DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1928 str. 26 <-- 26 --> PDF |
uzmemo u obzir, da u našim nizinama između Save i Drave pretežu jedinstvene hrastove šume, onda nam ono tumačenje Escherichovo postaje dovoljno jasno. U tim šumama glavno je drvo hrast, a onda tek dolazi ostalo drveće kao topola, joha, brest, grab i jasen. Oubar kao neprijatelj bjelogoričnog drveća napada sve spomenuto drveće osim jasena, a ta činjenica samo pomaže širenje gubara i njemu sličnih neprijatelja. K tome moramo još dodati, da se u blizini tih šuma u samim selima i uopće nastanjenim mjestima nalaze voćnjaci poglavito šljive i jabuke, a lišće toga drveća je vrlo omiljela hrana spomenutih gusjenica. Kad se pojave gusjenice u većoj mjeri, obrana i suzbijanje istih provodi se tek djelomično i pojedinačno, a ne možda jednim organiziranim načinom bilo koje metode. Tako vlasnici voćnjaka uništavaju paljenjem i skidanjem gnijezda u svojim voćnjacima pojedinačno. Dok se jedan vlasnik oko toga posla muči, dotle je njegovih deset susjeda skrstilo ruke i gleda skeptički, kako će te godine ostati njihove voćke bez ploda. U sebe i svoj posao se uopće ne pouzdaju i smatraju ga suvišnim. Naredbe od strane vlasti, koje se u takovim slučajevima izdaju, ostaju mrtvo slovo na papiru. U šumama provesti organizovano suzbijanje vrlo je težak a za danas kod nas još dosta problematičan posao. Taj se posao sveo na mehanički način suzbijanja, dok za moderni kemijski način, koji traži malo više sredstava, valjda nema kredita. Dakle, tko upravo provodi temeljito suzbijanje štetočina? Sam a priroda , koja je i dopustila, da se ti neprijatelji naše narodne imovine u tako velikoj mjeri pojave! Pa ako bacimo pogled unatrag, isti je početak i svršetak tih zaraza bio od godine 1869. pa do danas. Uvijek se bilježi pojava gubara, njezino trajanje i prestanak. Tek u novije vrijeme kreće se ta stvar nešto boljim pravcem. No baš stoga razloga pokušat ću ovdje, da na temelju Escherichovog tumačenja protumačim i pojavu zaraze gubara i njemu sličnih neprijatelja kod nas. Flora i fauna šuma u posavskoj nizini je dosta jednolična, nema tu velikih razlika kaošto to vidimo primjerice u zapadnoj Hrvatskoj ili u Bosni. Fauna neprijatelja lisnatog drveća je prilično dobro poznata i nije u pogledu insekata tako bogata u vrstama. Ali za to kad se ti neprijatelji pojave, načine čitava čuda. Ako se s time složimo, da je flora i fauna dosta jednolična, onda će biti i broj neprijatelja jednoličan. To vidimo najbolje kod neprijatelja gusjenica: gubarevih, suznikovih, zlatokrajevih i glogovnjakovih. Kod svih tih vrsta gusjenica dolaze mnogo puta iste vrste osa najeznica i muha gusjeničarki. Pošto ti neprijatelji, bolje reći paraziti, živu od istih domadara, to u nestašici potonjih i njihov broj znatno spadne. Oni nemaju gdje da odlože svoja jaja ili larve, pa im tako veliki broj jaja ostane nerazvijen odnosno iz mnogo jajeta ne izađe larva, a po tom ni razvijeni insekat. Da je tome tako dokazuje nam periodičko pojavljivanje pomenutih štetnika. Kad se pojavi bilo koja od tih gusjenica, redovno se one kroz jednu ili više godina rašire do svoje kulminacije, jer su prilike za raširenje tih štetnika bile povoljne. Taj napredak u širenju zaraze je to jači, što su klimatske prilike povoljnije za dotičnog štetočinu. Do tako naglog širenja jedne vrste štetnika moglo je doći samo na taj način, što je u prirodi nestalo faktora, koji je sprečavao preobilno širenje njegovo. U tom slučaju su to bile ose najeznice, muhe gusjeničarke, gljive i bolesti, kao 184 |