DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Ing, LE VIN HAUEISE O BUJICAMA NA KRŠU G G oli Krš pruža nadasve povoljne uslovc za postanak, razvijanje i razorno djelovanje brdskih voda ili bujica. Prostran i suvisli masiv golih bregova, vegetacijom oskudnih dolina i viso ravni , ukratko nepregledna kamena pustoš omogućuje naglo kretanje velikih vodenih masa. Ne nalazeći na tlu onih zapreka, što ih stavlja šumska vegetacija, vodene mase snagom silnog elementa nose i valjaju sa sobom velike količine kamenog materijala, ugrožavajući plodove ljudskog roda, što ih sretaju na svom putu. Svim nepogodama, kojima je izložen siromašni obitavalac krša u svom svakidašnjem životu i radu na rođenoj grudi krša (nestašica plodne zemlje i vode, žega i bura) dolazi još i konstantna opasnost bujica. On nije nikad siguran, da jednog dana nedohitni bijes razbuktale bujice neće razoriti i uništiti ono malo nastana, što si ga je neizrecivom mukom i strpljivošću podigao na golom kršu, tražeći zaklona, u nekoj uvali, dolini ili »polju«. Samo ovakova mjesta dolaze uopće u obzir za ljudski nastan na kršu. Samo ona pružaju bar donekle mogućnost i života u onom moru mrtve kamene pustoši. Tu se nadje poneki komadić plodne zemlje za obradu, po koji travom obrasli proplanak za pašu, a na strminama nešto džbunja za ogrjev. Vrlo često nalazimo ljudske nastane — ne samo pojedine kuće, naselja nego i cijele gradove — u neposrednoj blizini nanosišta (Lit de déjection) najvećih bujica čak i na samom nanosištu. Baš Krš a naročito primorski goli krš sa ovim svojim jadima i nevoljama skrenuo je na sebe pažnju mjerodavnih krugova i rodio potrebu regulacije gorskih voda odnosno bujica. Pri razmatranju ovog zadatka bilo je najprirodnije poslužiti se bogatim iskustvima, stečenim kod regulacije bujica i zašumljavanj a goleti u Francuskoj. U tom je cilju trebalo prije svega na licu mjesta proučiti sistem, po kojem se u Francuskoj provađaju radovi oko uređenja bujica i zašumljavanja goleti te ga primjeniti našim prilikama. Nakon dovršenih studija preuzet je doista francuski šumarsko-tehnički sistem regulacije bujica i preduzeti su koraci, da se izvrše potrebm radovi i kako bi se što prije pristupilo radovima na terenu. U Dalmaciji i Sloveniji, koje su u ono vrijeme pripadale austrijskoj upravi, započelo se radovima oko regulacije bujica već god. 1883. odnosno 1888. U Hrvatskoj, koja je u pitanjima šumarske prirode bila autonomna, pada početak tih radova u godinu 1895, kad je po Hrvatskom Saboru donesen i zaseban zakon o uređenju bujica. 340 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 15 <-- 15 --> PDF |
U Bosni, Hercegovini i Crnoj Gori nije u tom pogledu sve do danas uopće još ništa urađeno. Istina, već i prije pornenutih godina vršeni su neki radovi za obranu od bujica. No to je bilo samo sporadično. Te je radove vršilo građevinsko , dakle ne šumarsko tehničko osoblje. No kako su ti radovi vršeni vazda samo u donjim partijama bujica i bez obzira na karakter pojedine bujice, uspjeh tih radova nije zadovoljavao. Zadaća! novih šumarskih tehničara bila je mnogostrana. Prije svega trebalo je, da se u onim bujicama, u čijima su, donjim partijama već ranije bili vršeni neki korekcijoni radovi, preduzmu i dovrše svi oni radovi, koji imadu za cilj da spriječe daljnje produbljivanje samog korita i potkapanje i rušenje b r i n a. Zatim da se izvrši beštetno odvadjanje voda izvornica i procjednica, fiksiranje u potoku možda već nakupljenog materijala i g r u h a i utvrđivanje brina i golih p 1 j e š i n a u oborinskom području. Naposljetku unapređivanje gospodarskih odnosa per i metr a (uređenjem paše, zašumljavanjem, pobusivanjem i t. d.). Naročito su potonji radovi bili hitno potrebni. U posljednjim decenijima minulog stoljeća neosporno je utvrđeno, da sa o g