DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Dr. Petračić dokazuje, da bi troškovi pošumljavaiija mogli biti znatno manji, kada bi se pazilo na to, da sječine prije dovršenog sjeka budu dovoljno prirodno pomladjene. Ovim bi uštedili troškove pošumljavaiija, a sačuvali bi šume. Prihodi naših šuma iscrpljuju se samo za pošumljavanje, za čega treba vrlo mnogo novaca. Umjetno pošumljavanje trebalo bi da dodje u obzir samo tamo, gdje je prirodno pošumljavanje nemoguće, a gdje je pošumljenje bezuvjetno potrebno. Dr. Jovanović: Mi u našem budžetu a i u praksi imamo znatan broj mjesta i pozicija, koje bi se mogle reducirati, jer nisu potrebne i tim bi uštedili znatne sume novaca. Kao primjer navada Pomoćnika Generalnog Direktora, koja je pozicija za nas sasma suvišna. Koprivnik: Nije dovoljno da se u budžetu istakne koliki je faktični prihod šuma u novcu i to samo od prodanog drveta, dok mi svi znamo, da se velike količine drveta poklanjaju besplatno ili daju uz sniženu taksu. U budžet se ne unaša prihod paše, lova, bilja, stelje i t. d., koji su prihodi također znatno veliki. Mi se kod gospodarenja moramo držati starih instrukcija, a ne smijemo si vezati ruke sa zakonom o državnom računovodstvu, jer nam je svima poznato, da mnogo puta radeći po ovome zakonu, štetuje čista dobit države iz šumskih produkata. Dr. Miletić: Kod nas se vodi vrlo loše šumsko gospodarenje. Privrednih planova neima, a i gdje ih ima, tamo se ne poštivaju, jer se sječe mimo njih i preko njih. U Francuskoj potpisuje privredne planove sam Ministar predsjednik i oni se poštivaju i izvršuju, kao i svaki drugi zakon. Članom 252. dana je mogućnost izmjene ugovora, ali pod kontrolom, pak je krivo naše Ministarstvo, koje sa dodatcima ugovora, povišuje trulež, snizuje postotak građe i t. d.; te time snižava prihode naših šuma, koji su pali na minimum. Tko danas zna kakove su naše šume. Nikada se nije pitalo, kolike su rezerve u našim šumama. Godine 1912. zapitao je jedan Nijemac, kada je bivša Austrija počela sa eksploatacijom bosanskih šuma — dokle će to trajati. Pitao je to zato, jer je ima više srca za naše šume, nego što ga mi imamo. Danas, dok mi nemamo kruha, naše šume žele komercijalizirati i to po članu 242., a što će biti onda, kad nastanu vacuumi na zrelim sječivim sastojinama u našim šumama. Šuma Garjevica je bila naša posljednja šuma, ali je ipak prodana po naredbi Ministarstva Šuma i Rudnika. Zar je i zato kriv Ministar Financija i Zakon o državnom rčunovodstvu. Mnogo je krivice na nama svima, pak popravljajmo dok je vremena. Dr. Balen: Koprivnik je rekao, da je zakon o državnom računovodstvu nama kriv za naše loše šumsko gospodarenje, pak pita da li je taj zakon kriv i u onom slučaju, gdje je ugovor o sječi jedne šume produljen i bez licitacije. Dokazuje kako treba više štediti sa sječom šuma a više trošiti oko podizanja šuma. Koprivnik dokazuje, da on nije mislio da je zakon o državnom računovodstvu uopće štetan, ali u njemu ... i odredaba, koje su štetne po naše šumsko gospodarenje. Na pr. po zakonu o računovodstvu moraju biti na svakoj licitaciji barem tri licitanta. U koliko ih toliko nema, licitacija nije valjana, premda je postignuta najbolja cijena, a dok se raspiše druga licitacija, povoljna konjunktura pada, a drvo u šumi trune. Kada je on govorio o starim instrukcijama mislio je na prilike u Sloveniji, gdje se po tim instrukcijama] radilo ne na štetu, nego na korist države. Mi moramo tražiti mjesto, gdje se pogrješke nalaze i tamo ih liječiti. Protivan je, da se iz budžeta izdvoji bujičarstvo, kojim rukovode šumari političke uprave, jer ovi poslovi moraju bezuvjetno i dalje ostati skoncentrisani u Ministarstvu Šuma i Rudnika. Dr. Jovanović: Rezolucija koju je predložio Manojlović nije dobra po njezinom redu, jer se ista na prvom mjestu bavi sa nazivima šumarskih činovnika, što je sada od sporedne važnosti i što treba da dođe na posljednje mjesto, pak predlaže, da se izmijeni red u rezoluciji i popuni sa njegovom rezolucijom. 319 |