DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 46 <-- 46 --> PDF |
LIČNE VIJESTI Prof. Dr. Adolio Seiwerth. Našu poljoprivrednu nastavu, a gospodarsko-šumarski fakultet zagrebački napose, zadesio je težak udarac. Neočekivano i naglo ugrabila je smrt mladog i odličnog naučnog radnika i nastavnika ing. dra Adolfa Seiwertha, redovnog profesora zagrebačkog univerziteta i starješinu univerzitetskog instituta za pedologiju. Pred nemalo šest godina sa ovoga srno mjesta oplakali smrt pokojnikova prethodnika na katedri za pedologiju, profesora Franje Šandora. Sad je evo ponovo i sa jednakoga jada s nama proplakala zagrebačka Alma Mater nad teškim gubitkom jednoga od njenih najvrednijih sinova. Velika je tragika u tome, da je u našoj poljoprivrednoj nastavi i nauci smrću dvojice istaknutih radenika pedologa nastala praznina, koja se teško zaravnava. Pedologija je srazmjerno mlada nauka no za poljoprivredu od velike važnosti. Njeni naučni specijaliste danas su još vrlo rijetki. Tek što se nakon duga traženja u licu profesora Adolfa Seiwertha našao ne samo prvoklasni stručnjak, već potpun naučni radenik i odličan nastavnik, već ga smrt grabi, a da nije mogao ni da pravo zagrije stolicu svoga prethodnika. Gubitak smrću Adolfa Seiwertha velik je, jer je pokojnik tek počeo da razvija svoj aktivitet i kao naučnik i kao nastavnik a na polju, koje u nas treba tek razraditi. Gubitak je to veći, što je malo nade da bi se tako lako mogao naći treći nasljednik ove katedre. Pokojnik je tek započeo sa organizacijom instituta za pedologiju i samostalnim istraživačkim radom. Nas šumare naročito je zadužio svojim prethodnim istraživačkim radovima o sušenju hrastika. Kao učenik češke visoke nastave nosio je u srcu živ plamen ljubavi za zajednički slavenski naučenjački rad. Ta ga je ljubav rukovodila te je uznastojao, da se privede u život organizacija slavenskih pedologa pod rukovodstvom ruske pedologije. Bio je stalni referent biltena Međunarodnog Instituta za Agrikulturu u Rimu. Njegovi su književni radovi slijedeći: 1. Beitrage zu Gerbstoffanalyse (sa J. Schreideroni). »Collegium«, 1911. 2. Trijeslovine i trijeslovi izvaci. »Priroda«, 1919. 3. Upotreba Melase. »Priroda«, 1921. 4. O podizanju kemijske industrije u nas. »Jug. Njiva«, 1919. 5. Zašto treba strnište što prije preorati? »Gospodar«, 1920. 6. Petrolej. »Gospodar«, 1921. 7. Utjecaj vadjenja klica na hranljivu vrijednost kukuruza. »Gospodar«, 1921. 8. Povodom katastrofe u Opavi. »Gospodar«, 1921. .. Viliua kosa. »Gospodar«, 1922. 10. Fiziološki djelujuće vapno. »Gospodar«, 192L 11. Berba 1920. »Gospodar«, 1921. 12. Osebujna pošast preživača. »Gospodar«, 1922. 13. Barij u poljoprivredi. »Poljopriv. Glasnik«, 1922. 14. Češka kemijska nomenklatura. »Nastavni vjesnik«, 1921. 15. Osnova praktičkih vježbi učenika iz kemije. »Nastavni vjesnik«, 1924. 16. Suše li se slavonski hrastovi zbog promjene tla. »Glasnik za šumske pokuse «, 1926. 17. Prilozi mehaničkoj analizi tla. »Glasnik za šum. pokuse«, 1926. U posljednje vrijeme bavio se istraživačkim radovima o pedologiji krša, namijenjenima publikaciji o kršu Jugoslavije, koja se sprema za naredni kongres internacionalne šumarske lige Silva Mediterranea. 156 |