o 1 e ć i v anjem planinskih pristrana ka konstantno napreduje pogoršavanje gorskog tla. Utvrđena je tijesna veza između postupanja sa šumama planine i doline. Zato je nužno bilo udesiti planinsko gospodarenj e tako, da bi se očuvala sama vegetacija i da se tlo ne bi izložilo uplivu atrnosferilija i katastrofalnim posljedicama, koje se vezuju o taj upliv. Valjalo je nastojati, da se ne samo regulacijom potoka odstrane postojeće štete, već da se poboljšanjem šumsko-gospodarskih odnošaja i sama bujica trajno primiri, a tim podjedno vrati neplodnom i zanemarenom zemljištu po vre l o v j u rijeka i potoka njegova produktivnost i da se stvore uslovi, koji će priječiti stvaranje novih bujica. Istaći ćemo odmah unapred, da mi na kršu zbog njegovih orografskih osebina srećom nemamo onako velikih i strašnih bujica, kao što su to bujice Alpa u Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Ondje se u nadmorskim visinama, kojih mi na kršu gotovo i nemamo, zameće i završava cijeli vodoto k bujice. U nas se te bujice javljaju u manjim visinama odnosno nižim položajima. Nu nikako ne smijemo podcijeniti zamašnost i štetnost bujica na kršu. Zemljišta, građevine, komunikacijone naprave, mostovi, kuće, zaselci, čak i groblja, kraške bujice razaraju, uništavaju i odnose. Ogromne površine i onako oskudnog plodnog zemljišta bivaju nanašanjem kamenja, gruha i šljunka oduzete kulturi. Sa geološkog gledišta posmatran krš ima sve vrsti kamena, iz sviju doba zemljina života. Ipak u omjeru prema vapnencu sve druge vrsti kamena iščezavaju. Vapnenac čini 90% njegove mase. No ni on nije jednakog podrijetla. Ima ga starijeg i mladjeg. Stariji vapnenac pripada trijasu, mlađi kredi. Kredin vapnenac gotovo je nepristupačan uplivu atrnosferilija. On se stoga slabo krši, raspada, rastvara. Dosljedno tome on je vrlo nepodesan za stvaranje humusa. Baš je to svojstvo vapnenca kredine formacije jedan od glavnih uzroka teškoći i sporom napredovanju melioracije krša upoće. 341 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Trijaski vapnenac već je zgodniji stvaranju plodne zemlje. Njegov tvarni sastav kao i način lomljivosti, kojim oslobađa u pukotinama nakupljenu zemlju crljenicu pogoduje stvaranje humusa. Ona Ujpravo nevjerojatna količina krupnog i) sitnog kamenja po obroncima i strminama, zatim gotovo posvemašnja nestašica zemlje i vegetacije čine, da bujice krša spadaju među naše najdivlje i najštetnije bujice. Količina gruha, što ju takove bujice sa bregova sobom nose, nije u nikakvom razmjeru spram masi same vode. Vodeni mlaz bujice tako je ispunjen krupnim i sitnim kamenjem i pijeskom, da to i nije više voda nego mnogo gušća žitka masa sa mnogo većom specifičnom težinom od čiste vode. Naprotiv kod bujica prigorja i bregova u unutrašnjosti zemlje van Krša prevladava voda u mlazu bujice. Doduše i te bujice često nose mnogo gruha. No taj potječe od obrušavanja brina u potok ili od neurednog rovanja vode po starim naslagama oblučja u proširenim dijelovima samog korita. Šta više one mogu obzirom na veću vrijednost inundaciji izloženog zemljišta počiniti još veće štete nego one na kršu. Materijal (kamenje, oblučje, gruh i pijesak), što ga bujice krša snašaju sa bregova u doline i tu talože, dvojake je provenijencije. Ili je taj materijal produkat r a s t v o r b e, dakle posljedica upliva atmosferi1 i j a na kamen, ili je posljedica erozijone i korozijone djelatnosti bujice. Kako su sistemi regulacija u svakom od pomenutih slučajeva raznoliki, potrebno je: da razlikujemo i dvije vrsti bujica na kršu. Prvo onakove bujice, koje pretežno donose materijal što potječe od rastvorbe. Drugo onakove bujice, koje pretežno same erozijom i korozijom produciraju materijal, što ga stavljaju u kretanje. Pri uređivanju bujica prve grupe radi se prvenstveno o tom, da