti gospodinu Zivojinu Rafajloviću, koji je kao Ministar Šuma i Rudnika 1922. godine proputovao Gorski kotar, uvidio potrebu gradnja i odobrio cijeli građevni program, koji sam mu tada predložio, U interesu šumskog gospodarstva i države bilo bi, da se ovdje navedene gradnje što hitnije izvrše. Les moyens de communication et bâtiments construits et a construir sur le territoire de la Direction des Forets a Zagreb. Rédaction 430 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Dr ANDRIJA PETRAČlC LITERATURA O KRŠU Rad oko pošumljivanja našega gologa Krša smatran je u nas već od polovine prošloga stoljeća vrlo važnim narodno-gospodarskim pitanjem, koje je mnogo zanimalo i vlasti i gospodarske i šumarske krugove. O tom važrtom pitanju mnogo se raspravljalo u našem stručnom časopisu »Šumarskom Listu«, a izdano je i nekoliko posebnih publikacija. Da se dobije pregled svih važnijih literarnih radova o pošumljenju našega Krša, iznosimo ovdje njihovu hronologiju i kratki prikaz njihova sadržaja. — Pored literature na hrvatsko-srpskom i slovenačkom jeziku, spomenut ćemo onu, koju su napisali domaći stručnjaci na stranom jeziku, kao i onu, koju su o našem Kršu te na poticaj i trošak domaćih vlasti napisali strani stručnjaci u doba, dok je naše šumarstvo bilo tek u zametku. Uviđajući teškoće života naših ljudi na Kršu, a u namjeri, da im se pomogne, povjerila je Uprava građanske Hrvatske godine 1857. profesoru gimnazije na Rijeci Dru Josipa Lorenzu, da prouči gornjo-hrvatski Krš i da izradi predlog, na koji bi se način moglo obaviti pošumljenje tamošnjih goljeti. Dr Lorenz proučio je Krš, izradio svoje stručno mišljenje, te ga publikovao pod naslovom Bericht tiber die Bedingungen der Aufforstung und Cultivierung des kroatischen Karstgebirges, u »Mitteilungen der k. k. geographischen Gesellschaft«, Wien 1860, pag. 97—140. U toj radnji prikazao je Lorenz samo Krš građanskeHrvatske, dakle od Kastva do Povilja kod Novoga. Najprije su vrlo dobro opisane prilike tla, klime i vegetacije toga područja, a onda slijedi mišljenje, kako da se pošumi ta kamena pustoš. Radnji je priklopljena i kulturno-geografska karta toga predjela, izrađena po samom autoru. Lorenz je bio mišljenja, da pošumljenje Primorskoga Krša treba provađati na velikim površinama. Počevši od ruba starih šuma, koje su od mora udaljene neko 15 km, a leže u nadmorskoj visini od cea 800—1000 m, treba da pošumljavanje napreduje prema moru. Na taj bi način starije i odraslije sastojine uvijek štitile mlađe i niže sastojine od jake bure (bora), koja vegetaciju mnogo smeta. Stare šume na tim površinama posječene su oko 1800—1830. godine. Pošto su ta mjesta dosta udaljena od sela, nije ondje paša i daljna sječa posve uništila vegetaciju. Površine su još obrasle grmljem bukve, te je i tlo bolje nego na površinama bliže moru. Pošumljenje i— mislio je Lorenz — treba po mogućnosti provesti naravnim putem. Prije svega jelovim sjemenom, što ga vjetar zanosi iz starijih susjednih sastojina, a onda bukovim (hrast dolazi niže) izdankom, koje treba gojiti dok ne obi ode sjemenom. Na taj bi se način podigla ovdje mješovita bukova i jelova visoka šuma. Na pojedinim mršavim mjestima preporučio je Lorenz jesenju sjetvu običnog i crnog bora, te sjemena onih listača, koje ovdje od 431 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 38 <-- 38 --> PDF |
