DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1928 str. 26 <-- 26 --> PDF |
niče u Jelasu i Ključu. U Merolinu našao sam skupinu od 221 komad jaja. Taj je leptir poznat inače kao štetočina lipe, hrasta i vrbe. Kao i mnogi drugi leptiri tako i lipov prelac ima među parazitičkim insektima svoje neprijatelje. Ti bi bili Pimpla instigator Fabr., Carcelia cheloniae Rond., i Compsilnra concinnata Meig. U onoj skupini jaja iz Merolina dobio sam 122 primjerka jainog parazita Trissolcus spec? Od toga sam poslao nekoliko primjeraka kolegi dr. Vukasoviću u Beograd, ali ^i on nije mogao tačno utvrditi, jer su bile same ženke. Procenat napada pokazuje, da bi to bio jedan jaki neprijatelj lipova prelca. HRASTOV SAVIJAČ — TORTRIX VIRIDANA L. Hrastov savijač poznati je stanovnik i štetočina hrastovih šuma te je svuda raširen. Ali dosada nije nigdje vpočinio većih šteta. Qodine 1924. pojavio se u šumama u okolici Slav. Broda. Hrastov savijač je noćni leptirić, koji danju počiva na lišću. Tek kada drvo potresemo, izlijeće napolje. Leptir ima zelena prednja krila sa žutim rubom. Stražnja su mu krila siva. Ticala su mu zelena kao i glavari prsište, a zadak siv. Širina tijela sa raskriljenim krilima iznosi prosječno 3—4 cm, a dužina oko 1.5 cm. Leptiri se javljaju u-, nas u drugoj polovini proljeća t. j . sredinom maja i juna. Ženka uvijek odlaže po dva jaja, jedno uz drugo, po granama, u rašljama grana i u pazušcima listova. Jedna ženka odloži obično oko 60 jaja i to u razmaku od par centimetara. Ženka pokrije jaja ljušticama i prašinom sa krila, te tako ih zaštićuje od neprijatelja. Mlade se gusjenice javljaju u aprilu te se zavlače u nabubrene pupove. U jednom takovom pupu zna biti više malih gusjenica. I savijačeve gusjenice mogu se spuštati na niti svoje pređe i tako prelaziti aktivno i pasivno s jedne grane na drugu ili s jednog drveta na drugo. Starije gusjenice žderu vrškove listova pa i same cvatove. Kad gusjenica dodje u treći stadij svoga razvoja, onda počinje ona savijati lišće i praviti rupe. U četvrtom i petom stadiju izjeda ona čitavi list. Potpuno odrasle gusjenice napadaju pored hrasta johu, brezu, bukvu i lijesku. Oasov (1925.) navodi, da savijačeve gusjenice ne napadaju jednako sve vrste hrastova. Najradije žderu one list od hrasta lužnika i ljutika, dok cer nerado napadaju. Gusjenice jedu najradije gornje dijelove krošnje. Tijelo im je zelene boje sa crnom glavom i crnim tačkama po tijelu. Gusjenice se zakukuljuju na izgriženom lišću obično u drugoj polovini maja. Iz kukuljica izlaze leptiri nakon dvije do tri nedjelje. Štete, što ih te gusjenice nanose, znaju biti katkada i velike. To se kod nas dosada nije desilo, već u drugim državama Evrope. Oasov navodi kao neprijatelje hrastova savijača ove insekte: Forficnla auricularia L., Calosoma Sycophanta i inquisitor, Silpha quadripunetata L., Pimpla maculator Fabr., P. ruiata Om., Actia exoleta Mg. Stellwaag (1921.) napominje ove ose najeznice kao savijačeve neprijatelje: Theronia atalantae Poda i Monodontomerus aereus Walk, a od Tachinida spominje Baer 1921.) ove: Prosopaea fngax Rond, Actia pilipermis Fali. i crassicornis Meig. U svojoj radnji Langhoffer, govoreći o štetočinama hrasta osim gubara, napominje još neke leptire. Ali ti već ne dolaze ozbiljnije u račun kao primarni štetnici hrasta, te je vrlo problematično, da bi oni igdje izazvali 240 |