DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Ing, LE VIN HAUEISE O BUJICAMA NA KRŠU G G oli Krš pruža nadasve povoljne uslovc za postanak, razvijanje i razorno djelovanje brdskih voda ili bujica. Prostran i suvisli masiv golih bregova, vegetacijom oskudnih dolina i viso ravni , ukratko nepregledna kamena pustoš omogućuje naglo kretanje velikih vodenih masa. Ne nalazeći na tlu onih zapreka, što ih stavlja šumska vegetacija, vodene mase snagom silnog elementa nose i valjaju sa sobom velike količine kamenog materijala, ugrožavajući plodove ljudskog roda, što ih sretaju na svom putu. Svim nepogodama, kojima je izložen siromašni obitavalac krša u svom svakidašnjem životu i radu na rođenoj grudi krša (nestašica plodne zemlje i vode, žega i bura) dolazi još i konstantna opasnost bujica. On nije nikad siguran, da jednog dana nedohitni bijes razbuktale bujice neće razoriti i uništiti ono malo nastana, što si ga je neizrecivom mukom i strpljivošću podigao na golom kršu, tražeći zaklona, u nekoj uvali, dolini ili »polju«. Samo ovakova mjesta dolaze uopće u obzir za ljudski nastan na kršu. Samo ona pružaju bar donekle mogućnost i života u onom moru mrtve kamene pustoši. Tu se nadje poneki komadić plodne zemlje za obradu, po koji travom obrasli proplanak za pašu, a na strminama nešto džbunja za ogrjev. Vrlo često nalazimo ljudske nastane — ne samo pojedine kuće, naselja nego i cijele gradove — u neposrednoj blizini nanosišta (Lit de déjection) najvećih bujica čak i na samom nanosištu. Baš Krš a naročito primorski goli krš sa ovim svojim jadima i nevoljama skrenuo je na sebe pažnju mjerodavnih krugova i rodio potrebu regulacije gorskih voda odnosno bujica. Pri razmatranju ovog zadatka bilo je najprirodnije poslužiti se bogatim iskustvima, stečenim kod regulacije bujica i zašumljavanj a goleti u Francuskoj. U tom je cilju trebalo prije svega na licu mjesta proučiti sistem, po kojem se u Francuskoj provađaju radovi oko uređenja bujica i zašumljavanja goleti te ga primjeniti našim prilikama. Nakon dovršenih studija preuzet je doista francuski šumarsko-tehnički sistem regulacije bujica i preduzeti su koraci, da se izvrše potrebm radovi i kako bi se što prije pristupilo radovima na terenu. U Dalmaciji i Sloveniji, koje su u ono vrijeme pripadale austrijskoj upravi, započelo se radovima oko regulacije bujica već god. 1883. odnosno 1888. U Hrvatskoj, koja je u pitanjima šumarske prirode bila autonomna, pada početak tih radova u godinu 1895, kad je po Hrvatskom Saboru donesen i zaseban zakon o uređenju bujica. 340 |