DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 14 <-- 14 --> PDF |
redu možemo suzbijati paljenjem. I to je lakše provesti u voćnjacima nego u šumama, iako se tim načinom može i u šumama mnogo učiniti. No ipak je opaženo, da se one i poslije vrlo pomnoga uništavanja s pomoću bakalja i paljenja, znaju doseliti iz drugih susjednih voćnjaka ili šume. U tom načinu suzbijanja trebala bi jedna precizno organizovana borba. Povrh toga trebali bi se nakon paljenja upotrijebiti i Ijepivi prstenovi, da se time spriječi selenje gusjenica sa jednog drveta na drugo. Taj način suzbijanja gusjenica je svakako dobar, ali traži mnogo truda i dosta troškova. A kad uzmemo u račun ogromne komplekse hrastovih šuma, onda bi ta stvar bila dosta skupa. Kad nam ne pomaže mehanički način suzbijanja, onda bi trebalo, da se prihvatimo kemijskih sredstava. Od kemijskih sredstava, prema današnjem stanju kemijske metode suzbijanja, u našem slučaju dolaze u obzir otrovi, koji smrtonosno djeluju na gusjenice. Te možemo upotrijebiti u obliku rastopine ili u obliku praha. Rastopine, s kojima/ bi se mogli poslužiti protiv gusjenica jesu barijev klorid i arsenovi preparati. Kad bi htjeli s njima raditi u šumama, trebali bi upotrijebiti za taj posao motorne prskalice. No kad uzmemo u račun, kakovi su putevi u našim posavskim šumama i kakovo je tlo, onda bi taj posao bio teško izvediv, jer po lošim putevima i na podvodnom tlu kretanje takvih velikih prskalica bilo bi vrlo oteščano. Jedini način suzbijanja u šumama bila bi upotreba aeroplana. Danas je_upotreba aeroplana poznata s te strane dobro u Americi, Njemačkoj, Čehoslovačkoj i Rusiji. O tome su izneseni prijedlozi u člancima i kod nas (Langhoffer, Gradojević, Kovačević). Svakako bi to i za nas bilo najpodesnije i moglo bi se dosta lahko izvesti, ako bi za to bila dana materijalna sredstva. No dva razloga govore donekle protiv toga načina suzbijanja kod nas. Prvi je razlog način gospodarenja odnosno iskorišćivanja hrastovih šuma poglavito onih, koje potpadaju pod Imovne Općine. Poznato je da pravoužitnici i zakupci žira u hrastovim šumama borave sa svojom stokom i svinjama gotovo čitavu godinu u šumama. Radi otrovnog sastava arsenovih preparata moralo bi se u šumama, gdje je provedeno suzbijanje gusjenica s pomoću tih preparata, zabraniti neko mjesec dana ulaženje stoke u takove šume. Poznavajući psihu našega seljaka, bilo bi to teško provedivo. Drugi razlog, s kojim bi se moralo kod upotrebe arsena u prahu odnosno arsenovih preparata računati, baš s obzirom na našega seljaka, jest vrsta preparata, koji se za tu svrhu upotrebljava. U Americi se primjerice mnogo upotrebljava olovni arsenat. U Njemačkoj je upotreba arsenovih preparata takovog sastava u posljednje vrijeme zabranjena. Kod upotrebe kalcijevog arsenata »Silesia«, koji sadrži u sebi 40% As2 05, pokazalo se u Njemačkoj, da je ovaj štetan za toplokrvne životinje u dosta jakoj mjeri. »Esturmit« sa 12% As2 05 pokazao se kao odlično sredstvo za uništavanje gusjenica, a bez nepovoljnih posljedica za toplokrvne životinje (Escherich 1927.). Taj momenat morao bi se osobito kod nas uzeti u obzir. No kemijska industrija tako brzo napreduje, da ćemo kod slijedeće zaraze imati već sigurno novih i sigurnih sredstava otrovnih za štetnike, a neopasnih za toplokrvne životinje. Jedno moram ipak ovdje naglasiti, da zasada jedino upotrebom aeroplana u našim posavskim šumama mogli bismo kod jače zaraze uništiti gusjenice i spriječiti njihovo daljnje napre 276 |