DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 20     <-- 20 -->        PDF

JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA


MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE
ZAGREB,, 1. JUNA 1928. — ZAGREB, LE 1 JUIN 1928


TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE.


Cijene po m3: Din Din
Hrastovi trupci: I. vrste 1200 1300 P. St. utovara


II. » 700 900
III. » 300 400
za oplatu (furnire) 3500 4500 »
Ispiljeni polovnjaci: I- vrste (Wainscoat-Logs) . . . 4500 5000 »
Kladarke: I-» (Boules) 2000 2400 »
Neokrajčane piljenice: I. » 2—5.90 m dulj 1500 2000
Okrajčane piljenice: blistače (Quartier) I. vrste . . 2800 3500 «


II. » . . 2300 2600
blistače (Quartier) I. vrste -. 2000 2400
» » II. » . . 1600 2000
Listovi (Feuillets): 2 m
blistače (Quartier) I. vrste . . 3600 4200
» II. » . . 3000 3600
bcčnice (Sur dosse) I. vrste . . 3000 3600 »


II. » . . 2400 3200
Popruge (frizi): I. vrsti 25—95 cm 4— 6 cm . . 1250 1500 »
I. » 25—95 cm 7—13 cm . . 1700 1900
I. vrsti blist. 1.00 m i više 7—13 cm 2200 2400
I. vrsti boč. 1.00 m i više 7—13 cm 1900 2100
Četvrtače (Chevrons): od 50 cm dulj. na više .... 1600 2100 »
Grede (kvadrati): od 25/25 cm 1000 1500
Francuska dužica: 1000 kom. 36/1. 4—6 M . . . . 6000 7000
Bačvarska roba: I. vrste od br. .. —2^ .... 50 90 «
I. » » br. 3 na više ... 50 90
Bukovi trupci: I. » 200 400 »
Okrajčane piljenice: I. vrste (parene) 1100 1300 »
Neokrajčane » I. » » 1000 1250 »
Okrajčane » I. » (neparene) 1000 1250 »
Neokrajčane » I. » » 950 1100 »
Popruge (irizi): I. » (parene) 700 900
Javorovi trupci: I. vrste 400 600 »
Jasenovi » I. » 600 1000
Brijestovi » I. » 200 500
Grabrovi » I. » 300 600
Mek o drvo : Merkantllna tesana građa: 260 300 »
Piljeno koničasto drvo I—III. probirak 425 475 »
» paralelno » I—III. » 475 600 »


Cijene po komadu:


Hrastovi brz. stupovi 7 m dugi — — »
8 » » — — »
10 » » — — »
Hrastovi željez. pragovi 270 cm 15/26 cm ....... . "4 65 »


250 cm 15/25 cm , 50 60
220 cm 14/20 cm 18 24
180 cm 13/18 cm 14 18


Bukovi željez. pragovi 250 cm 15/25 cm 35 39 »
Gorivo drvo: Cijene po 10.000 kg
Bukove cjepanice: I. vrste sa do 15% oblica . . . 2000 2400 »


» sječenice: 1400 1600
Hrast, cjepanice: sa do 15% oblica 1600 1900
» sječenice: 1200 1400
Drveni ugalj: bukovi 7500 8000


hrastovi 6000 /000 rinfuza


282




ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 21     <-- 21 -->        PDF

ISKORIŠĆAVANJE ŠUMA


Smolarenje u narodu. Povodom rasprave g. dra Ugrenovića »Smolarenje u Francuskoj
« u »Šumarskom Listu« br. 3. od ove godine rad sam da iznesem neke podatke