se poprave kulturne prilike u samom oborinskom području. Jer iz ovog potječe sav rastvoreni materijal, što ga bujica sa sobom nosi. Brine , obronci, stranei strmine, što čine oborinsko područje krške bujice, pune su naime rahlo naslaganog rastvorbom nastalog materijala. Svaka nagla kiša usljed nestašice vegetacije, koja bi sprečavala to odronjavanje i naglo otjecanje vode, saplavi dio tog materijala u pritoke. Iz ovih sjuri ga onda u glavno korito bujice. U njemu se ubrzo skupe ogromne količine tog materijala , kojeg onda voda nosi) u niže; ležeće predjele. Provedba mjera, potrebnih za sanaciju oborinskog područja, naročito radovi oko zašumljavanja do krajnosti su otežani posvemašnjom sterilnošću tla. Pored toga nailazi provođenje tih mjera još i na otpor žiteljstva. Tako sam konačni uspjeh rada nailazi na gotovo nesavladive zapreke. Ova potonja okolnost jedan je od glavnih uzroka, da su sve dosadanje mjere za poboljšanje i unapređenje kulturnih prilika u oborinskom području rijeke Zrmanje, što hita Jadranskom moru sa njenim bezbrojnim jarugam a i bujicama — do danas nakon više nego 15godišnjeg marnog požrtvovnog i ustrajnog rada postigle razmjerno slab uspjeh. Ipak je utješljiva pojava, da su posljednjih godina u tom pogledu prilike krenule na bolje. S jedne strane, žiteljstvo ovih gorskih krajeva došlo je do spoznaje, da se obrana kulturnoga zemljišta i ljudskih naselja od razaranja po bujicama ne dal postići samim radovima u dolini ili na samom nanosišt u 342 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 17 <-- 17 --> PDF |
materijala . Naprotiv, narod počinje uviđati, da zlu valja doskočiti u zametku, da materijal i gruh treba zadržati u bregovima, odnosno spriječiti njegovo daljnje stvaranje svrsishodnim mjerama. S druge strane ova je činjenica ujedno i lijepa svjedodžba osoblju, kojem je vršenje tih radova povjereno. I to ne samo građe vno-tehničkom već i administrativnom osoblju. Očito je da podizanje općeg razumijevanja za borbu protiv bujica te jednodušna i uspješna saradnja sa velikim brojem interesenata može biti samo plod dugogodišnje marljivosti i ustrajnosti u prosljeđivanju ka postavljenom cilju. Prosuđujući otpor sa strane žiteljstva protiv svake mjere, kojoj je cilj unapređenje gospodarskih prilika oborinskog područja neke bujice, a koje za sobom povlače ograničenja uživanja općinskih zemljišta, ne smijemo pustiti iz vida izvjesne momente. Oborinska područja ili izvirišta kraških bujica i onih, što leže u najvišim gorskim klancima, još uvijek se nalaze ispod gornje granice vegetacije. Zemljišta tih područja u zemljišnom su katastru označena kao »šuma« ili »pašnjak«. Iako često nema ni travke na tom kompleksu zemljišta, ipak je ono za okolišnje stanovnike onog kraja od nekog interesa makar samo kao plandište za stoku. Šta više općine su dužne plaćati i plaćaju za to zemljište propisane poreze i dažbine i u onom slučaju, kad je dotično zemljište u zabran u stavljeno , dakle vlasnicima na izvjesno vrijeme oduzeto uživanje. Pored toga, u zabranu stavljena površina zaprema redovno dobar dio cijelog oborinskog područja a u mnogo slučajeva pače i cijelo područje. Ona traži troškove za čuvanje i gajenje, koji padaju na teret vlasnika odnosnog zemljišta. Ona traži i intenzivnije čuvanje stoke u okolici zabranjenog dijela zemljišta. Ona postaje još i neiscrpno vrelo novčanih kazni, zatvora i plaćanja odšteta za štete počinjene po stoci u branjevini. Kako se iz izloženog lako vidi, nije — naročito u početku radova — taj česti i žilavi otpor naroda protiv preduzetih mjera tako neopravdan, kako bi se to moglo pričiniti u prvi čas i posmatrano samo sa stanovišta preduzimača ovih radova. Detaljniji prikaz načina izvršivanja melijoracijonih radova u oborinskim područjima bujica na kršu, od kojih radova je najglavniji