DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 10 <-- 10 --> PDF |
To su dakako momenti, koji mnogo toga daju naslućivati, ali oni ostavljaju mnogo otvorenih pitanja za daljnja istraživanja. Iako je zaraza gubareva bila svuda na liniji Kostajnica—Mitrovica već god. 1925. dobro poznata i razvijena, ipak po mnogim znacima pojavljivanja izgleda, da je širenje zaraze teklo od zapada na istok, pa je s time u vezi svakako i pojavljivanje i jakost parazita. Osim spomenutih parazita odlučnu ulogu u uništavanju štetnih gusjenica igraju parazitičke gljive-mikoza — i patogeni mikroorganizmi-epidemije. Među gljivama ima jedna čitava skupina takovih, koje traže za svoj životni supstrat živa i mrtva tijela insekata. Među nižim gljivama su takove gljive resinarke i to familija Entomophthoracaeae sa rodovima Empusa, Entomophthora i Mucor. Sve te gljive svojim micelijem provuku se u tijelo kukca odnosno gusjenice i ova od toga pogiba. Među tim gljivama osobito se ističe Empusa aulicue, koja je poznata kao neprijatelj zlatokrajevih, suznikovih i gubarevih gusjenica. Osim ove poznata je kod nas Entomophthora sphaerospermu, koja je zadnjih godina konstatirana na suznikovim i zlatokrajevim gusjenicama. Ima među tim gljivama i takovih, koje su narn štetne kaošto je to Cordyceps cinereu, koja parazitira na trčkovima Culosoma-i Curabus-vrstama. i primjerice Botrytis Bussiana poznata kao opasna bolest kod gusjenice dudova svilca. Patogeni mikroorganizmi, a među te spadaju bakteriji i praživi, izazivaju kod gusjenica katkada jake epidemije, koje u kratko vrijeme unište gusjenice u masi. Bolesti ove vrste izazivaju kod gusjenica bakteriji, to su bakterijelna oboljenja, zatim poliedrija ili vršikovanje, pa onda pebrina i nosema. Među bakterijama ove vrste imamo također korisnih i štetnih. Tako je primjerice štetan bacil, koji izaziva kugu kod pčela, dok je koristan kokobacil, koji prouzrokuje kugu kod skakavaca. Jedan takav kokobacil napada gusjenice od medonjice (Arctia čaja), te je s njime uspjelo inficirati i gusjenice zlatokrajeve. O poliedriji i pebrini govorilo se u specijalnom djelu ove radnje. No infekciozne bolesti nisu još do danas dovoljno ispitane, te nam u nekim slučajevima bolesti nije još dovoljno poznat ni sam uzročnik. Tako nam isto ostaju otvorena pitanja i u pogledu same infekcije. Pitanje načina infekcije i pitanje praktične upotrebe tih, za nas vrlo važnih faktora, od osobitog je značenja i traži još mnogo, rada i proučavanja. Odavna su poznati faktori, koji sami u prirodi reguliraju širenje štetnika. Ta je činjenica navodila čovjeka, da okuša praktično te faktore. Osobitog poriva za taj rad dala je Amerika i to u dva navrata. U prvom redu u Americi je uspjelo suzbiti neke štitaste uši pomoću njihovih parazita. Drugi razlog tomu radu bila je pojava gubara i zlatokraja u Americi, koji su se tamo kao doseljenici brzo razmnožili, a nije bilo gotovo nikakvih prirodnih faktora, koji bi to razmnažanje spriječili. Stoga su se još pred 30 godina dali Amerikanci na studiranje tih štetnika u Evropi i na proučavanje i sabiranje njihovih parazita, te već godinama eksportiraju Amerikanci iz Evrope parazite u Ameriku. Taj rad Amerikanaca dao je jakog poriva evropskim stručnjacima, da su posvetili osobitu pažnju biološkom suzbijanju štetočina. Na koncu ovoga posmatranja i tumačenja biološke metode osvrnut ću se još na grabežljivee, neprijatelje štetnih gusjenica. Medu te grabežljivce spadaju u prvom redu kukci. Kod uništavanja gusjenica 272 |