DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1928 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Uspostaviti prijašnji prihod znači, da je taj prihod bio poremećen ili manjkav. § 28. glasi: »Novčane glavnice namaknute iz izvanrednih prihoda šuma (§ 27.) zemljišnih zajednica, ne mogu se u pravilu porazdijeliti medu ovlaštenike. Samo s kamatima od takovih glavnica postupa se kao s redovitim prihodom«. Naredba kr. zem. vlade od 26. V. 1898. br. 31.735. o upravi sa šumskim glavnicama zemljišnih zajednica objašnjava postanak i značenje redovitoga i vanrednoga prihoda. Dakle, 13 godina po donošenju § 27. Nap. A. za Imovne Općine naši su stručni odlučujući krugovi već ispravnije shvatali karakter vanrednoga prihoda kod Zemljišnih Zajednica i to u pravcu, kako sam ga i prikazao. Druga komponenta, koju je pomenulo uredništvo jest »šumarsko-politička strana ovoga problema«. Uredništvo konstatuje, da se »stvarno postojanje ili nepostojanje nepotrošnih i potrošnih glavnica i vanrednih prihoda može utvrditi i omjeriti samo mjerilom posvetnoga cilja Imovnih Općina a na osnovu principa potrajnosti i tačnom stručnom konstrukcijom pojma nepotrošne glavnice i prihoda uopće«. Samim ovim navodom nije i razrađena ta druga komponenta. Pokušat ću da radi boljega razumijevanja stvari to ovdje učinim. Prije svega moram reći, da sam na čistu s tim, što je vanredni prihod, odnosno, kad on nastaje i: to već u ovoj raspravi napisao. Taj se vanredni prihod kod I. 0. ima privesti nepotrošnoj glavnici. Prema tome može biti govora samo o potrošnoj i nepotrošnoj glavnici. Pojam nepotrošne glavnice izlazi iz specijalnoga karaktera nekoga posjeda. Razne korporacije, realne juridičke osobe, zavodi i t. d., koji imaju trajnu svrhu . izvjestan posvetni cilj, ne mogu u pravilu otuđiti svoj temeljni kapital već mogu uživati samo redovni prihod toga kapitala. Ukoliko taj kapital sticajem prilika (elem. nepogode, vanredni događaji, rat, naročite dotacije, nestajanje ovlaštenih objekata ili subjekata, mijenjanje oblika ili sadržine) donese ´kakav vanredni prihod, koji nije potreban za pokrivanje trajnih redovnih potreba ili za restauraciju samoga osnovnoga kapitala — već nadmašuje očekivani redovni potrajni prihod, mora se takav vanredni prihod privesti osnovnom kapitalu, jer je on i onako njegov osnovni sastavni dio. Pošto je osnovni kapital nepotrošan, nepotrošan je i taj novo nastali. Tom novom kapitalu može se dati naziv kapital, glavnica, nepotrošna glavnica. Treba joj dati naziv nepotrošna, jer ima i potrošnih glavnica. U našem je slučaju Imovna Općina Brodska pravna osoba s trajnom svrhom, u kojoj se stoga potrajno gospodari, te u kojoj se vanredni prihod privodi osnovnoj glavnici kao t. zv. nepotrošna šumska glavnica. Ukoliko se kakvim neredovnim prihodom, — kojim se ima restaurirati ili popuniti t. zv. drvna šumska glavnica u onim periodima, u kojima postoji potpuni ili djelomični manjak te drvne glavnice, u koliko se s takvim prihodom stvara posebna glavnica, da u određeno vrijeme izvrši stanoviti zadatak u rečenom pravcu — ima takva glavnica i svoju naročitu svrhu, ima se potrošiti u određeno vrijeme i zato se ona zove potrošna glavnica. Načelno mišljenje uredništva u pitanju uvećavanja posjeda nekoga javno-prav noga lica kupovanjem novih šuma poklapa se posve s mojim mišljenjem. Kako sam rekao kod Brodske je Imovne Općine po propisu § 27. Nap. A. ranije uživanje prestarih hrastika označeno kao vanredan prihod i taj prihod pretvoren u nepotrošnu glavnicu. Formalno dakle ispravno sve do donošenja Naputka od godine 1903., kad se je to ranije uživanje imalo kvalificirati kao prehvat na redovitom prihodu, a kapital od prehvata je potrošan. Šume Brodske Imovne Općine, koje su na takav način kupljene, trebale su imati karakter potrošne glavnice, da se s njima kao s potrošnim dobrima može gospodariti slobodno po načelima produkcione potrajnosti. Poslije god. 1903. pogriješili su taksatori Brodske Imovne Općine i formalno i stvarno ne uzevši u obzir postojanje prehvata, što bi bilo jedino ispravno. 254 |