o primitivnom iskorišćavanju smole u našem narodu. Sa tim podacima ograničiti ću se
na Primorsko-Krajišku Oblast t. j . u glavnom na Kapelske šume i Gorski Kotar.
Narod toga kraja bere i sakuplja smolu u gjlavnom jedino sa smrek e (Picea
excelsa). Smolari u tu svrhu odabiru srednja smrekova stabla od 20—40 cm prsnog promjera.
Na takovim stablima naprave u jese n dvije vrsti ran a (kare) za dobivanje
smole. Ili na stablu u prsnoj visini) ogule koru do bijeli za dlan široko i do 50 cm
dugačko sa jedne, sa dvije, pače i sa četiri strane, već prema debljini debla. Ili na stablu
zasijeku oštrom sjekirom u prsnoj visini ili nešto niže dva zasijeka, tačno jedan ispod
drugoga, u razmaku od 20—30 cm tel izbiju španj. Takova je rana duboka od 1—3 cm.
Iz takovih rana preko zime curi i sakuplja se u njima smola. Takovu smolu kupe smolari
od proljeća preko ljeta do slijedeće jeseni 2—3 puta na istim ranama na slijedeći
način. Ako je oguljena kora sa stabla, onda struže sa sjekiricom izašlu smolu. Ako je
španj, onda sa džepnim nožem vadi sakupljenu smolu1 iz španja. Tako sakupljenu smolu,
naročito ako je starija i ukrućena, svaljaju u grude teške od 1—3 kg, ili ako je mlada
i više tekuća pohranjuju je u kuzole . Kuzol naprave također od oguljene kore sa
mladih smrekovih stabala na taj način, da podbjeljuju smrekova stabla, odguljenu koru
preklope po polovini i te dvije pole spoje sa drenovom ili ljeskovom šibom, koju u
obliku luka smotaju, a krajeve zabodu u spojene kore. Taj im luk služi kao ruča za
nošenje kuzola. (Takove kuzole prave također pastiri i djeca naročito od javorovih i
ljeskovih stabalaca i beru u njih jagode.)


Osim takove smole sabire narod u tim šumama sa smrekovih stabala i t. zv.
»smoli ć«. To je smola, koja izbije ponajviše iz mladih i tanjih smrekovih stabala u
obliku suza, sama od sebe t. j . bez umjetno izvedenih ozljeda na stablu. Tako iz
otvora, nastalih na mjestu otpalih, snijegom polomljenih ili posušenih grana, dalje iz
pojedinih manjih pukotina na kori i t. d. To je najbolja, najfinija, najbjelja i najčišća
smola, a prema narodnom vjerovanju i najljekovitija, kako ćemo poslije čuti. Teškoća
je jedino u| tome, što se smolića može srazmjernO´ malo sabrati. Za takovo se sabiranje
troši mnogo više vremena pa se treba penjati po stablima.


Poznato mi je, da mjestimice i iznimno sabiru\ smolu1 i sa starih, debelih, ranjenih
španjanih jelovi h stabala, ali takova je smola više suha i kruta, ne vrijedi mnogo
niti u narodu, a za1, lijek se nikako ne upotrebljava.


Sabranu smrekovu smolu, narod upotrebljava dijelom za vlastitu upotrebu, a
dijelom je prodaje. Smolari iz Oomirja (srez ogulinski) mnogo su! nosili smolu u mjesta
preko Kupe, u Sloveniju, i tamo je prodavali. Prije rata prodavao se mali kuzol od
Vi kg za 30 fil., a sada se traži za takov kuzolić oko 15 Din, prema tome bi cijena za
1 kg smole danas bila oko 60 Din.


Narod upotrebljava smrekovu smolu:


A. Za poslove kućnog obrta, i to
1. Za brda, koja su sastavni dio stana za tkanje. Zubci u brdu, zarezani u
gornji i donji okvir, ovezani su jakim koncem i omazani smolom. U tu svrhu se metne
283




ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 22     <-- 22 -->        PDF

smola u tavicu, koja je na dnu šuplja, pristavi k vatri, a ispod nje podmetne zdrava
posuda (lončić). Smola brzo zakuha i kaplje u tui posudu kao tekućina crne boje. Istopljena
smola pomiješa se sa voskom, još jednom prekuha, a dobivena smjesa zove se
»dve k a«, koja] se upotrebljava za brda.


