DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Sve ovo, dosada navedeno u ovome odlomku o načinu pojavljivanja i napadanja parazita na štetnike, ima da posluži tome, da nam pokaže, kako u samoj prirodi postoje razni načini, da se spriječi širenje štetnika. Prema tome nam postaje razumljivo, da zaraza i prejako razmnažanje štetnika ne može trajati dulje vrijeme, nego tek par godina, jer se tu javlja veliki broj neprijatelja, koji spriječavaju to prejako razmnažanje. Iz ovoga ujedno vidimo, da nam kod biološkog suzbijanja štetnika nije dovoljno samo poznavati parazita, nego je potrebno u tančine upoznati se s njegovim životom i tek prema tome možemo da ocijenimo njegovu vrijednost za suzbijanje štetnika. Potrebno je dakle prema onome, što sam prije spomenuo, da nakon istraživanja i proučavanja tih parazita uočimo: koliku faktičnu vrijednost imaju pojedini paraziti i njihove čitave familije za suzbijanje štetnika. Kao dokaz tome neka posluži slijedeći primjer. Odgajanjem i proučavanjem parazita kod gubara i suznika g. 1924. došao sam do ovih rezultata: od 4.780 kukuljica suznika dobio sam 208 osa najeznica i 348 muha gusjeničarki, a kod gubara od 444 kukuljice dobio sam 87 osa najeznica i 161 muhu gusjeničarku. Iz ovoga slijedi, da je napad kod suznika bio mnogo slabiji t. j . 11.6%, nego kod gubara 55.8%. Razmjer između muha gusjeničarki i osa najeznica kod suznika bio je 5 : 3, a kod gubara 2 :1. U oba slučaja je broj muha bio jači. Izgleda, da muhe u biološkom suzbijanju bar kod leptira u većini slučajeva igraju veću ulogu od osa. No to nije svagdje, te se to ne bi moglo uzeti kao pravilo, jer sam kod glogovnjaka dobio iz 384 kukuljice 22 muhe i 49 osa najeznica, pa bi prema tome bio razmjer muha prema osama kao 1 : 2.5. Sada dakako dolazi još! jedno pitanje, a to je da li je svuda bila ta pojava jednaka. Kao dokaz tome neka posluže gornji procentualni računi, iz kojih vidimo, da je napad parazita kod gubara bio pet puta jači, nego onaj kod suznika. U širenju parazita, pa i samih štetnika dolazi do izražaja još jedan momenat; opaženo je naime, da se štetnici i njihovi paraziti u jednom te istom kraju ne pojavljuju svuda jednako, nego tu opažamo jednu pojavu, koja nas sjeća na filokseru, t. j . oni se pojavljuju u nekom stanovitom krugu. U jednoj šumi pojave se na pr. gusjenice samo u jednom odjelu, a u drugom ih nema. Tek kasnije šire se one dalje. Proccnat parazita kod suznika bio je, skoro bismo mogli kazati, 1924. god. svuda jednak. Prema tome je i oštećenje bilo te godine s njegove strane svuda jednako. Ali gubar je bio 1924. i 1925. jak. Taj procenat parazita bio je samo u okolini Kostajnice 1924. tako jak, dok za druge krajeve to ne bih mogao kazati. Prvo jer nisam istraživao, a drugo jer mislim, da je taj procenat bio kod gubara lokalne naravi. Kao drugi i jasniji dokaz tome neka nam posluži ovaj primjer. Od Direkcije Gradiške Imovne Općine dobio sam gubareva legla iz šumske uprave Nova Gradiška (šuma Ključ), iz šumske uprave Okučani (šuma Ljeskovača), iz šumske uprave Oriovac (šuma Mrsunjski lug). U šumi Ključu bio je napad Anastatus-a na jaja 5—18%, u šumi Ljeskovači 53.5—60.7%, a u šumi Mrsunjski Lug 21.5—34.8%, u šumi Srnjače (š. u Mikanovci) 1926. god. 5—28%, u šumi Banovdol (š. u. Cerna) 1.5—5%, š. u. Klenak 1.5—5%. Iz ovoga se vidi, da je najjači napad jajnih parazita bio na području Gradiške Direkcije, a znatno slab od Vinkovaca na istok. Međutim vidi se, da taj procenat napada i na jednom kraćem razmaku nije svuda jednak. 271 |