DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Ing. ANDRE PERUŠIČ BRODSKA IMOVNA OPĆINA Građa za historiju Brodske Imovne Općine K K rajiške su Imovne Općine privatne autonomne seljačke institucije ili bolje reći šumske — seljačke korporacije sui generis. Brodska je Imovna Općina najveća i najvrijednija između naših deset Imovnih Općina ne samo zbog vrijednosti tla, na kojem uspijeva veći dio šuma u ravnici i blagom prigorju, vrijednosti glavnih i sporednih šumskih produkata, već i po tom, što se njezini članovi broje među najbogatije u državi, jer nastavaju jedan od najplodnijih krajeva. U želji, da uz pomoć drugova, napišem njezinu monografiju, pročitao sam zapisnike odborskih sjednica zastupstva Brodske Imovne Općine od početka do kraja juna 1924. g. o 50 godišnjici njezina opstanka. Kako sam iz Vinkovaca premješten, nisam mogao svoj naum da ostvarim i cio prikupljeni materijal sistematski sredim, već ga iznašam pred poštovane čitaoce onakav, kakav je. Možda će se u budućnor.ti ipak netko moći da s njim posluži. Zanimljiv je naročito onaj period u životu Imovne Općine, u kojem je gospodarski odbor faktično upravljao i gospodario. To je bilo od njezina početka do proglašenja zakona od 11. jula 1881., kojim se razjašnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. juna 1873. i triju Naputaka tomu zakonu. Ovi su napuci znatno ograničili slobodu u iskorišćavanju šuma, koju su neke Imovne Općine za vrijeme pune autonomije i suviše izrabile, jer valjanost zaključaka odbora nije zavisila od vladinog odobrenja, već su zaključci bili odmah izvršni. Za Brodsku se I. O. ne može reći, da se nije znala snaći i u punoj slobodi. Iz zapisnika odborskih sjednica izbija zadovoljstvo, što narod ima u svojoj vlasti i upravi ogromne šume, osobita briga- i ljubav prema šumama iako se nije onda još ni znalo, koliko i kakvih sve šuma posjeduje I. O. i u kakvom su odnosu potrebe naroda prema stanju i! prihodu šuma. Nije bilo inventara ni katastra pravoužitnika, već je isti sastavljen deset godina kasnije t. j . 1884. g. na osnovu §§ 3. i 4. Nap. A. zakona od 11. juna 1881. g. Brodska I. 0. postala je diobnim odlukama od 23. listopada 1873. i 1. travnja 1875., po kojima je dobila u vlasništvo šuma i šumskoga zemljišta u površini od 74.036 jutara 682 č. hv. a u ukupnoj novčanoj vrijednosti od 36,065.894 forinta i 25 novčića. Od te površine primila je sječivih hrastovih šuma 30.167.24 kat. jutra. Do 31. ožujka 1904. g. posječeno je 16.157.12 kat. jutra. Početkom prometne godine 1904. iznašala je površina sječivih starih hrastovih šuma 14.015.12 kat. jutara, a u god. 1924. između 4 i 5.000 jutara. Sva stara hrastova stabla prebrojena su g. 1923. 158 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Po najstarijem Zapisniku skupštine zastupstva od 8. XI. 1873. skupili su se u sjednicu zastupnici od 24 upravne općine i konstituisali. Prvi je predsjednik bio Adolf Albreht. U skupštini od 29. XII. 1873. izabran je prvi upravitelj nadšumar, domaći sin Luka Tomljenović, sa 1000 for. plaće i 150 for. stanarine, tri šumara, po jedan protustavnik, akcesista i služiteli. Zaključeno je, da se činovnicima dade penzija kao i državnim. Svaki zastupnik imenovao je po jednoga lugara. Za lugare izabrani su i neki zastupnici, koji su predsjedniku podnijeli molbu. Zaključeno je, da se postavi 35 lugara sa 300 for. godišnje plaće bez stanarine. Morala