DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1928 str. 14     <-- 14 -->        PDF

SUZNIK KUKAVIČJI — MALACOSOMA NEUSTRIA L.


Suznik spada u familiju prelaca (Bombycinae). On je jedan od štetočina,
koji se u nas osobito u Posavini javlja periodički i u velikoj masi.
Milijuni njegovih gusjenica javili su se godine 1923. u okolici Jasenovca
i Dubice. Slijedeće godine raširila se zaraza na sjever prema Petrinji i
dalje uz Savu na istok. Uz haranje po voćnjacima pustošile su te gusjenice
i po hrasticima, iako se mora priznati, da su voćke u tom pogledu imale
prednost. Taj se štetočina pokazao kao najveći neprijatelj voćaka kroz
spomenute dvije godine.


Kod njegovog leptira ima primjeraka sa svjetlo-smedjim i tamnosmedjim
krilima. Ženke imaju na prednjim krilima jedan dosta široki tamni
trak, dok je taj trak kod mužjaka označen sa dvije tamnije crte. Na
stražnjim krilima kod ženke teče jedna tamna linija po sredini. Kod mužjaka
je ona slabija ili se uopće ne vidi. Između mužjaka i ženke postoji
razlika i u gradi ticala. Ona su kod mužjaka dugočešljasta, dok su kod
ženke kratkočešljasta. Dužina tijela ženke je otprilike 1.6 cm, u mužjaka
nešto manja. Širina razastrtih krila iznosi u ženke 4 cm, a u mužjaka 3 cm.
Ženka se odmah iza pojavljivanja pari, oplođuje i zatim odlaže u obliku
prstenova svoja jaja na mlade grančice. Ta jaja, kojih znade biti do 400,
prezimljuju. Čim počnu pupovi s proljeća da bubre, mile iz tih jaja mlade
gusjenice.


S početka su gusjenice gotovo crne, a kasnije dobivaju svoju karakterističnu
boju. Slično kao i neke druge gusjenice živu i suznikove gusjenice
najprije zadružno do III. stadija. Poslije toga se razilaze i živu svaka
za sebe. Ali danju redovno nalazimo mnogo njih zajedno među rašljama
grana. Žderu noću. U početku svoga razvoja živu gusjenice na vršcima
grana. U III. stadiju obično se povlače prema donjim dijelovima krošnje
među rašlje. Gusjenica je tanka i mekana tijela, pokrita sitnim dlakama.
Ima plavo-sivu glavu i zadak, a i čitavo je tijelo takove boje. Na hrptu
ima bijelu, a sa svake strane žuto-smeđe linije. Tijelo odrasle gusjenice
dugačko je 4—5 cm. Gusjenice se počinju zakukuljivati u drugoj polovini
maja. U tu svrhu traže one mjesta pod lišćem ili po kojekakovim zakutcima.
Najprije zapredu blijedi žuto-zeleni kokon, smeđu 2—2% cm dugačku
kukuljicu. U pojedinim kokonima znaju se naći po dvije do pet
kukuljica. One jedu lišće, a djelomice i pupove i cvijet od svih voćaka
(trešnja, višnja, šljiva, kruška, jabuka, breskva, kajsija) osim oraha.
Najvole šljivu, jabuku i krušku. Opazio sam, da se hrane i lišćem hrasta,
gloga i crnog trna. Šteta, što je te gusjenice počine za vrijeme jake zaraze
vrlo je velika ne gledeći na vrstu drveta, jer prvi list drveta sasvim
pojedu. Zaraza traje obično tri godine. Tako je zadnja zaraza 1923.—
1925. trajala te tri godine. Ali 1925., iako se suznik javio u masi, počinja
razmjerno vrlo malo štete. Pred samo zakukuljivanje gusjenice poginulo
je neko 99% od zaraznih bolesti. U prve dvije godine stradavala je suznikova
gusjenica samo od ptica i od parazitičkih insekata.


Evo pregleda parazita, koje su kod suznika konstatovali Stelhvaag
i Baer, i kratkoga opisa onih, što sam ih našao ja.


ICHNEUMONIDAE: Pimpla instigator Fabr., Pimpla examinator
Fabr., Theronia atalantae Poda.


228