naravi pridolaze. Napose podvlačimo pogrešno mišljenje Lorenza, koji nije bio šumar, da se radi nestašice vlage ne može ni pomisliti na pošum ljenje biljkama. Na nešto nižim mjestima, već počevši od Grobničkog polja a na crti Kamenjak (polovina puta između Zlobina i Plasa, nešto sjevernije od Tri botinja nad Novim), tlo je tako omršavilo i opustilo, da se na podizanje visokih šuma ne može ni misliti, nego se mora ići za podizanjem što gušće niske šume od onih vrsta drveća, koje tamo rastu, a na rebrima i vrho vima može se sijati bor. Na donjoj stepenici od Orehovice—Sv. Kuzma—Grižani—Bribir pre ma moru nije pošumljenje toliko važno, jer se ove površine mnogo upo trebljavaju za vinograde i vrtove. Ukoliko dolazi potreba pošumljenja, dolazi u obzir niska šuma. Lorenz se kod pisanja ove radnje koristio radnjom prof. Dra F. X. Hlubek-a: Die Bewaldung des Karstes, u kojoj je opisano pošumljenje Krša u okolici Trsta. 2. U svojoj knjizi »Korist i gojenje šuma«, Zagreb g. 1866. posvetio je Bogoslav Šulek posebno opširno poglavlje (str. 153—215) pošumljenju našega Krša. Citira brojne podatke iz dotadanje literature o pošumljenju krša. Glede načina pošumljenja zaključkom skupštine Austrijskog šumarskog društva održane na Kršu g. 1865. koji glasi: da je pošumljenje biljkama pouzdanije, brže i jeftinije nego sjetva sjemena; da se površine, gdje nema pitome zemlje, niti je zemlja obrasla travom, pošumljuju biljkama crnoga bora, a površine, obrasle travom i sa dosta zemlje, da se pošumljuju biljkama lisnatoga drveća, koje tamo od prirode raste, uz primjesu crnoga bora; da treba riješiti pitanje ispaše, za koju treba ostaviti samo potrebno prostranstvo, a ostale površine treba zabraniti i zašumiti; one vlasnike, koji sami zašume svoje goleti, treba oprostiti od poreza za pošumljene površine. 3. Glavno zapovjedništvo u Zagrebu, kao vrhovna uprava Vojne Krajine, povjerilo g. 1875. Josipu Wessely-u, direktoru šumarske akademije u Mariabrunnu, da razvidi Krš Hrvatske Krajine i da predloži, kako bi se najuspješnije priveo kulturi taj pusti kraj. Wessely je opisao krš i predočio krško pitanje uopće i iznio svoje mišljenje o njegovom pošumljenju u djelu, »Das Karstgebiet Militdr-Kroatiens und seine Rettung«, »Krš hrvatske krajine i kako da se isti spasi« Šumarski List 1877—1879. (hrvatski prevod Ivana viteza Trnskoga). Wessely zabacuje pošumljenje Krša sjetvom, jer da mlade biljke, ako i niknu, ne ojačaju dosta do nastupa ljetne suše i zato poginu. Izuzetak je u kišno ljeto, no takovo ljeto nije moguće unapred predviđetL Biljke za sadnju treba uzgojiti što jedrije, a ne tanke i visoke. Borove biljke treba saditi kao dvogodišnje, a lisnate kao jednogodišnje, da bi troškovi kopanja jama bili što manji. Visinu troškova pošumljenja jednog katastralnog jutra (0.575 ha) iskazuje sa 100 nadnica onih radnika, koji kopaju jame, ili sa cea 200 nadnica onih radnika, koji sade biljke. 4. O pošumljenju i gospodarskom podizanju Krša u Bosni i Hercegovini ističe se t. zv. Karst-Memorandum od E. Horovitz-a i K. Petrašeka 1890., i t. zv. Županjački operat iz god. 1891. izrađen po nadšumaru Andriji Gešvindu, gospodarskom stručnjaku Josipu Ecklu i kotarskom pred432 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 39 <-- 39 --> PDF |
stojniku Dru Radinskome1 ´2. Ovaj opérât je potpuna monografija šumarskog i gospodarskog stanja kraja oko Županjca u Bosni (Duvno). Taj operat stoji, kako Petrašek kaže, na istoj visini kao i spomenuto Wessely-jevo djelo. Šumarski dio pomenutog operata sadržaje pored ostaloga još i ova poglavlja: Krš Županjca i njegovo stanovništvo; opis Krša; posljedice pustošenja u sadašnjosti i budućnosti; klima i njen upliv na vegetaciju; vjetrovi; vodne prilike; šuma pošumljenje krša; uređenje bujica; pašnjačke površine; prijedlozi za postavljanje zabrana paše i za kresanje brsta; ustanovljenje potrebe na drvu i ugljenu; individualna dioba