DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 20 <-- 20 --> PDF |
sao i Morton (1. c, 1915.) na otoku Rabu pod imenom »Mediterrane Trockemviese«. Time su u najhitnijim crtama prikazani glavni tipovi vegetacije mediteranskog krša. Na žalost ne možemo u ovome kratkome članku uzeti u obzir još 1 drug!e, pro storno manje raširene tipove vegetacije, kao šta je na pr. vegetacija morskog žala, i ako to ne bi bilo bez interesa. 2. VEGETACIJA ILIRSKOG KRŠA Tu ćemo se i opet ograničiti samo na one tipove, koji su direktno ili indirektno od vaižnosti za šumarstvo g) Kjška šuma (»Karstwald« po Bečku). Za čitavu liburnijsku i ilirsku kršku regiju vrlo je značajan jedan zasebni tip niske šume i šikare, kojoj je Beck (1- c. 1901., p. 199.) nadjeo ime »Karstwald«. Postavljanje toga imena opravdava Beck ovim riječima: »Es soli damit nicht etwa gesagt sein, dass der Karstboden nicht noch andere Hochwâlder trage — was ja die herrlichen Rotbuchen- und Nadelwalder des Velebitzuges, der Crljevica und Crnagora in Mittelbosnien und der meisten siidbosnischen Gebirge sofort vviederlegen —, sondern dass diese Busch- oder Wald- formation in der montanen Région des Karstes vom Quarnero bis zur Bojana gewôhnlich die einzige oberholzbildende Pflanzengenossenschaft ist, welche dem Reisenden im oden Karstlande entgegentritt und demnacli auch bei vorhandener Waldarmut besonderes Interesse einflôsst.« Iz toga je razloga uveo Beck u literaturu ime »Karstwald«, i ako je vrlo dobro znao, da biljna zadruga, na koju se to ime odnosi, nije vezana baš isključivo na vapnenasto tlo krša, nego da ona pokriva (Beck, 1. c. p. 200) »auch die Sandsteine der eocanen Formationen, ferner die Terra rossa der Dolinen und in Mittelserbien die Serpentingesteine«. Beckioivom shvaćan´ju ove zadruge,, a naročite» imenu »Karstwald« odlučno se je opr´o Ađamović (1. c., 1909., i 1. c, 1911.). Prije svega drži Adamdvić, da se pojlam »Karstwald«, kakoi ga shvaćai Beck, ne mlože usvojiti, jer »su pod tim izrazom! spoâene četiri razne formaoije: šibljak, kržljava gora (Buschwald), pseuđomakije i jascnska mješovita šuma«, pa on »prema tome ne predstavlja jednu jednostavnu formaciju, nego u neku ruku čitavi jedani vegetaciionski stepen (etažu)«. (Ađamović, 1. c„ 1911., p. 2-). Osim toga zabacuje Ađamović ime -»Karstwald« još i s razloga, što! ta zadruga niti je isključivo vezama na vapnenačku podlogu krša, a niti je to jedini tip šume na samom području krša. Ova su diva potonja Adamovićeva prigovora manije važna, jer se je već sami Beck prtrtiv njih svijesnlo! ogradio. Mnogo je znatniji onaj| prvi prigovor o preširokom shvaćanju pojma »Karstwald«, s kojim se Adamovićeva »Omus-Mischlaubwald« (dakle: »miješana šuma crnoga jasena«) samo djelomice pokriva. Držimo međutim, da je čitava ova raspra danas prilično neaktuelna. Prije svega biti će ipiotrebnoi, da se sama zadruga, io: kojpj se ovdje radi, detaljta prouči) sa stanovišta današnje biljne socijologije. Taj studij imai riješiti najprije pitanje, da li se tu radi o jednoj asocijaciji (t. j . floristički karakterizovanoj biljnoj zadruzi najnižega reda) sa nekoliko varijanata, ili pak oi više srtodhjh asocijacija jejdne asocijacijske sveze (»Assoziationsiverband«) i t. <&. Kad se to pitanje riješi, dobiti će zadruga eo ipso i svbje naučno socijološko imiej; a sve dotle imati će svako drugo ime — bilo to »Karstwald «, bilo »Ornas-Mischlaubwald« — samo čisto opće i provizioirnioi značenje. Upravo iz toga razloga primijenjeno je i ovdje starije ime »krška šuma« (»Karstwald«) u prvobitnom Beckovom smislu. Ovako shvaćena krška šuma sastavljena je poglavito od mješavine ovih drveta: Quercus 414 |