onaj oko zašumljavanja, može ovdje izostati. Ta tema treba da je obrađena zasebno u prikazu o tehnici zašumljavanja krša. Drugi korekcijom radovi, koji se u takovim bujicama imaju da izvrše, mogu se redovno smatrati palijativnim radovima. Oni su doduše u stanju da na mahove pa i na dulje vrijeme da otklone opasnost, koja od takove bujice prijeti, ali nisu u stanju da je trajno spriječe. Među ove radove spada izgradnja velikih prezid a u cilju ustavljanja materijala, štoi ga bujica snosi iz najgornjih dijelova svog vodotoka. One su u stanju da nadolazeći materijal na neko vrijeme ustavljaju. Ali čim se prostor iza pregrade napuni , mora novi pridolazeči materijal da prelazi preko prezide iako u smanjenoj količini. Međutim mogu da se u tom vremenu posvršavaju potrebni radovi oko melijoracije tla u oborinskom području dotične bujice. U tom su slučaju odnosne prezide potpuno izvršile svoj zadatak i bujica je umirena. Posve drugi zamašaj imadu regul a to r ni radovi u bujicama, što pretežno erodiraju i korodiraju. U ovom slučaju prvi je zadatak, da 343 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 18 <-- 18 --> PDF |
se spriječi daljnje erodiranje dna, dakle p r o d u b 1 j a v a n j e korita, i da se zaustavi p o t k a p a n j e golih b r i n a, koje sačinjavaju obale potoka. Zatim je potrebno da se materijal, što potječe od rastvorbe, fiksira t. j . zadrži na onom mjestu i dijelu potoka, gdje je staložen . Nadalje valja vode izvornice i procjednice beštetno odvesti, kako bi prestalo daljnje odronjivanje i puzanje terena. Jaruge i vododerine te odronke u oborinskom području valja konsolidovati. Naposljetku valja i u ovom slučaju poboljšati gospodarske prilike u samom oborinskom području. Pri rješavanju navedenih zadataka pruža se stručnjaku prostrano polje rada, gdje može da primjeni stečeno znanje i iskustvo. Podrobnije prikazati način izvršivanja tih radova ne može biti cilj ovih redaka. Tehnički je detalj opće poznat i izlišno bi bilo prikazivati ga. To bi uostalom daleko prelazilo dozvoljeni opseg ovoga rada. U hidrografskom pogledu pripada krš jednim dijelom svojih voda području Jadranskoga mora, a drugim području Crnog mora. U onom dijelu krša, što pripada teritoriju Hrvatske, čini golemi gorski masiv Velebit razvod e između vodnog područja obaju pomenutih mora, a po Wessely-u i previj u između Primorskoga Krša i Kopnenog Krša, kako ih on s pravom luči, jer postoji faktično eminentna razlika. Izvorišta i oborinska područja, koja leže istočno razvoda, što ga čini Velebit, šalju svoje vode u Crno more. Izuzetak možda čine neke vode ponornica, čiju vodu nakon izvjesnoga toka na površini zemlje proždiru ponori, za koje se i danas ne zna sa sigurnošću, gdje se ponovno pojavljuju na površini. Oborinska područja i izvori, što leže zapadno od spomenutog razvoda, šalju svoje vode u Jadransko more. Većina bujica Primorskog krša utječe nakon duljeg ili kraćeg toka neposredno u Jadransko more. Druge po dovršenom toku na površini zemlje — poniru u — za kras karakteristične pukotine ili provalije, nazvane »ponori«. Otuda teku one dalje izpod zemlje te nepoznatim putevima a u vječnoj tami jure također prema moru. Ponovno se pojavljuju ili u samom moru ili u neposrednoj blizini morske obale u vidu izvora slatke vode, Zbog kršu osebujne oskudice vodom bujice su ovdje veći dio godine bezvodne , korito je suvo i pruža u tom vremenu žalosnu sliku pustoši kamenja, g r u h a i o b 1 u č j a. Dapače i kod velikih krških rijeka kao Zrmanja, Cetina, Rečina i t. d., čiji izvori ne presušuju nikada, ni za najveće suše, pokazuju se za vrijeme najveće ljetne žege, posve nizak vodostaj. Mjestimično na veće udaljenosti voda spadne ispod oblučja i gruha u koritu i korito se rijeke prikaže suho poput ceste. Voda protječe u posve malim količinama ispod nakupljenog materijala. Kod bujica, a i kod rijeka krša, ova okolnost dobro dolazi kod izvođenja regulatornih radova. Otpadaju prethodni radovi i naknadni radovi za odvađanje nepoželjne vode za vrijeme fundamentiranja poprečnih i uzdužnih naprava. Ovi se radovi mogu u to doba da izvrše mirno, a prema tome i solidno. U protivnim slučajevima ovi znadu u preliminaru osjetljivo teretiti stavke izdataka. 