DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1928 str. 17 <-- 17 --> PDF |
k k prvu (tanju) trećinu, , za drugu (srednju), ~ za treću trećinu i k h k 3 h 1 3 ~2..4-~3~ približno za čitav trupac na vrijednost —, ako li je li koeîicienat pada čitavog trupca prije trupljenja. Do tih se vrijednosti lako dolazi, računaju li se koeîicienti pada za pojedine trećine, uzevši pri tome u obzir, da je promjer u prvoj trećini čitavog trupca d -) 5—, a u drugoj trećini Da slika, kako djeluje intenzivnost iskorištenja plohe tanjeg trupčevog kraja na eîckat trupljenja, bude što jasnija, računao sam efekte trupljenja i za slučaj potpunog iskorištenja plohe tanjeg trupčevog kraja.8 Rezultati su toga računa složeni u tabeli I. Računanje eîekta trupljenja za dijeljenje u više od 3 dijela ne bi imalo smisla zato, jer se rijetko događa, da je trupac tako dugačak, da bi ga trebalo razdijeliti u više od 3 dijela. III. EFEKAT TRUPLJENJA OBZIROM NA ZAKRIVLJENOST TRUPACA Postotak otpatka pravilno kružno zakrivljenih, a inače valjkastih trupaca, ovisi 0 proširenom visinskom koeîicientu (s = raspon, b = visina luka ; l = dužina, d = promjer trupca) i 0 intenzivnosti iskorištavanja poprečne trupceve plohe (proîilnom koeîicientu isijecavano grede).9 Hoćemo li dakle da ispitamo, koliki su efekti trupljenja, dijele li se zakrivljeni trupci u dijelove, to ćemo morati najprije da ustanovimo, koliki su visinski koeîicienti tih dijelova. Kad znamo visinske koeficiente dijelova, biti će nam lako iz tabele 4. g. proî. Levakoviéa iskonstruisati tabelu eîekata trupljenja. g-6 Zasad ćemo iz visinskog koeiicienta ; , ispustiti iz vidi odnošaj . . . . . . b -., pa ćemo promotriti, za koliko se smanjuje odnošaj —., dijeli li se zakrivljeni trupac u dijelove. Budući da je d za čitav trupac i d za dijelove isti, jer pretpostavljamo zakrivljene ali inače valjkaste trupce, to je zapravo pitanje u tome, za koliko se dijeljenjem trupca smanjuje visina luka b. Nama je potrebno znati, za koliko se smanjuje visina luka, dijelimo li trupac u dva dijela, pak onda, za koliko se smanjuje, dijelimo li ga u 3 dijela. Najprije ćemo da promotrimo slučaj dijeljenja u dva dijela. Luk ABC (si. 4.) neka prikazuje zakrivljenost trupca, dužina AC = s raspon, a BD = b visinu toga luka. U B raspolovimo trupac okomito na njegovu os. ^ ^ Time dobivamo dvije pole prikazane lukovima AB i BC. Rasponi tih lukova, t. j . dužine AB = BC = sx , mogu da se prikažu rasponom s i lučnom visinom b, štono su pripadali trupcu prije dijeljenja; naime iz trokuta BCD izlazi : 8 S trapeima se na pr. na pilanama manipuliše redovno tako, đa se ođ plohe tanjeg kraja iskorištava kuđ i kamo veći dio, nego što iznosi kvadrat upisan u tu plohu. Napose to vrijedi za deblje trupce. Izvan maksimalnog kvadrata upisanog u plohu tanjeg kraja, isijecaju se redovno iz trupaca još mosnice, daske, letve i t. d. Teoretska je granica toga iskorištenja potpuno iskorištenje plohe tanjeg trupčevog kraja. 8 Vidi 0 tom stranu 279. (i dalje) spomenute radnje g. prof. Levakoviéa. 175 |