je to biti unosna služba u ono vrijeme, služiti kod svoje kuće i primati mjesečno 25 zlatnih forinti, jer su se i zastupnici Imovne Općine otimali za lugarska mjesta. Zastupnik i načelnik općine Mirkovci, Magaraš, ostavio se zastupničke časti i otišao u lugare. Odavna je prestalo ovo otimanje za službu. Danas gazde u lugare ne idu već sirotinja. Lugari su dobili »četnike«, da ih zamjenjuju za slučaj bolesti i prisustvovanja sudbenim raspravama uz mjesečnu odštetu od 10 for. i ./. »sočbine« od šumskih šteta. Prvi šumski kotar Trnjani podnio je zastupstvu izvještaj o šumskim štetama. Zaključeno je, da se broj čuvarskog osoblja uveća za pet lica, da povjerenstvo sa strane općine i države štetu procijeni i daljnje uredovanje predloži. Danas se šumski prekršaji i prestupi raspravljaju ureda radi a ne ispituje se slučaj na licu mjesta. Po toč. 27. iste sjednice zaključeno je, da se paša dozvoljava besplatno, a u žirovinu da se tjera toliko komada, koliko ima duša u kući, za suvišak mora se plaćati posebna taksa, koju će odbor za svaku godinu posebno odrediti. Ogrijev ima se izdavati također prema broju duša i to na 1—10 duša do 5 hvati, 11—20 duša do 8 hvati, 21 i više duša do 10 hvati. Za jednu kubičnu stopu građe (0.03 m8) ima se plaćati 6 novčića ili za 1 m8 1 for. 90 novčića. Ova je snižena taksa bila na snazi sve do godine 1923. Podjela užitaka prema broju duša čini nam se mnogo ispravnijom, nego današnja podjela prema veličini posjeda u oranicama i livadama i ako ima svoju podlogu u segregacionom operatu. Dioba zadruga na sitne dijelove i prema tomu faktična dioba i nedjelive lA selišta na osmine, šesnaestine, zatim elastično pravoužitništvo slova e, po kojem današnje vlasti, dopituju pravoužitništvo svakoj stranci pa i ne imala ona nikakovog zemljišta osim kućice — dovela je danas mjeru uživanja šuma krajiških Imovnih Općina do apsurduma. Vode se opsežne evidencije, obavljaju revizije katastra, sve na papiru, a u stvari — svaka kuća, svaka porodica bez obzira na kućni broj, gruntovno stanje, veličinu zemljišta i veličinu selišta, šumske prijavnice, ovrhe šum. odšteta, faktično ima toliko ogrijeva i građe u kući, koliko misli da mora imati. Snižena cijena za građu iznašala je gotovo polovinu tadašnje potpune cijene. U ono je vrijeme Im. Općina prodavala stare hrastove po 4—6 forinti za 1 m3, a snižena cijena iznašala je 1 for. 90 novč. Pod toč. 28. iste sjednice donesen je jedan neobično značajan zaključak : »Buduć da kroz diobu šuma se neophodno hara, ne bi bilo zadovoljiti. Dioba vjekovno nema da bude izmedju sela sada obstojeći općina 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 30 <-- 30 --> PDF |
brodskoga okružja.« Po svoj je prilici nekoje selo ili općina zatražila izdvojenje iz sveze Im. Općine. Sam je seljak evo ovako ispravno sudio o posljedicama diobe šuma. Ovim se je zaključkom htjela Brodska I. O. zanavijek vezati na nedjelivost odnosno cjelokupnost svojih šuma i ako je članom 4. Zakona od 15. lipnja 1873. o imovnim općinama u hrv. slav. vojnoj Krajini predviđena i dozvoljena dioba. U skupštin i od 14. IX. 1874., primivši izvještaj gospodarskog odbora znanju, ovlastilo je zastupstvo odbor, da u slučaju neurednoga postupanja činovnika odbor neposredno postupi. Dakle, gospodarski je odbor podnašao zastupstvu izvještaj o svom radu, što se već odavna ne prakticira, koliko mi je poznato. Bilo bi ispravno, da