DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 15 <-- 15 --> PDF |
i) ilirska krška regija. Karakteristika: krška šuma i kamenjara. Geogr. područje: kopnena zona krša izvan i povrh liburnijske i prelazne mediteranske regije od južne Kranjske do južne Hercegovine, paralelno sa obalom Jadranskog mora, do visine od 700 m (na sjeveru) do 1300 m (na jugu). g) ilirska planinska regija. Karakteristika: visoko-montane, predalpinskc i subtilpinske šume i planinske su vati; svuda važan ilirski flor. elemenat i endemi. Geogr. područje: visoko-montani, predalpinski, subalpinski i alpinski pojas hrvatskih, hercegovačkih, dalmatinskih i crnogorskih planina. II. VEGETACIJA U području našeg kontinentalnog krša nalazimo još i danas tu i tamo takovu vegetaciju, koja stoji posve izvan utjecaja čovjeka ili je taj utjecaj bar sasvim neznatan. Takovu primarnu vegetaciju, koju možemo smatrati čistim odrazom samih klimskih i edafskih prilika, predstavljaju n. pr. one stoljetne prašume bukve, o kojima govori Beck (1. c. 1901. p. 321.) kada kaže: ». . . der Rotbuchenwald unseres Gebietes stellt sich in physionomischer Beziehung seinem nordischen Oefahrten fast in allem und jedem ebenbiirtig an die Seite und zeigt nur den auffâlligen Unterschied, dass derselbe viel ôfter durch Wildheit und Undurchdringlichkeit seinen Urzustand zu erkennen giebt . . .« Slične prašume opisuje i Horvaf´"´´ na Ličkoj Plješivici, a raširene su one i inače u predalpinskom pojasu ilirske planinske regije. Posve je drukčije sa vegetacijom niže krške regije, a naročito sa vegetacijom litoralnog krša mediteranske oblasti. Tu je pod utjecajem izvjesnih biotičkih faktora (sječa, palež, paša, kultura tla i t. d.) prvobitna (klimi primjerena) vegetacija najvećim dijelom posve izmijenjena. O kakovim primarnim prašumama ne može se tu niti govoriti. Njihovo su mjesto gotovo posve zauzele izvjesne biljne zadruge (n. pr. zadruge kamenjare), koje možemo smatrati sekundarnim produktom spomenutih biotičkih faktora, i koje pod nepromijenim utjecajem tih faktora predstavljaju najvećim dijelom trajne (Dauergesellschaften), ali ne klimatske zadruge. S toiga gledišta možemo dakle razlikovati dvije; vrste biljno-zadružnih jedinica u opsegu vegetacije našega krša: jedne su čisti odraz današnjih klimskih prilika dotičnog područja, dakle t. zv. klimaks-zađruge, a druge su sekundarnog, antropogenog podrijetla. Mi ćemo međutim na ovome mjestu predbježno; ovu distinkciju pustiti sasvim iz vkte, pa osmo deskriptivnim načinom, u nekoliko glavnih poteza, prikazati najznatnijei zadruge današnje vegetacije krša, be^ obzira nal problem njezine geneze i ovisnosti o spomenutim biotičkim faktorima. Na taj problem, čije će rješavanje! biti zahvalna zadaća budućih ( fitosocijioiloških istraživanja na oivome području, osvrnuti ćemo se sa nekoliko riječi mai koncu. 1. VEGETACIJA MEDITERANSKOG PODRUČJA Prigodom karakterizacije pojedinih regija ovog područja spomenuli smo nekoliko značajnih biljnih formacija, koje određuju karakter vegetacije. Poitrebno je sada, da se u kratko prikaže sastav tih formacija. 35 Horvat: O vegetaciji Plješevice u Lici, Geogr. Vestnik, Ljubljana 1925. 409 |