DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 15 <-- 15 --> PDF |
U Bosni, Hercegovini i Crnoj Gori nije u tom pogledu sve do danas uopće još ništa urađeno. Istina, već i prije pornenutih godina vršeni su neki radovi za obranu od bujica. No to je bilo samo sporadično. Te je radove vršilo građevinsko , dakle ne šumarsko tehničko osoblje. No kako su ti radovi vršeni vazda samo u donjim partijama bujica i bez obzira na karakter pojedine bujice, uspjeh tih radova nije zadovoljavao. Zadaća! novih šumarskih tehničara bila je mnogostrana. Prije svega trebalo je, da se u onim bujicama, u čijima su, donjim partijama već ranije bili vršeni neki korekcijoni radovi, preduzmu i dovrše svi oni radovi, koji imadu za cilj da spriječe daljnje produbljivanje samog korita i potkapanje i rušenje b r i n a. Zatim da se izvrši beštetno odvadjanje voda izvornica i procjednica, fiksiranje u potoku možda već nakupljenog materijala i g r u h a i utvrđivanje brina i golih p 1 j e š i n a u oborinskom području. Naposljetku unapređivanje gospodarskih odnosa per i metr a (uređenjem paše, zašumljavanjem, pobusivanjem i t. d.). Naročito su potonji radovi bili hitno potrebni. U posljednjim decenijima minulog stoljeća neosporno je utvrđeno, da sa o g o 1 e ć i v anjem planinskih pristrana ka konstantno napreduje pogoršavanje gorskog tla. Utvrđena je tijesna veza između postupanja sa šumama planine i doline. Zato je nužno bilo udesiti planinsko gospodarenj e tako, da bi se očuvala sama vegetacija i da se tlo ne bi izložilo uplivu atrnosferilija i katastrofalnim posljedicama, koje se vezuju o taj upliv. Valjalo je nastojati, da se ne samo regulacijom potoka odstrane postojeće štete, već da se poboljšanjem šumsko-gospodarskih odnošaja i sama bujica trajno primiri, a tim podjedno vrati neplodnom i zanemarenom zemljištu po vre l o v j u rijeka i potoka njegova produktivnost i da se stvore uslovi, koji će priječiti stvaranje novih bujica. Istaći ćemo odmah unapred, da mi na kršu zbog njegovih orografskih osebina srećom nemamo onako velikih i strašnih bujica, kao što su to bujice Alpa u Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Ondje se u nadmorskim visinama, kojih mi na kršu gotovo i nemamo, zameće i završava cijeli vodoto k bujice. U nas se te bujice javljaju u manjim visinama odnosno nižim položajima. Nu nikako ne smijemo podcijeniti zamašnost i štetnost bujica na kršu. Zemljišta, građevine, komunikacijone naprave, mostovi, kuće, zaselci, čak i groblja, kraške bujice razaraju, uništavaju i odnose. Ogromne površine i onako oskudnog plodnog zemljišta bivaju nanašanjem kamenja, gruha i šljunka oduzete kulturi. Sa geološkog gledišta posmatran krš ima sve vrsti kamena, iz sviju doba zemljina života. Ipak u omjeru prema vapnencu sve druge vrsti kamena iščezavaju. Vapnenac čini 90% njegove mase. No ni on nije jednakog podrijetla. Ima ga starijeg i mladjeg. Stariji vapnenac pripada trijasu, mlađi kredi. Kredin vapnenac gotovo je nepristupačan uplivu atrnosferilija. On se stoga slabo krši, raspada, rastvara. Dosljedno tome on je vrlo nepodesan za stvaranje humusa. Baš je to svojstvo vapnenca kredine formacije jedan od glavnih uzroka teškoći i sporom napredovanju melioracije krša upoće. 341 |