2. Drveno posuđe (kace, kablovi, bačve i t. d.), ako popusti i procuri, to se
mjesto dobro posuši, smolom zamaže i vrućim željezom malo zatali i tako privremeno
popravi, da ne propušta tekućinu.
3. Postolari i opančari pregore smolu, procjede kroz slamu u vodu, pomiješaju
sa uljem ili lojem i time osmole dretvu´ za šivanje obuće.
4. Kovači u kolarskom obrtu miješaju smolu, katran i vosak i tom smjesom mažu
drvene dijelove kola, preko kojih se okiva vruće željezo, a u svrhu, da drvo ne ogori.
5. Smjesu od smole i voska upotrebljava narod za cijepljenje i kalamljenje
voćaka.
6. Potpunosti radi spominjem, da slijepci i narodni guslari imaju na zdjelici gusala
prilijepljen komadić smole, preko koje prevuku lučac, namjesto kolofonija.
B. Za ljekarske svrhe:
1. Kod p r e 1 o m a kostiju ruke ili noge, narod pravi flaster, koji se namaze sa
rastopljenom smolom i bjeljankom od jajeta, time se ovije prelomljeno mjesto i po tome
obloži sa daščicama.
2. Kod reumatizma, bodacâ, protiska, udarca i slično upotrebljava narod univerzalni
flaster zvan »s m o 1 j e n i c a«.
U tu svrhu uzme se komad domaćeg vunenog sukna ili pak čvršći, modri papir,
koji se prije iglom izbode. Na takovu krpu sukna ili papira pomeću se grudice čiste
bijele smole sa mladih stabala, ugrije se željezo (ožeg, popečak) i s njime se smola
rastopi; i jednako po krpi razmaze, pa dok je još onako vruća, prilijepi na bolno mjesto.


Takovu smoljenicu no-si bolesnik na sebi, dok ne ozdravi, a to biva onda, dok
smoljenica sama od tijela otpadne; prema tome je nosi često po dva i tri mjeseca, već
prema težini bolesti, odnosno udarcu. Bolesnici (medu kojima ima i obrazovanijih
ljudi) čak vjeruju da prilijepljena smoljenica putuje po tijelu i to onuda, kuda su bolnija
mjesta, na pr. ako je prilijepi na leda, ona pređe neosjetljivo na rebra, pa čak i
na prsa i ne otpadne, dok čovjek ne ozdravi. Narod kaže, da je smoljenica jedan univerzalni
lijek, koji savršeno i ljekovito djeluje i uvijek bolna mjesta izdravi i izcijelL


Jasno je, da se ovakovim primitivnim načinom iskorišćavanja smole oštećuju
naše šume, kao i to, da se takovo iskorišćavanje brani svim zakonskim sredstvima i
predusreće, a dozvoljava se i trpi jedino pobiranje »smolića« na opisan način. Q. prof.
dr. Ugrenović u pomenutoj raspravi, aplicirajući metode smolarenja u Francuskoj na
naše prilike i našu državu, ne spominje uopće i ne predlaže, da bi se smolarenje u nas
primijenilo na smreku (Picea excelsa). Šume Male i Velike Kapele i one Gorskog Kotara
po vrsti drveća obrasle su po polovici sa listačama, a u polovici sa četinjačama,
a od četinjača ima poprečno oko 10—15% smreke. Ako se uvaži, da naše smreke, kad
navrše dobu od 40 godina, počinju tehnički propadati, bivaju oko srca okružljive,
nagnjile i konačno trule i šuplje, ne vidim nikakova razloga, da se ne bi u toj dobi pristupilo
smolarenju na živo, odnosno smolarenju crpljenjem kroz jedan do
dva perioda po 4 godine, a prije sječe tih smrekovih stabala. Na to nas upućuje kvaliteta
i množina pritjecanja smole iz smolnih kanala smreke. Doduše priznajem, da se
nisam potanje tim pokusima bavio, niti mi je kemizam smrekove smole poznat. Ali
ono što sam sâm: vidio i upoznao, na to se mogu pozvati. Uvjeren sam, da bi se u nas
moralo pristupiti smolarenju smreke. Ako je smola crnoga bora finija i bolja, nego ona
primorskoga bora, onda je smola naše smreke još kud i kamo finija od svih borovih
smola. A mimo toga možda će se miješanjem esencije smrekove smole moći poboljšati
smola ostalih vrsta borova.


284