DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Lesnickâ Prâce. Dr. Al. Zlatnik: »Lesy a skalni stepi v Milosovském Stredohofi « Šume i pećinaste stepe u Mileševskom Sredogorju). — Ing. B. Polansky: »Obvod jako zâklad vypoctu dendrometrickych« (Opseg kao baza za dendrometrijska obračunavanja). — Ing. Jos. Czimra: »0 udržovani lesov Slovenska« (0 zaštiti slovačkih šuma). »Sylwan«. Nr. 1. 1928. — Wladislaw Jedlinski: »O naturalnym zasiagu suwierka w srodkowej Polsce i jego znaczeniu gospodarczem« (O prirodnom rasprostranjenju smreke u centralnoj Poljskoj i njenoj važnosti u gospodarstvu). — Inž. Franciszek Krzysik: »Wycieczka studentôw OddziaJu Lasowego Politechniki Lwowskiej do Rumunji « (Ekskurzija studenata šumarske sekcije lavovskog politehnikuma u Rumunjsku). — Aleksander Pawfowicz: »W sprawie wyksztalcenia lesniczych«. »Revue des Eaux et Forets«. No 4. Avril 1928. — »Impressions de voyage en France d´un Forestier Danois«, par Moeller (Dojmovi jednog danskog šumara sa putovanja po Francsukoj). — »Rouilles vésiculeuses des Ëcorces de Pin«, par J. I. U. L. Dufrenoy (Rda ira borovima uzrokovana gljivama Peridermium et Cronartium). — »Statistique des Forets d´Alsace et Lorraine«, par Huffel (Statistika šuma Alzasa i Lotaringije). — Les Coniferes aux Indes«, par Fergusson (Četinjače Indije). — »Le IVe Congres de Limmologie«, par Kreitmann (Kongres za limnologiju). »L´Alpe«. No 4 Aprile 1928. — »Buoni auspici« (Sretna budućnost!). — A. Merendi: »Le gestione dei boschi di privata propriété« (Uprava privatnih šuma). — A. Soala: »Una grande opera di rimboschimento sul Carso Istriano« (Velika akcija na pošumljavanju istarskoga krša). — C. Trezzani: »Il bosco e le operazioni militari« (Šume i ratne operacije). — S. de Capitani: »Gli autoveicoli a gasogeno« (Teretni automobil sa gazogenskim motorom). Ujhelyi o neprijateljima gubara.* Pisac je četiri godine proučavao gubara i njegove neprijatelje i to god. 1923-. šumama kraj Debreczen-a, god. 1924. u okolici Nagycsere, god. 1925.—1926. kraj; .... na otoku Pandur i u Pôrbôly-., a god. 1926. u Galgamasca. Uvjerio se je, da jajašca gubara tamani ličinka kožušklara, Dermestes lardarius. U pojedinim jajašcima gubara žive kao nametnici dvije sitne osice Anastathus bifasciatiis i Schedius huwanae. Gusjenice gubara iaa> prvog i drugog ....... uništuju ličinke sitnih oisica najeznica Apanteles vitripennis i melanoscelus, od kojih je prva veoma česta, a radi toga i veoma korisna. Iza trećeg ljjljenja napada na gusjenice veća osa najeznica Hyposoter disparidis, ali nije česta. I sitni Apunteles fulvipes još se u to doba pojavljuje. Iza četvrtog i petog ljiljenja javljaju se- muhe gusjeničarke u većoj množini. Najčešće su: Parasetigena segregata, Tachina larvarum, Carcelia gnava, Lydella nigripes, J.enilla libatrix, Sturmia gilva i Compsilura concinnata, u tolikoj množini, da skoro posvema unište gusjienice gubara. U kukuljicama gubara razvija se od muha gusjeničarka Blepharipa sentellata, a od osa najeznica fchneumon rutipes, ali rede. Kornjaši i to strvinar Silpha quudripunctatu, i mošćar Calosoma sycophanta, slabo pomažu tamanjenje gusjenica i kukuljica gubara. Ujhely jei našao jajašca gubara u želucu dviju sjenica,, nu drži, da više jajašaca unište zimi sve vrste sjenica,, a možda i druge ptice. Velika žuna, Dendrocopus major, imala je u maju u želucu više stotina posve malenih gusjenica. Spomenuti predjeli dosta su blizu nas, pa su opažanja Ujhelyi-ja važna za nas- Po dotadanjim opažanjima i kod nas pomaže ličinka kožuškara uništavati jajašca gubara, ždere ih. I kod nas živi ličinka Anastathus, u jajima gubara, u gwsjenicama gubara Apantelesi, ali znatno manje, nego li u Ugarskoj. Iz gusjenica gubara, koje sam * Ujhelyi Joséf: A gyapjas pille (Ocneria dispar) természetes ellenségei. Erdészeti Lapok 1926. str. 427, 428. 292 |