DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1928 str. 23 <-- 23 --> PDF |
konidija napreduju na račun masnih tjelešaca, a hife dospiju u krv i po tom nastupa smrt. U to vrijeme biva gusjenica sva ispunjena micelijem te gljive. Nakon smrti gusjenice izbiju hife obično napolje na površinu tijela. GLOGOVNJAK — APORIA CRATAEGI L. Taj leptir medju evropskim vrstama leptira bijelaca (Pieridae) najveća vrsta. Raskriljen mjeri 6—7 cm. Dužina tijela mu je oko 4—5 cm. Krila su mu prekrita blijedo-žutim ljušticama, koje nisu gusto poredane, te su krila mjestimice gotovo prozirna. Ticala su sivo-crna, dugačka a na kraju kijačasta. Tijelo je crne boje, u prednjem dijelu pokrito sivim dlakama, a na zatku bijelim ljušticama. Noge su crne. Mužjak se razlikuje od ženke po vanjskom obličju samo po veličini, jer je ona veća od njega, a inače samo po genitalnom aparatu. Prema pojavljivanju našao sam medju 200 leptira 90 mužjaka, a ostalo su.bile ženke. Stelhvaag (1924.) veli, da je razmjer između mužjaka i ženki 80 : 100. Iako ženke dolaze u većini, ipak ta razlika nije baš velika. Leptiri vole medonosno bilje, gdje nalaze dosta slatkih sokova. Naročito vole luk. Stoga preporučuje Rossikov, da se sadnjom luka primame leptiri, koji su inače tromi, te lako hvataju osobito s večera. Obično ih često nalazimo na vlažnim mjestima, gdje traže vodu. Oplodjuju se na cvijeću, na koje dolaze zbog sisanja sokova. Ženka iza nedjelje dana stane odlagati svoja jaja i ta postavlja u redu po 8 komada, a odloži ih po 100 i više. Jaja su konična oblika oko 1 mm velika. Boje su blijedo-žute i imaju 7 duljili i 7 kraćih uzdužnih rebara. Ja sam ih najviše nalazio na šljivovom i glogovom listu. Na hrastovom listu nisam vidio jaja, ali sam u proljeće kod Sunje našao dosta gnijezda i gusjenica na hrastu, osobito ondje, gdje je bilo u blizini gloga ili šljive. Leptiri se u nas pojavljuju drugom polovinom maja. Gusjenica se izvali iz jajeta za 20—25 dana. Dok je još sasvim malena glava joj je crna, a tijelo blijedo-crveno. Na tijelu,se vide pojedinačne dugačke dlake. Kasnije postane tijelo tamnije boje, te se stanu na njemu pojavljivati svijetle i tamne linije, a čitavo tijelo pokriju kratke dlačice. Odrasla gusjenica ima na hrptu tamnu srednju, a kraj nje sa svake strane jednu crvenkasto-žutu liniju. Pod ovom žutom linijom je opet tamna crta.1 U području stigma gusjenica je zelenkasto-sive boje. Gusjenica se izvali iz jajeta obično polovinom juna, te se kroz dva mjeseca dvaputa presvuče. U trećem stadiju prezimljuje u gušnjaku. Na proljeće se još dvaputa presvuče. Mlada gusjenica je velika oko 2 mm, a odrasla oko 4 cm. Mlade gusjenice, što su se ljeti izvalile, počinjaju neznatne štete nagrizajući list samo sa gornje strane. One živu sve do svoga petoga stadija zadružno. Tek onda se razilaze i traže svaka za sebe hranu. U prva četiri stadija izlučuju gusjenice uvijek pređu te na taj način vezuju pojedine listove. List se zbog nagrizanja polagano suši i kovrči. U takovu listu mlade gusjenice prezimljuju i povezu rubove lista predjom. U jednom takovom listu nalazimo po deset i više gusjenica. Već pod kraj jula spremaju se gusjenice, koje su se po drugiput presvukle, na zimski počinak. Pošto su takova gnijezda sastavljena samo od jednoga lista, razlikuju se ona od zlatokrajevih gušnjaka, koji su sastavljeni od više listova i smotani uz grančicu. Na proljeće izlaze gusjenice iz tih gnijezda i povlače se prema vršcima grana, gdje izgrizaju pupove. Da se zaštite od zla vremena, 237 |