344 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Što se tiče tehničke strane dosada izvršenih radova oko uređivanju bujica kao i načina njihove provedbe i konačnog podmirivanja potrebnih građevnih troškova, u kratko ćemo istaći ovo. Sveukupni radovi oko uređenja bujica, koliko melijoracijoni toliko i regulatorni, vršeni su isključivo po šumarima-inženjerima u sopstvenoj režiji. Ovaj način rada pokazao se ne samo najjeftiniji već, što je glavno, najbolji i najpodesniji obzirom na solidnost izvršenih radova. Nakon izvršenog geodetskog premjeravanja bujice i zatim izvršenog ophoda cijelog oborinskog područja i temeljitog studija svake pojedine bujice, sastavljena je uređajna osnova. Ista se po dovršetku ispita opet ophodom na terenu. Pri tom se uzimaju u račun sve eventualno u međuvremenu od izmjere do ispitanja nastale promjene u bujici i tada tek zvanično odobri. Nakon daljnjeg, zakonom o uređenju bujica propisanog zvaničnog postupka, te nakon osiguranja potrebnih kredita, pristupa se samim melijoracijonim radovima. Obzirom na okolnost, da krš u pogledu produktivnosti tla spada među najsiromašnije krajeve zemlje — dakle među pasivne krajeve — država je gotovo redovno podmirivala sveukupne uređajne troškove. Samo u izuzetnim slučajevima, gdje su interesenti bili u stanju štogod doprinijeti k uređajnim troškovima, bili su ovi pridržani, da stanoviti mali dio tih troškova podmire ili u gotovom novcu ili su kao radnici u naravi odradili svoj doprinos. Regulatorni radovi sastoje se u izgradnji poprečnih i uzdužnih naprava, kojima su već prema mjestu, na kom su izgrađene, manijenjene izvjesne zadaće i svrhe. Pregrade ili prezide izgrađuju se ka o ustav e za materijal ili kao konsolidirajući objekti. Gdje to okolnosti dopuštaju, u suhozid u se gradi kamenom, čije je prednje, prema dolini okrenuto lice, solidno obrađeno. Stražnje se lice izgrađuje manje izdjelanim kamenom radi jeftinoće. Ili se gradi u cementnom mortu sa jednostavno i fino obrađenim kamenom ili u čistom betonu. Naposljetku grade se objekti iz drvenih b r v a n a, koja se među se povezu tako da čine prednju i stražnju stijenu, a međuprostor se ispuni kamenjem. Način izgradnje odabire se prema svrsi i solidnosti, kojoj ima objekt da odgovara, te prema mogućnosti nabavke i privoza odnosnog gradiva. Naprave iz čistog betona, naročito kao uzdužne naprave, manje su trajne nego objekti iz naravnog kamena te traže veće troškove za izdržavanje. To iz razloga, što vanjski sloj betona, takozvana glazura , prije podleže uplivu atmosferilija, nego dobar naravni kamen vapnenac. Kao uzdužne naprave grade se obalni zidovi, k i n e t e i kanali također u suhozidu, u cementnom mortu ili u čistom betonu. Zatim f a š i n e i živi pleteri iz vrbovog i topolovog šiblja. Živi pleteri kao poprečne naprave podižu se u samom koritu na ustavljenom materijalu iza kamene prezide kao takozvane s e k u ndarnenaprave, dalje za uređenje vododerina, o b r uš e n i h b r i n a i plješina u vezi sa kulturnim radovima u oborinskom području bujica., P o p u z i n e i vode procjednice ureduju se izgradnjom drenaže, koja obuhvata podzemnu vodu, što se na nepropusnom sloju zemlje i 345 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 20 <-- 20 --> PDF |
