DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 15 <-- 15 --> PDF |
d o v a n . e. Tomu osobito pogoduje ravan teren. Taj način suzbijanja mora se upotrijebiti na vrijeme, jer će se time samo smanjiti troškovi i zlu stati na put prije, nego je zaraza zauzela ogromne komplekse. To ćemo postići na taj način, ako se tačno pazi na pojavu gubara i njegovih pomagača. ZAKLJUČAK Iz svega, što sam u ovoj radnji iznio, vidi se, da je glavni uzročnik sušenja hrastova bio gubar sa svojim pomagačima suznikom i zlatokrajem. Ali oni sami kao štetnici bili bi vjerojatno samo smanjili prirast drveta, kao što je to bilo i ranijih godina t. j . prije 1909., da nije iza gusjenica došla medljika i uništila drugi nježni list hrasta. I to je bilo razlogom, da se je drvo osušilo. Zlatokraj i suznik počinili su najveće štete godine 1923. i 1924., a gubar 1924. i 1925. No dok je zaraza od strane zlatokraja i suznika prestala 1925., gubar polagano popušta, te se u nekim krajevima dosada već gotovo potpuno izgubio. Prema podacima Petrovaradinske Direkcije Šuma on se i ove godine na njenoj teritoriji drži u prilično jakoj mjeri. Prestanak zaraze od strane zlatokraja i suznika uzrokovan je napadom mikoze i poliedrije. Opadanje gubara stoji u tijesnoj vezi sa napadom parazita. Qdje su ovi bili jači, tu je i zaraza ranije popustila. Gdje su oni slabi, tu još i danas traje. Zlatokraj i suznik javljaju se prema najnovijim podacima sada sporadično u pojedinim srezovima. Svakako za koju godinu možemo očekivati novu pojavu suznika i zlatokraja, a zatim i gubara. Prije nego dođe do nove pojave tih štetnika u većoj mjeri, mora se organizovati jaka paralelna borba protiv tih štetnika jednako u voćnjacima kao i u šumama. Upotrebe li se samo mehanička sredstva protiv tih gusjenica na početku zaraze, ali na jednoj precizno organizovanoj podlozi u voćnjacima i šumama, polovina posla je gotova. Gusjenice će se onda javljati u manjoj mjeri ili možda i sporadično, pa će borba protiv njih biti sa drugim sredstvima mnogo lakša i iziskivati manje troškova. Uz poznate načine suzbijanja s pomoću mehaničkih i kemijskih sredstava ne smije se pustiti u budućnosti iz vida niti biološka metoda, jer nam je priroda sa svojim faktorima učinila kod svih zaraza uvijek najveće usluge, pošto je borba protiv gusjenica s naše strane bila razmjerno minimalna. Svi biološki momenti kod pojave ovih štetnika moraju se pomno pratiti. Zaštiti ptica, parazita, te bolestima gusjenica kao i ostalih korisnih životinja treba se posvetiti najveća pažnja, jer se time čini ogromna korist našim šumama i voćnjacima. Ova radnja je rezultat promatranja i proučavanja sušenja hrastova u Posavini s obzirom na njihove primarne štetnike od god. 1923. do 1927. Teren, koji sam proučavao, leži na pruzi Kostajnica—Sremska Mitrovica uz Unu i Savu. Na koncu ove radnje smatram svojom dužnošću, da se zahvalim na materijalnoj imoralnoj pomoći Ministarstvu Šuma i Rudnika, Generalnoj Direkciji Šuma, Ministarstvu Poljoprivrede i Voda, zatim Direkciji Drž. Šuma u Vinkovcima, pa onda Direkcijama Šuma: Brodske Imovne Općine, Gradiške Imovne Općine, II. Banske Imovne Općine i Petrovaradinske Imovne Općine, koje su mi zajedno sa svojim osobljem ššle u pogledu sakupljanja podataka, materijala i istraživanja u pojedinim šumama u svemu u susret. Posebno moram, da izrazim svoju hvalu 277 |