malih pošumljenih površina; nadzor nad pošumljenjem; odstranjenje koza od paše i t. d. 5. »Pošumljenje krša« od Ferdinanda Holla, profesora na tehničkoj srednjoj školi u Sarajevu, 1894. Publikacija opisuje ukratko Krš i samo pošumljavanje, za koje pisac daje slijedeća pravila: a) površina, koju valja pošumiti, mora se prije pošumljenja zagajiti; b) valja nastojati, da se za pošumljenje upotrijebe onakove biljke, kakvih već ima na toj površini; c) radi velikih troškova sadnje, valja, gdje je moguće, upotrijebiti sjetvu; d) kod izbora drveća valja u prvom redu uzeti obzir na crni bor (Pinus nigra Arn.); e) velike kao i slabe biljke valja po mogućnosti izbjegavati, te upotrijebiti kod listača jednogodišnje, kod četinjača (bora) dvogodišnje biljke sa neoštećenim žilama; f) ne valja da se iskopaju veće rupe, nego što zahtijevaju žile (na položajima izloženima buri), jer zemlja ostaje u rupi rahlija, te olakšava pravljenje lijevaka; g) travu i korov valja po mogućnosti ostaviti; h) rđava mjesta valja tek onda pošumiti, pošto su već pošumljena povoljnija mjesta. 6. »Die Aufforstung in Krain« Ljubljana 1898. od Wenzel Goll-a, deželnog gozdarskog nadzornika u Ljubljani (120 stranica). Pisac nas upoznaje sa geološkim, klimatskim i gospodarskim prilikama slovenačkoga Krša, opisuje izvođenje pošumljenja, iznosi podatke o postignutim kulturama, upoznaje nas sa sastavom i radom Povjerenstva za pošumljenje Krša i sa zakonskim odredabama za pošumljenje Krša u Sloveniji. Napose su "navedene i odredbe Šumskog Reda iz godine 1771. glede pošumljavanja pustih zemljišta u Sloveniji, po kojem je svaka kuća bila dužna sijati svake godine šumsko sjemenje po pustim čistinama tako dugo, dok takovih ima. Osim toga je svaka kuća morala oko kuće, vrtova, livada i pašnjaka zasaditi po 20 šiba. 7. Ferdinand Holl (vidi toč. 5.) štampao je u Sarajevu g. 1901. ponovo publikaciju o pošumljenju Krša i to u srpsko-hrvatskom i njemačkom jeziku pod naslovom »Pošumljenje Krša (Die Karstaufforstung)«. Ova radnja obasiže 112 stranica. Pisac ponajprije opisuje geološke, orografske, —i—, 1 Ludwig Dimitz: Die forstlichen Verhâltnisse und Einrichtungen Bosniens und der Hercegovina. Wien 1905., str. 315—360. 2 Pavao Bilić: Gospodarenje u Bos. Herc. šumama, njihovo podizanje i pošumljavanje. »Šum. List« g. 1924., str. 385—413. 433 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 40 <-- 40 --> PDF |
hidrografske i klimatske prilike našega Krša i način samoga pošumljenja. Prema njegovim navodima pošumljavanje sijanjem sjemena malo se rabi, jer mlade biljke ponajčešće nisu u stanju odoliti velikoj suši ljeti, ni velikoj buri zimi. Sjeme četinjača uopće se ne sije, jedino u južnijim predjelima, na toplijim i zaštićenim položajima, može se upotrebiti sjetva vrsta Pinus halepensis i P. Pinea, koje vrste imaju već kao klice dugo žilje, i vrlo su osjetljive na ozljede prigodom presađivanja. Od sijanja sjemena lisnatog drveća može se očekivati uspjeh sarno od vrsta sa velikim sjemenkama (Quercus, Castanea, Juglans, a eventualno i kod Celtis i Prunus Mahaleb). Sve ostale vrste moraju se gojiti sadnjom. U velikom dijelu Krša dolaze od četinjača u obzir na prvom mjestu Pinus Luricio aastnaca EndL, a u toplijim predjelima (Dalmacija, otok Rab i južnije) na zaštićenim položajima Pinus halepensis, P. Pinuster (maritimu), P. Paroliniuna, P. Pinea, a od listača vrste Quercusa (osobito Quercus pubescens Wild.), u toplijim predjelima (Rab i južnije) Quercus ilex, nadalje vrste ostalih rodova, koje od naravi pridolaze. Pojedine površine, gdje ima od brštenja zakržljalog grmlja, pošume se najlakše, da se tamo zabrani paša, a grmlje se pris ječe kod zemlje (resurekciona sječa). 