DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 11 <-- 11 --> PDF |
dolaze kao prvi razni trčkovi. Među njima osobito se ističu pomenuti mošćari (Calosoma sycophanta i inquisitor) zatim Cantharis ništica, pa onda Trinodes hirtus, a možda i još koja vrsta iz familije Dermestida, jer je za njih poznato, da se hrane ostacima odnosno hitinskim oklopom raznih kukaca. Grabežljive ose (Rapientia — Vespu crabro) također pomažu pri uništavanju gusjenica. Kao korisni stanovnici šuma spominju se neke vrste mrava i to Formica rufa i fuliginosa. Tvrđenje Radoševića (Langhoffer 1927.) imati će u sebi dosta vjerojatnosti, iako nam ti podaci ne daju dosta jasnu sliku u toj stvari. Za mrave, koji dolaze u posavskim hrasticima, moram; napomenuti, da bi nam neki od njih znali biti štetni ne samo zato što su oni poznati štetnici (Camponotus), nego i s razloga što se oni rado zadržavaju u blizini štitaste uši (Kermes quercus), pa vjerojatno pomažu i njezino širenje. Iako oni ovdje ne će biti simbioni tih ušiju, ali je poznato, da oni redovito prate one biljne uši, kod kojih nalaze slatki sok. Ima još drugih vrsta kukaca, koje se hrane sa raznim šumskim štetnicima. Takve su bube-mare (Coccinellidae) i neki drugi neprijatelji biljnih ušiju i potkornjaka. Ali to ne zasijeca u sadržaj ove radnje. Iza čitave vojske korisnih kukaca dolaze najviše u račun ptice . Korisne ptice svakako su odlučan faktor pri uništavanju gusjenica. Ali one poradi svoga katkada velikog izbora hrane, zatim radi svoga selenja iz jednog kraja u drugi, sa jednog kopna na drugo, nisu nikada tako jak faktor pri uništavanju gusjenica i ostalih štetnika kao što su to pomenuti paraziti i neprijatelji, koji su svojim životom upućeni na parazitiranje. Dakako da ne smijemo pustiti iz vida, da nam ptice čine u tom pogledu katkada vrlo velike koristi. Ali u ovom njihovom korisnom radu dolaze kod nas dva momenta do izražaja, koji spriječavaju korisno djelovanje tih životinja. Neke ptice su vrlo korisne, ali i vrlo plašljive (kukavica), pa one izbjegavaju blizinu ljudskih naselja, a taj momenat može mnogo utjecati na korisno djelovanje njihovo. Drugi razlog leži kod nas u pomanjkanju zaštite ptica poglavito onih, koje kod nas prezimljuju. Kod zaraza, koje prouzrokuje gubar, zlatokraj i suznik u Posavini, nekoje nam ptice mnogo koriste pri suzbijanju odnosno uništavanju njihovih jaja, gusjenica i kukuljica. Ja to pitanje nisam pobliže proučavao, jer sam bio okupljen proučavanjem! parazita. Ali prema nekim podacima i vlastitim opažanjima uvjerio sam se, da nam čine u tom pogledu velike koristi neke ptice i to: sjenice, čvorak, brzelj (Certhia familiaris), vrana crna, čavka i kukavica. Mora da je broj tih korisnih ptica veći, ali to traži posebna proučavanja. Za uništavanje jaja svakako su najvažnije razne vrste sjenice. Prema današnjem stanju mehaničke i kemijske metode mi se kod ovakovih ogromnih zaraza moramo svakako s njima poslužiti, jer se na samu biološku metodu kao i na kulturnu metodu ne možemo osloniti. To iz ovih razloga. Jasno je, da nam je kod ranijih, pa tako i kod ove posljednje zaraze, najviše pomogla sama priroda, s jedne strane pogdjegdje sa nepovoljnim vremenskim prilikama, s druge strane najviše sa svojim prirodnim neprijateljima tih štetnika kaošto su to paraziti, mikoza, epidemije, grabežljivi kukci, ptice i dr. No praktična upotreba svih tih prirodnih faktora u svim kulturnim zemljama, gdje je razvijena i daleko napredovala primijenjena entomologija, a pogotovo u nas, gdje se ona nalazi tek u svome početku, biološka metoda još uvijek ostaje najviše stvar nauke. Tek u nekim slučajevima — kaošto je to suzbijanje dudove štitaste uši (Diaspis pentagona) s pomoću osice (Prospaltellu 273 |