se zastupstvu predloži izvještaj o radu odbora, jer je zastupstvo nad odborom i treba da i ono odobri njegov rad. Zastupstvo bi dobilo barem pregled cijeloga rada. Odbor je dobio od zastupstva i vršio je disciplinsku vlast nad osobljem. Udovicama i siročadi ima se davati penzija kao i državnima. Zastupstvo je dozvoljavalo i uskraćivalo pašu pravoužitnicima, davalo lovišta u zakup, na molbe bačvara odredilo, da se svake lA godine obavlja dražba hrastova. U skupštin i od 15. III. 1873. zaključilo je, da kod besplatnog doznačivanja ima općina dati besplatno podvoz, da doznake u vrijednosti do 300 forinti obavljaju sami šumar i lugar, a preko 300 for. zajedno sa odbornikom ili zastupnikom Imovne Općine uz dnevnicu od 3 forinta i podvoz. Na istoj skupštini, dakle pred 50 godina, zaključeno je, da Imovna Općina ulaže novac u zavode svoga okružja uz uslov, da ti zavodi »odadu« narodu novac uz 8% kamata. Neki su predlagali, da se narodu »oda« do 300.000 for. i više, koliko bi se svi troškovi mogli pokriti. Vlast nije ovo odobrila. P!oslije skoro 50 god. u svojoj narodnoj državi za vrijeme naše uprave zaključilo je zastupstvo u dva maha, da se osnuje vlastita štedionica, ali ni naša vlast nije za to. Od uloženog imovno-općinskoga novca imaju koristi velike banke, koje taj narodni novac uz dobru odštetu uzajmljuju. To može i sama narodna nstanova ili uz povoljnije uslovc ili da u drugom obliku sadanju zaradu banaka vrati narodu. Ta je skupština htjela, da svom prvom predsjedniku podijeli nagradu za njegov rad. Za naše današnje shvatanje nevjerovatno je — taj je plemeniti čovjek odbio nagradu i zadovoljio se zapisničkom pohvalom. Predsjednik Brodske Imovne Općine htio je g. 1924. položiti čast, jer se radilo o sniženju njegove nagrade. Na skupštin i 1. X. 1875. primljen je cijenik za prodaju ogrije vnog drveta »priko« propisa. Hrastov jedan hvat po 1.50 for., cer, grab, jasen i ostalo tvrdo po 2.— for., topolovo i ostalo meko po 1.— for. Pravo otvaranja branje vina pridržalo si je krajiško zapovjedništvo, dakle stručna vlast. Prvi šef Tomljenović i šumar Dragančić bili su »zaapšeni« i iste godine »na prostu nogu stavljeni«. Upozoravam na zaključak pod foč. 57., koji nisam dospio prepisati. U skupštini zastupstva od 6. XII. 1875. ukinuti su četnici kao zamjenici lugara, a mjesto njih određeni cestari, koji će na zidane drumove paziti. U skupštin i od 3. V. 1876. doneseno je više važnih zaključaka pod toe. 92., 27., 98., koje nisam dospio prepisati, a odnose se na odmjeru kompetencija, proređivanje. 140 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Drugi šumski kotar iz Babine grede premješten je u Čemu, gdje se ima kuća kupiti za 2.500 for. Razmještaj lugara ne smije premašiti daljinu jedne »štacije«, a predpregu za preseljenje dužne su dati općine, ako se to traži. Gosp. ured smije sam bez odbora dražbovati do 300 for. vrijednosti. Po podmirenju pravoužitnika ima se preostalo stabalje davati općinama za drumove. U tu svrhu doznačivana su i krupnija hrastova stabla, koja bi danas predstavljala veliku vrijednost. Bilo je dosta šume i nije se vadilo i davalo za ogrijev samo krivo i za građu nesposobno. Godine 1923. vidjeli smo u Novom Selu kraj Vinkovaca već gotovo crne ostatke nekadanjeg rasipavanja sa drvom, »hrastov makadam«, što ga kola izbacuju iz posve razrivenoga temelja državne ceste. Ti su hrastovi komadi odresci stabala u