DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Trijaski vapnenac već je zgodniji stvaranju plodne zemlje. Njegov tvarni sastav kao i način lomljivosti, kojim oslobađa u pukotinama nakupljenu zemlju crljenicu pogoduje stvaranje humusa. Ona Ujpravo nevjerojatna količina krupnog i) sitnog kamenja po obroncima i strminama, zatim gotovo posvemašnja nestašica zemlje i vegetacije čine, da bujice krša spadaju među naše najdivlje i najštetnije bujice. Količina gruha, što ju takove bujice sa bregova sobom nose, nije u nikakvom razmjeru spram masi same vode. Vodeni mlaz bujice tako je ispunjen krupnim i sitnim kamenjem i pijeskom, da to i nije više voda nego mnogo gušća žitka masa sa mnogo većom specifičnom težinom od čiste vode. Naprotiv kod bujica prigorja i bregova u unutrašnjosti zemlje van Krša prevladava voda u mlazu bujice. Doduše i te bujice često nose mnogo gruha. No taj potječe od obrušavanja brina u potok ili od neurednog rovanja vode po starim naslagama oblučja u proširenim dijelovima samog korita. Šta više one mogu obzirom na veću vrijednost inundaciji izloženog zemljišta počiniti još veće štete nego one na kršu. Materijal (kamenje, oblučje, gruh i pijesak), što ga bujice krša snašaju sa bregova u doline i tu talože, dvojake je provenijencije. Ili je taj materijal produkat r a s t v o r b e, dakle posljedica upliva atmosferi1 i j a na kamen, ili je posljedica erozijone i korozijone djelatnosti bujice. Kako su sistemi regulacija u svakom od pomenutih slučajeva raznoliki, potrebno je: da razlikujemo i dvije vrsti bujica na kršu. Prvo onakove bujice, koje pretežno donose materijal što potječe od rastvorbe. Drugo onakove bujice, koje pretežno same erozijom i korozijom produciraju materijal, što ga stavljaju u kretanje. Pri uređivanju bujica prve grupe radi se prvenstveno o tom, da se poprave kulturne prilike u samom oborinskom području. Jer iz ovog potječe sav rastvoreni materijal, što ga bujica sa sobom nosi. Brine , obronci, stranei strmine, što čine oborinsko područje krške bujice, pune su naime rahlo naslaganog rastvorbom nastalog materijala. Svaka nagla kiša usljed nestašice vegetacije, koja bi sprečavala to odronjavanje i naglo otjecanje vode, saplavi dio tog materijala u pritoke. Iz ovih sjuri ga onda u glavno korito bujice. U njemu se ubrzo skupe ogromne količine tog materijala , kojeg onda voda nosi) u niže; ležeće predjele. Provedba mjera, potrebnih za sanaciju oborinskog područja, naročito radovi oko zašumljavanja do krajnosti su otežani posvemašnjom sterilnošću tla. Pored toga nailazi provođenje tih mjera još i na otpor žiteljstva. Tako sam konačni uspjeh rada nailazi na gotovo nesavladive zapreke. Ova potonja okolnost jedan je od glavnih uzroka, da su sve dosadanje mjere za poboljšanje i unapređenje kulturnih prilika u oborinskom području rijeke Zrmanje, što hita Jadranskom moru sa njenim bezbrojnim jarugam a i bujicama — do danas nakon više nego 15godišnjeg marnog požrtvovnog i ustrajnog rada postigle razmjerno slab uspjeh. Ipak je utješljiva pojava, da su posljednjih godina u tom pogledu prilike krenule na bolje. S jedne strane, žiteljstvo ovih gorskih krajeva došlo je do spoznaje, da se obrana kulturnoga zemljišta i ljudskih naselja od razaranja po bujicama ne dal postići samim radovima u dolini ili na samom nanosišt u 342 |