DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Eliminacijom sječe, paleža, paše i sličnih biotičkih faktora, može se opet obrnutim, progresivnim putem iz kamenjare razviti krška šuma. Na sličan način možemo si predočiti i postanak makije, koja u Mediteranu zamjenjuje kršku šumu. Današnja se je makija razvila regresivno iz nekadanjih mediteranskih zimzelenih šuma, koje predstavljaju klimakszadruge. Daljnjim uništenjem makije stvara se regresivnim putem kamenjara, a iz ove progresivnim putem (u branjevinama) ponovno makija i napokon zimzelena šuma. Kolikogod su međutim svi ti izvodi, što smo ih ovdje u krupnome prikazali, posve jasni, toliko će ipak s druge strane biti potrebna u pogledu pojedinosti još duga i detaljna istraživanja. Prvu riječ ima ovdje moderna biljna socijologija. Socijološka će istraživanja odrediti i karakterizirati prije svega pojedine biljne asocijacije, kao i zadruge viših i nižih fitosocijoloških kategorija unutar kompleksnih i prilično neodređenih vegetacijskih jedinica, kao što su makija, krška šuma, kamenjara i t. d. Zatim će socijologija ustanoviti, koje su od tih trajnih zadruga međusobno srodne i u kolikom stepenu, kao i to, kakovim je sve faktorima njihov opstanak uvjetovan. Konačno će socijologija proučiti i sukcesije tih zadruga, t. j . ona će pokazati, koje su serije sukcesija — bilo u regresivnom bilo u progresivnom smjeru — moguće između golog tla bez vegetacije i dotičnih klimaks-zadruga. Ovakova su biljno-socijološka istraživanja za šumarstvo ođ dvojake važnosti. Prije svega dati će socijologija određenjem i preciznom karakterizacijom zadruga podlogu za ustanovljenje onih tipova šume, koji se u pojedinom području imaju naročito propagirati. Proučavanje pak sukcesija i ustanovljenje njihovih tačnih serija ima da bude jedina ispravna baza za prirodno zašumljivanje krša, koje je nesumnjivo isto toliko važno, koliko i umjetno zašumljivanje. La caractéristique de la flore) et de la végétation du Karst. Voir la monographie Le par Karst Yougoslave, Zagreb 1928, publiée par le Ministere des Forest et des Mines. Rédaction 419 |