DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI li ST Dr. ŽELJKO KO VA ČEVIĆ SUŠENJE HRASTOVA U POSAVINI SA ENTOMOLOŠKO-BIOLOŠKOG GLEDIŠTA (Svršetak) SUZBIJANJE GUSJENICA Organizacija suzbijanja štetnika na kulturnome bilju u našoj državi je minimalna i kreće se u okviru prvih pokušaja i naredaba od strane vlasti. Međutim naše šumsko i poljoprivredno gospodarstvo doživjelo je u posljednje vrijeme nekoliko nemilih pojava, pri kojima su zaraze novijeg datuma nadmašile sve one zaraze ranijih godina. Ove pojave krenule su mnogoga iz one naše tipične sentimentalnosti i stavile ga pred gotov čin, koji pokazuje gubitak od nekoliko milijuna. Takove štete nisu samo štete pojedinaca nego u većini slučajeva takove štete vuku za sobom neprijatne posljedice za čitavu državu. Držim, da bi svakome šumaru i poljoprivredniku, koji je zauzet za svoju struku, bile neugodne brojke gubitaka, koje smo imali od godine 1923. do danas u hrastovim šumama i voćnjacima radi gusjenica, na kukuruzu radi kukuruznoga moljca, a u hmeljanicima radi ušiju i peronospore i t. d. Suma, koja bi približno predstavila gubitak samo u ovim slučajevima, imala bi lijepi broj znamenaka. Kako šume tako i hmelj, kukuruz, voćke i drugo bilje pretrpjelo je od godine 1923. do danas većih i manjih gubitaka. Ta činjenica dovela je mnoge do zaključka, da se u buduće ne smije dopustiti takovo širenje zaraza, nego se ono mora bilo na koji način spriječiti. No baš u ovom slučaju, što se tiče sprečavanja zaraza, razlikuje se šumsko gospodarstvo od poljoprivrede. Pojava jedne zaraze i pregled samoga gospodarstva u poljoprivredi je mnogo lakši nego u šumskom gospodarstvu. Redovito imamo u ovom slučaju manje komplekse, nego u šumama. Pored toga sama kultura poljoprivrednih biljaka provodi se na drugi način nego kultura šumskog drveća. Kulturno bilje traži sasvim drugu njegu nego šumsko, pa je veći prema tome kontrola pojavljivanja štetnika i bolesti kod kulturnih biljaka mnogo lakša nego u šumama, gdje nam fauna i flora pokazuju jedan svijet za sebe. Istraživanja »Zavoda za šumske pokuse u Zagrebu« dala su konstataciju, da su mnoge šume hrastova propale i da ;´oš mnoge propadaju, a glavni razlog tome su gusjenice, a po tom rne 265 |