DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1928 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ose najeznice, pa muhe gusjeničarke i razni drugi korisni insekti, a uz njih još i ptice, pomažu nam pri suzbijanju i uništavanju štetočina kao čisti prirodni faktori. No gljive iz roda Entomophtora, pa poliedrija i pebrina pokazali su se kao najjači neprijatelji gusjenica. Prema tome najbolje sredstvo u biološkoj metodi suzbijanja štetočina bili bi ovi faktori. Samo praktična upotreba tih neprijatelja kao i svih njima sličnih leži zasada još suviše u rukama same prirode. ZLATOKRAJ — EUPROCTIS CHRYSORRHOEA L. Zlatokraj je treći leptir, čije gusjenice uz gubara počinjaju najveće štete u hrastovim šumama. Tijelo i krila su mu posve bijele boje. Samo na kraju zatka viri čuperak zlatno-žutih dlačica. Na prednjim krilima vide se obično postrance uz prednji i uz stražnji rub dvije crne tačke, a na kraju krila po jedna. Međutim ima primjeraka, koji uopće tih tačaka nemaju ili imaju samo dvije uz prednji rub. Ticala su češljasta i bijela. Bijele su i noge. Dužina je tijela oko 1,7 cm, a širina razastrtih krila oko 3.6 cm. Leptiri se javljaju kao i oni kod gubara i suznika u ljetu t. j . u mjesecima junu i julu. Ženka odlaže oko 300 jaja na donju stranu lišća i prekrije ih dlačicama kao i ona kod gubara. No ta jaja ne preuzimlju kao ona kod suznika i gubara, nego se iz njih već za dvije-tri nedjelje izvale mlade gusjenice. Mlade gusjenice jedu samo gornji sloj lišća i prema tome počinjaju u to vrijeme t. j . do jeseni vrlo male štete svojim skeletiranjem lišća. Pod jesen gusjenice povezu pređom list, na kojem su se izlegle, sa susjednim listovima i načine dosta velik gušnjak, u kojem one zadružno prezime. Ti se gušnjaci obično nalaze u vršcima grana te se svojom veličinom razlikuju od gušnjaka glogovnjakovih. Zlatokraj ima veliki gušnjak, a glogovnjak mali. Pupovi unutar takova gušnjaka budu izgrizani. Na proljeće izlaze gusjenice oprezno iz tog gušnjaka i zadržavaju se u njegovoj blizini. Tek kad nastupi povoljnije vrijeme i drvo se počne jače zeleniti, počinju one sa brštenjem listova. Najprije u blizini, a onda odilaze dalje po drvetu, a prelaze i na druga drveta. Mlade gusjenice su tamno-žute boje, crne glave i gusto dlakave. Imaju 4 reda crnkastih tačaka. One dosegnu do jeseni svoj drugi stadij i u drugom stadiju prezime. U proljeće postizavaju prije razilaženja po drvetu svoj treći stadij. Tada su crvenkasto- smeđe i na njima se ističu osobito dvije crveno-žute bradavice na dva predzadnja segmenta, koje se mogu pružiti i uvući. Odrasla gusjenica t. j . gusjenica IV. i V. stadija ima na hrptu dva reda bradavica sa žuto-smeđim dlakama, a sa strane dva reda bijelih dlaka. Qlava joj ječma, a i ovdje se jasno ističu Ijevkaste narančaste bradavice. Odrasla gusjenica dosiže dužinu od 3—4 cm. Dlake ove gusjenice izazivaju svrbež na čovječjoj koži. Zlatokrajeve kukuljice su sjajne, crno-smede boje, te 1.5 do 2 cm dugačke. Gusjenice nisu izbirljive u pogledu hrane. Napadaju sve vrste voćaka, zatim hrast, brijest, grab, pa glog i neke druge grmove. Od šumskog drveća najradije jedu lišće hrasta. Orevelius navodi, da one napadaju 93 vrste biljaka, a prednost imaju one biljke, koje sadrže u sebi tanina. Kulagin veli, da će one jesti lišće i onih biljaka, koje inače ne jedu (Stel 234 |