8. Die Aufforstung des Karstes in Oesterreich, od Komada Rubbia, deželnog gozdarskog nadzornika u Ljubljani, 1907. U ovom djelu (referat na internacionalnom poljoprivrednom i šumarskom kongresu u Wienu) iznosi pisac prikaz pošumljenja Krša u Kranjskoj, Istri, Gradiški, Trstu i Dalmaciji, ćlede načina pošumljavanja kaže izrično, da se ručno pošumljenje gotovo u pravilu izvodi sadnjom biljaka. Ručno pošumljavanje sjemenom četinjača ne obavlja se uopće u Kranjskoj, u primorskom Kršu rijetko, no u Dalmaciji i na otocima dosta često, pošto su tamo klimatske prilike povoljnije. 9. Pošumljenje Krasa, napisao Bogoslav Kosović, šumarski nadzornik, Zagreb 1909. (štampano je u Šumarskom Listu, 60 stranica). Ovu je radnju razdijelio pisac u 4 poglavlja i to: a) postanak Krša, te njegovo sadanje stanje; b) biljevišta; c) tehnika pošumljavanja Krša; d) riješenje pravnih odnošaja i gospodarskih pitanja suvislih sa pitanjem o kultiviranju Krša. Pisac napominje vrlo slabe uspjehe pošumljavanja Krša biljkama lisnatog drveća i kaže, da se kod pošumljavanja Krša u predjelima oko sjevernog Jadrana mora slijediti primjer slovenskih stručnjaka, da se najprije odgoji gusto sklopljena šuma sadnjom biljaka (Pinus laricio austr.) ili Pinus strobus, koje su vrste kadre izdržati jake vjetrove i ine nepogode krške klime, a padanjem Cetina brzo popravljaju tlo. Uspjeh sjetve sjemena na neobraštenom Kršu je rijetko dobar. Ukoliko se ipak sjeme sije, preporuča pisac Miroševićevu metodu. Ona se sastoji u tom, da se tik kakvog kamena ili grma pospe po zemlji par zrna sjemena i pokrije suhim listom ili travom, poklopi grančicom, a ovu opet pritisne kamenom. Lišće čuva sjeme od ptica i drži ga vlažnim. 10. Zakon o pošumljenju Krasa, od Stevana Petrovića, šumarskog nadzornika, Zagreb 1910. (štampano i u Šumarskom Listu, 45 stranica). Pisac detaljno i temeljito obrazlaže potrebu, da se donese zakon o pošumljenju Krša, te iznosi glavna načela, na kojima bi se takav zakon morao izgraditi. 434 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 41 <-- 41 --> PDF |
11. Petindvajset let pogozdovanja Krasa na Kranjskem, Funfundzwanzig Jahre Karstaufforstung in Krain, napisao Komad Rubbia, višji gozdarski svetnik in deželni gozdni nadzornik, Ljubljana 1912. (na slovenski jezik preveo Anton Šivic, gozdarski komisar v Ljubljani). U ovom djelu iznosi pisac rezultate 25-godišnjeg rada slovenskih šumara na pošumljavanju bivšeg slovenskog Krša. Za to pošumljenje uzeto je iz šumskog vrta u Ljubljani 43,550.600 biljaka. Pošumljenje se obavlja u glavnom sadnjom, od kojih 91.6% otpada na crni bor (Pinus laricio austr.). Sadnja se obavlja u pravilu rano u proljeće, jer se tlo kasnije isuši. Jesenje kulture sa četinjačama daju slabe uspjehe, koji zaostaju za uspjehom sadnje u proljeću, pa i u kasnom proljeću. Nasuprot jesenje kulture sa biljkama listača daju bolje rezultate. Udaljenost biljaka kod sadnje je cea 1.2 m. Kulture sa crnim borom imaju ili trajnu ili prolaznu zadaću. Prve su takove, gdje crni bor imade trajno ostati kao glavna sastojina; to su redovno zaštitne šume i zabrane na opustošenom mršavom kamenitom tlu osobito uz ceste i željeznice. Prolazne su kulture crnoga bora takove, gdje bor ima zadaću da popravi tlo, da se kasnije na tim mjestima mogu uzgojiti tehnički vrednije vrste drveća, eventualno pod zaštitom bora. 12. Prilozi za povijest pošumljenja Krasa u Hrvatskoj, napisao Alfonzo Kauders, šumarski nadzornik, Ogulin, 1921. (175 stranica litografije, štampano i u Narodnoj Šumi, god. 1921. i 1922.). U ovom radu iznosi pisac povjesni razvitak pošumljenja Krša u Hrvatskoj, prikazuje nastojanje vlasti oko pošumljenja, i daje u vrlo opširnom izvatku sadržaj glavnih štampanih djela iz toga područja naše literature. 