DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 4 <-- 4 --> PDF |
dljika. No jedva bi se usudio i jedan od stručnjaka, koji se bave izučavanjem sušenja hrastovih šuma, staviti konkretan predlog za suzbijanje takovih zaraza, jer bi taj predlog pokazao silnu temperaturu na termometru državnog budžeta. Međutim propale šume, a tako isto i one, koje se nalaze u stadiju propadanja, ne bi se više dale spasiti. Pri suzbijanju gusjenica i gubarevih gnijezda radilo se u nekim šumama pomoću katrana, pa je takovo suzbijanje stajalo za 150.000 do 200.000 stabala otprilike 50.000 dinara. Međutim takovo suzbijanje će najviše pomoći u početku same zaraze, dok ona nije preotela maha i zarazila velike komplekse šuma. Uništavanjem gubarevih gnijezda pomoću katrana moći ćemo uništiti, bilo samim katranom, bilo pak struganjem gnijezda do visine od deset metara, dok će gnijezda, kojih ima kod jakih zaraza mnogo i iznad deset metara, ostati pošteđena. Ona će biti dovoljna, ako ih kakovi neprijatelji ne ponište, da se zaraza opet dalje proširi i proslijedi uništavanje hrastova. Suzbijanje gusjenica bilo koje vrste u posavskim hrastovim šumama ne će se tako lako provesti sa katranom ili struganjem, nego će se morati za taj posao upotrijebiti druga radikalnija sredstva. Za taj posao trebat će otrovi u obliku tekućina ili praškova, koji će smrtonosno djelovati na gusjenice. Za to trebaju svakako jake motorne prskalice, koje bi tražile vrlo velikih novčanih sredstava. Za naše šume ima najviše izgledaj upotreba arsena u obliku praha, koji bi se sipao na zaražene šume iz aeroplana. Takav način suzbijanja šumskih štetnika stoji u Njemačkoj po hektaru 45 zlatnih maraka ili 607.50 Din. No i taj način suzbijanja šumskih štetnika trebalo bi upotrijebiti na vrijeme dok zaraza nije zauzela tako velike komplekse, jer takovo uništavanje, kad bi se bilo provelo godine 1925. ili 1926., dalo bi razmjerno slabi rezultat, jer je u to vrijeme bila zaraza već na svome izmaku. Kada bi se ta metoda upotrijebila, dok su zaraze od strane gusjenice tek lokalne pojave, t. j . dok se one nalaze u svome početku, mogli bismo svakako računati sa rezultatom uništenja gusjenica u 90c/c do 98%. U šumskom gospodarstvu, a tako isto i u poljoprivredi; stoji za očuvanje biljaka od napada bolesti i štetnika na dispoziciju više metoda. Njima se možemo poslužiti u prvom redu da spriječimo pojavu neke zaraze. Ako to nije moguće, onda se služimo metodom, kojom ćemo neprijatelja uništiti. Metode, kojima se služimo pri sprečavanju i suzbijanju štetnika i bolesti, jesu dvovrsne, kulturne i tehničke. Kulturna metoda u užem smislu ide za tim, da ne pruži uslova za razvoj štetnika ili bolesti. Biološka metoda je druga vrsta kulturne metode. Ona ide za tim, da pruži priliku razvoju svih neprijatelja, koji i sami u prirodi sprečavaju prejako razmnažanje štetnika. Tehnička metoda ide za direktnim uništavanjem štetnika pomoću mehaničkih ili kemijskih sredstava. Ako imamo u vidu sve te četiri metode te se s njima u pravo vrijeme i na pravom mjestu poslužimo, možemo računati sa povoljnim rezultatom. Kulturna i biološka metoda dolaze do osobitog izražaja, jer tu imamo pred sobom često puta ogromne jedinstvene komplekse, u kojima su uslijedile zaraze jedinstvene naravi. Baš zbog toga je suzbijanje štetnika u šumama vrlo teško provedivo. Stoga mi moramo u ovom slučaju imati u vidu, da´ se najprije poslužimo sa onim metodama, koje su tijesno vezane sa samim djelovanjem prirode, a u tom slučaju slijedit ćemo upute kulturne i biološke metode. 266 |