najljepšoj dobi. Na predlog vladinog povjerenika ukida zastupstvo plaću predsjednika od 720 for., jer je predsjednik u gospodarstvenom odboru suvišan. U skupštin i od 22. IX. 1876. zaključeno je u načelu, da se grade lugarnice, da svaka šumarija drži po jedan gospodarski list za lugare; određen je prvi lugarski vježbenik za revir Istočne Kusare sa 15 for. mjesečne plaće i 3 for. stanarine; šumarija ovlaštena, da može dražbovati do 100 for. vrijednosti. U skupštini od 15. I. 1877. zaključeno je, da se u reviru Ada Dionica proda 400 do 500 hvati prorede, jer ne treba toliko ogrijeva. U god. 1924. u blizini toga revira, u susjednoj Zemljišnoj Zajednici Slakovci, kupovali smo ogrijev za potrebe pravoužitnika sa 50—60 dinara za 1 prostorni metar na panju. Dakle poslije 50 godina! U skupštini od 4. V. 1877. izabran je za šefa ureda Mijo Radošević, osnovan je fond od 20.000 for., od čijih će se kamata dijeliti stipendije. (Poznato je, da je Brodska Imovna Općina iškolovala mnogo pravoužitničke djece. Sveučilištarci imali su mjesečno 30 forinti). U skupštin i od 12. IX. 1877. određena je velika prodaja od 27.996 m8 cijepanog hrastovog, 3.160 ms rezanog i 62.905 m3 ogrijevnog drveta za svotu od 254.378.19 forinti. Pedeset godina u šumskom gospodarstvu nije mnogo. Evo dokaza, kako se u kratko vrijeme izmijenile prilike. U god. 1924. Imovna Općina nema dovoljno ogrijeva iz svojih šuma, već mora da kupuje sa strane ili da dobavlja ogrijev iz prikupljenih (rezervnih) šuma do 50.000 prostornih metara, da može podmiriti današnje potrebe pravoužitnika i režije. Koliku su važnost podavali sami pravoužitnici gradnji cesta dokazuje zaključak u skupštini od 15. IV, 1878., da svaki pravoužitnik plaća od komada raznovrsne marve po 5 novčića, a od primljene pristojbe da se % doznače za izgradnju novih cesta a % za popravak postojećih ; ribolov da bude bezplatan. Ali, zastupstvo nije usvojilo predlog uprave, da se koze ne drže u I. šumskom kotaru. Cestari su ukinuti a tako ušteđeni novac ima se upotrebiti za drumove. Državi je ponudjeno 75.000 hrastovih »podvaljaka« (pragova) za novu željezničku prugu Vinkovci —Brod. Vježbenik Tropper (i sad živi) dobio je dvomjesečni dopust za polaganje državnoga ispita. Potreban advokat sa 600 for. Kasnije ukinuto, jer je to bio zaista luksus. Ni danas ga ne treba, već samo prigodice. Stručno je osoblje i bolje i obrazovanije. 141 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 32 <-- 32 --> PDF |
U skupštin i od 16. IX. 1878. raspravlja se o utjerivanju dužne šumske štete i načelnicima daje 10% od utjerane svote. Primljena je osnova »obaranja« za god. 1878./79., po kojoj je primitak procijenjen na 363.644 for. 94 novč. Iz zapisnika skupštin e o d 6. XI. 1879. razabiremo, da je gospodarski odbor disciplinski senat I. instancije, a zastupstvo druge. Nisam mogao ustanoviti, tko namješta i otpušta osoblje. Šef ureda dobio je ovlast da globi do 50 forinti. Stipendista je bilo dotad 6, a otada 38 i to 24 po 100 for., 10 po 200 for. i, 4 po 400 for. godišnje. Fond od 20.000 for. morali su dakle povećati. Pristojba za pašu ukinuta je, jer je navodno manipulacija skupa i ne nosi koristi. Zaključeno je, da manje važne dražbe i nabave do neke svote odbor sam obavlja. I ovo je dokaz, da u početku rada te Imovne Općine nisu bile razgraničene kompetencije između odbora i zastupstva. Odbor je držao sjednicu svakoga