DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1928 str. 27 <-- 27 --> PDF |
najjači faktori u tom pravcu. Stoga se štetnici u početku nesmetano šire. a njihovih neprijatelja nema ili se pojavljuju u malom broju stoga, što je ranijih godina nestalo njihovih domadara, jer su se neprijatelji u prevelikom broju pojavili. Treće ili četvrte godine nastupa kod zaraze obično preokret i zaraza počinje opadati. Razlog tomu leži redovno u napadanju neprijatelja na gusjenice ili pak rjeđe u samim nepovoljnim klimatskim prilikama. Kad se neprijatelji jako razmnože, počinje se naglo smanjivati i broj gusjenica i zaraza prestaje. Takav je tok bio kod sviju zaraza u hrastovim sumarna, koje su se dosada kod nas desile. Pošt o je radi jednoličnosti naših šuma dosta jednoličan i broj njihovih štetnika, zavise neprijatelji tih štetnika o malenom broju vrsta svojih domadara. Uslijed toga gusjenice se neko vrijeme nesmetano šire i pojavljuju u velikom broju, a zatim se razmnože njihovi neprijatelji, unište gusjenice. Po tom u nestašici hrane za svoje potomke i sami pogibaju a broj im se nagl o smanji . Dok u šumi u pogledu štetnika i njihovih neprijatelja kao i ostalih organizama vlada uravnoteženost, dotle su rijetki štetnici kao i njihovi neprijatelji. Ta činjenica može nam najbolje rastumačiti periodicitet pojavljivanja zaraze pomenutih gusjenica. Što se tiče periodiciteta kod gubara ne možemo reći, da je on tačan po vremenu pojavljivanja i trajanja zaraze. Qubar se doduše u zadnja dva decenija pojavljuje u stalnim razmacima, ali trajanje zaraze je bilo od 1910.—1927. svaki put dulje. Zadnje zaraze bile su 1910.—1912., 1915.—1918. i 1921.—1927. Prva zaraza trajala je samo tri godine, druga četiri godine, a zadnja nije potpuno završila svoj tok niti ove godine, premda se gubar nalazi očito u opadanju. U nekim šumama, gdje je brstio najjače godine 1924./25., traži on još i danas hrane (Mošćenički-lug). Drugdje se opet pojavio u onim šumama, gdje ga ranije nije bilo (Banov-dol). Pojedinačno bilo ga je svuda u čitavom terenu. Trajanje te zaraze i veličina štete slijedeće godine zavisi o suzbijanju, koje se mjestimice provodi dosta intenzivno, i o neprijateljima gubarevim, kao što su ptice, insekti i bolesti. Sreća je za naše hrastove šume baš taj periodicitet, jer bi u protivnom slučaju kod jedne takove zaraze, na koju ne bi imali utjecaja nikakvi nepovoljni prirodni faktori, stradale potpuno sve jedinstvene sastojine hrastovih šuma u posavskoj nizini. Razvoj gubara, a jednako tako i suznika, zlatokraja i glogovnjaka, ide do svoje kulminacije dosta umjerenim tempom. Ali kad zaraza postigne svoju kulminaciju, onda se opaža, da kod nekih štetnika zaraza naglo prestaje, dok se kod drugih napredovanje zaraze kao i njeno opadanje zbiva umjereno. Qubar je, kako sam već ranije rekao, bio zapažen već 1919., ali bi ga tada mogli smatrati samo ostatkom iza zaraze od god. 1918. No 1921. postaje on sve jači i postizava svoju kulminaciju 1924./25. Kod suznika i zlatokraja tekla je stvar drugojačije. Oni se pojavljuju rijetko 1921./22., a postizavaju svoju kulminaciju 1923. (Dubica-Jasenovac) i 1924. (ostali krajevi). Gusjenice te dvojice štetnika stradale su tih godina od parazita u 20—25%, ne računajući ovamo ptice, koje ih također dovoljno uništavaju. God. 1925. viđamo masu suznikovih i zlatokrajevih gusjenica osobito po voćnjacima, pa i u šumama, ali su oštećivanju bila razmjerno minimalna, jer su se među samim gusjenicama pojavile zaraze (Poliedrija, Enthomophthora sphaerosperma) i uništile su 99% gusjenica. 185 |