13. Bura i njezino značenje za pošumljenje Krasa, napisao Josip Balen, šum. nadzornik, Senj, 1922. (manuskript, 90 stranica). Pisac raspravlja o buri kao vrlo važnom klimatskom faktoru, koji znatno utječe na pošumljenje Krša. Bura je vrlo jaki i hladni vjetar N—E quadrant. Javlja se na, Kršu vrlo često, u većini mjeseci duva gotovo 60% broja danâ. Nastupom bure pada temperatura zraka i temperatura gornjeg sloja tla. To u hladnijim godišnjim dobama ima za posljedicu smrzavanje vode u tlu i nastup sriježi sa svim lošim posljedicama. Uslijed bure umanjuje se relativna vlaga zraka, te su zato naši krški predjeli, iako su uz more, dosta suhog zraka (60.65%). Uslijed bure povećava se isparivanje vlage iz tla i pospješuje transpiracija biljaka. To sve štetno utječe na porast raslinstva, osobito za vrijeme ljetne suše, koja se ovdje često javlja. Poradi mehaničkog djelovanja bure moraju se za pošumljenje Krša rabiti male biljke, da ih vjetar ne može pokretati, dok se rahla zemlja oko njih opet posve ne slegne. Najbolje se opaža učinak bure na sadanjoj mršavoj vegetaciji, koje gotovo i nema na buri izloženim stranama, dok je u neposrednoj blizini tih mjesta na od bure zaklonjenim, vegetacija mnogo bolja. Zato se kod pošumljavanja Krša moraju izrabiti svi mogući, makar i najmanji zakloni od bure. Bura osim toga štetno djeluje na razvoj krošanja. Važnije manje članke o pošurnljenju Krša, štampane u Šumarskom Listu, spominjemo ovdje tek po naslovima, iz kojih se i sam sadržaj razabire. 14. D. Hlawa: Rasprave iz velike skupštine austrijskog šum. društva u savezu sa Hrvatsko-slavonskim i Kranjsko-primorskim šumarskim društvima u Austrijskom i Hrvatskom Primorju. (Š. L. 1879. str. 153—225). 435 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 42 <-- 42 --> PDF |
15. »Kako ćemo u buduće gospodariti na Krasu«, po šumarskom savjetniku H. Guttenbergu (Š. L. 1881. str. 305—309). 16. »Osvrt na Kras Grobnika«, napisao kot. šumar Josip Majnarić(Š. L. 1891. str. 307—324, 358—373). 17. »Kulturno geograf ički opis hrvatsko-primorsko g krasa u području modruško-riječke županije i njegovo pošumljenje iz autonomnoga budgeta«, od Marina de Bone, žup. nadšumara (Š. L. 1892. str. 331—352). 18. »Hrvatsko-primorski kras i pošumljenje istoga u području bivše Vojne Krajine«, napisao Malbohan, šumarnik i nadzornik za pošumljenje primorskoga krasa (Š. L. 1892. str. 211—220). 19. »Kulture na Grobničkom polju«, napisao Ettinger (Š. L. 1897. str. 448-4452). 20. »K dvadeset i pet godišnjici pošumljavanja Krasa u posestrimiKranjskoj«, napisao Dr. A. Petračić (Š. L. 1913. str. 188—194). 21. »Kras i pošumljenje Krasa u Crikveničkom šumskom kotaru«, napisao prof. Alfonzo Kauders, kot. šumar (Š. L. 1914. str. 347—356). 22. Dr. Josip Balen: »Rad šumara na kršu« (Š. L. 1925. str. 470— 474). 23. Dr. Josip Balen: »Organizacija rada pošumljenja Krša i Goleti« (Š. L. 1925. str. 710—719). 24. Dr. Josip Balen: »Pošnmljavanje Krša i Goleti« (Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926. str. 332—354). 25. Dr. Josip Balen: »Dioba gologa Krša, prilog studiju pošumljavanja Krša« (Š. L. 1927. str. 454—462). 26. Dr. Josip Balen: »Pošumljavanje Krša sjetvom« (Š. L. 1927. str. 122—129). 27. Dr. Josip Balen: »Podizanje šuma na Kršu resurekcijom« (Š. L. 1927. str. 287-4294). La littérature sur le Karst. Voir la monographie Le Karst Yougoslave, Zagreb 1928, publiée par le Ministere des Forets et des Mines. ! Rédaction 436 |