DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 18 <-- 18 --> PDF |
se spriječi daljnje erodiranje dna, dakle p r o d u b 1 j a v a n j e korita, i da se zaustavi p o t k a p a n j e golih b r i n a, koje sačinjavaju obale potoka. Zatim je potrebno da se materijal, što potječe od rastvorbe, fiksira t. j . zadrži na onom mjestu i dijelu potoka, gdje je staložen . Nadalje valja vode izvornice i procjednice beštetno odvesti, kako bi prestalo daljnje odronjivanje i puzanje terena. Jaruge i vododerine te odronke u oborinskom području valja konsolidovati. Naposljetku valja i u ovom slučaju poboljšati gospodarske prilike u samom oborinskom području. Pri rješavanju navedenih zadataka pruža se stručnjaku prostrano polje rada, gdje može da primjeni stečeno znanje i iskustvo. Podrobnije prikazati način izvršivanja tih radova ne može biti cilj ovih redaka. Tehnički je detalj opće poznat i izlišno bi bilo prikazivati ga. To bi uostalom daleko prelazilo dozvoljeni opseg ovoga rada. U hidrografskom pogledu pripada krš jednim dijelom svojih voda području Jadranskoga mora, a drugim području Crnog mora. U onom dijelu krša, što pripada teritoriju Hrvatske, čini golemi gorski masiv Velebit razvod e između vodnog područja obaju pomenutih mora, a po Wessely-u i previj u između Primorskoga Krša i Kopnenog Krša, kako ih on s pravom luči, jer postoji faktično eminentna razlika. Izvorišta i oborinska područja, koja leže istočno razvoda, što ga čini Velebit, šalju svoje vode u Crno more. Izuzetak možda čine neke vode ponornica, čiju vodu nakon izvjesnoga toka na površini zemlje proždiru ponori, za koje se i danas ne zna sa sigurnošću, gdje se ponovno pojavljuju na površini. Oborinska područja i izvori, što leže zapadno od spomenutog razvoda, šalju svoje vode u Jadransko more. Većina bujica Primorskog krša utječe nakon duljeg ili kraćeg toka neposredno u Jadransko more. Druge po dovršenom toku na površini zemlje — poniru u — za kras karakteristične pukotine ili provalije, nazvane »ponori«. Otuda teku one dalje izpod zemlje te nepoznatim putevima a u vječnoj tami jure također prema moru. Ponovno se pojavljuju ili u samom moru ili u neposrednoj blizini morske obale u vidu izvora slatke vode, Zbog kršu osebujne oskudice vodom bujice su ovdje veći dio godine bezvodne , korito je suvo i pruža u tom vremenu žalosnu sliku pustoši kamenja, g r u h a i o b 1 u č j a. Dapače i kod velikih krških rijeka kao Zrmanja, Cetina, Rečina i t. d., čiji izvori ne presušuju nikada, ni za najveće suše, pokazuju se za vrijeme najveće ljetne žege, posve nizak vodostaj. Mjestimično na veće udaljenosti voda spadne ispod oblučja i gruha u koritu i korito se rijeke prikaže suho poput ceste. Voda protječe u posve malim količinama ispod nakupljenog materijala. Kod bujica, a i kod rijeka krša, ova okolnost dobro dolazi kod izvođenja regulatornih radova. Otpadaju prethodni radovi i naknadni radovi za odvađanje nepoželjne vode za vrijeme fundamentiranja poprečnih i uzdužnih naprava. Ovi se radovi mogu u to doba da izvrše mirno, a prema tome i solidno. U protivnim slučajevima ovi znadu u preliminaru osjetljivo teretiti stavke izdataka. 344 |