niza stranu spušta i time uzrokuje puzanje sloja zemlje, što leži na nepropusnoj naslazi. Kod sviju radova za uređenju bujica teži se zatim, da se — ne napuštajući potrebnu solidnost — radnje izvrše što jednostavnije i sa što manje troška. Ovoj okolnosti, kao i solidnosti i trajnosti izvršenih radnja, a ne manje i dosele postignutim uspjesima, imaju se pripisati vidni obrati kod interesenata. Nestalo je prvobitno nepovjerenje u mogućnosti savladavanja elementarne snage ovakove bujice uopće. Prestao je pomenuti otpor pučanstva protiv potrebnih melijoracijonih mjera u bujičnom području. Šta više interesenti danas dolaze sami vlastima, moleći da budu zaštićeni od štetnih učina bujica i da im se osigura nesmetano uživanje bujicom ugroženog stanja. Čak i sami nude primjerene prinose uređajnim troškovima. Svjetski je rat razumljivo na polju uređivanju bujica izazvao gotovo potpuni zastoj. Naročito posljednjih godina rata presušila su gotovo sva novčana sredstva. Nisu se mogle izdržavati niti već gotovi radovi a kamo li da bi se moglo misliti na nove radove. U tom minuse godine i iz neznatnih oštećenja nastadoše ruševine i propali objekti, čija obnova traži znatna sredstva. Prve godine iza ujedinjenja u sveopćoj dezorijentiranosti — ne doniješe nikakvih pomena vrijednih promjena u tu granu državne šumarske djelatnosti. Tek godine 1923. počinje država da priklanja svoju pažnju radovima ha tom polju. Prvenstveno su određeni radovi za opravak naprav a i o b j c- k a t a, koji su gotovo kroz 10 godina bili sami sebi prepušteni. Ovom prilikom mogli su se izgraditi i najnužniji novi objekti, za osiguranje postojećih starijih naprava. Nažalost bili su krediti nedostatni, da se ma samo i početne popravke izvrše a da se i ne spomene potreba regulacije preostalih još neuređenih bujica. Tako ni danas još nisu izvršeni ni svi potrebni opravci oštećenih naprava u pojedinim bujičnim područjima. Konačno i sama organizacija službe za uređivanje bujica nije provedena. Naročito manjka podmladak medju stručnim silama. Prirodno je, da se uz ovakove prilike nije mogla razviti intenzivnija, faktičnim potrebama odgovarajuća, djelatnost na polju uređivanja bujica. Međutim možemo se opravdano nadati, da ćemo u najskorije vrijeme u tom pravcu pokročiti za velik korak napred. Prema najnovijem zakonskom projektu koncentriše se cijeja bujičarska služba kod Generalne Direkcije Šuma. Predviđa se novi" zakon o odbrani od bujica kao i osiguranje primjerenog jednog melijoracijonog fonda, iz kog će se podmirivati redovni troškovi uređivanja bujica u cijeloj državi. Ove će mjere biti od dalekosežne zamašitosti po sveopći interes čitave zemlje s obzirom na golemu površinu, što ju u našoj´ otadžbini zapremaju krševi I goleti. Pri tom nismo uzeli u obzir goleti južne Srbije, koje doduše nisu zakrašene, ali radi nestašice zaštitnog pokrova šume čine skoro ne manje prikladan teren za stvaranje i štetno djelovanje bujica od onoga krša. Za sanaciju bujica u tom kraju također vrlo je malo ili ništa učinjeno do sada. U posljednim godinama učestale su katastrofe od poplava velikih rijeka. Tom prigodom propale su neizmjerne i nenadoknadive vrednote kao i golema dobra. Doline odnosno korita rijeka polagano ali konstantno se dižu. Tim se pogoršavaju gospodarske i zdravstvene prilike dotičnih 346 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 21 <-- 21 --> PDF |
krajeva. Jer bujice su izvori toga zla. Bujice su ona sila, što sa planina snaša o b 1 u č j e i pijesak u nizinske rijeke, zatrpava im korita materijalom, uplićuje obale i time posredno dovodi do poplava i njenih katastrofalnih učinaka po život i imanje čovjeka. Dakle se državi nameće ncodgodna dužnost: prvenstveno urediti bujice i sanirati prilike u njihovim oborinskim područjima. La correction des torrents karstiques. L´auteur expose la caractéristique des torrents karstiques et les travaux de correction exécutés su1 le Karst. Rédaction 347 |