mjeseca, raspravljao zapravo o svemu, što je razumljivo, jer administracije u današnjem obliku i sadržini nije bilo, dok je šuma bilo dovoljno sve bez drvosječnih i odgojnih osnova. Qlavni je zadatak bio čuvati šume, ljudima dijeliti ogrijev i gradu bez silnih i komplikovanih konsignacija, doznaka, premjerbi, izvoznica, bez pošumljavanja, bez rigoroznih kontrola revira i šumarija. Jednom riječi, živilo se, dok su im prvoga šefa »zaapsili«, a za drugoga vele: »Dobro nam je došla njegova ostavka«. Narod je vršio neposredni nadzor nad radom šumara, jer je najbliži odbornik ili zastupnik prisustvovao doznakama, a te su doznake u donjim krajevima bile časti i slave, dabome na račun šume. Po čl. 17. Zakona o Im. Općinama od 15. VI. 1873. potpisivao je odbor sve otpravke. Dva odbornika i predsjednik bili su i suključari. Na kraju ovoga historijata osvrnut ćemo se samo na neke od prvih sjednica odbora. Odbor je odobravao sve i najmanje isplate, dakako u granicama odobrenoga proračuna. Zaključci odbora bili su odmah valjani i izvršni. Odbor i ured bili su jedan organ jer ured nije još imao određenoga djelokruga. Odbor je imao ne samo isključim vlast u novčanom poslovanju, već i vlast nad_ namještenicima ureda. Odbor je šefu ureda davao dopust od 6 dana. Čini se, da su lugari polagali pred odborom i ispite. Odbor predaje lugara disciplinskom senatu. Ured je imao neku vlast samo u stručnim stvarima. Odbor je bio svemoćan, jer je imao svu vlast u rukama. Iz zapisnika skupštine zastupstva od 23. XII. 1879. razabiremo, da je u Vinkovcima postojalo skladište ogrijeva i da se je plaćalo za 1 hvat grabovine 9, 8 i 6.40 for., a za 1 hvat hrastovine 6.60 i 5.80 for. prema* klasi. Skupština zastupstva od 3. VI. 1880. bila je ispunjena ostavkom šefa ureda Radoševića. Da naročito pravoužitnici nezadovoljnici iz g. 1923., 1924. vide, kakva je ogromna razlika između službovanja pred 45 godina i g. 1924., kad je narod bez opravdanog razloga bio ponovno nezadovoljan sa svojom šumskom upravom — prikazujemo kratki sadržaj te rasprave. »Dobro je došla ostavka g. nadšumara upravitelja Brodske I. O., jer je bio osoran i neotesan prema odboru ; u šumama prave se silne štete : po dvije godine nije šumar bio u srezu ; lugari ipak nešto rade ali šumari 142 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 33 <-- 33 --> PDF |
ništa; šumar ne popisuje građu (t. j . ne obavlja izvide o potrebi grade na licu mjesta) već lugar; procjene za pravoužitnike obavljaju lugari; ljudi platiše! za drvo, ali ne dobiše ni drvo ni novac; šef je ispravljao zapisnike odborskih sjednica, kad je odbor sjednicu zaključio i razišao se, dapače, dva su zaključka odborski s potpisima fingirana; zaključke zastupstva drugačije knjižio; obavljao mnoge isplate bez zaključka odbora i zastupstva; nagovorio odbor, da pristane da u šumi Gradcu isječe do 23.400 kubnih metara drva, a trebao bi zrakoplov, da se iz onih gudura drva izvuku i u Brodu prodaju, da se ne gubi na njima; manjkalo je 2.300 metri; lugar obavljao isplatu; od biskupa Štrosmajera dobio na rasplod jelene, zvjerinjak u Carevom gaju ogradio, psi rastrgali jelene; žirom svake godine bez uspjeha pošumljavao podvodne plješine; sadio kesten bez uspjeha, šanceve (?) sam lugar kolacionirao i primao; nepravoužitnicima prodavao stabla bez licitacije; bunio ljude iz Perkovaca protiv odbora; odbor se pritužio državnom odvjetniku; samovoljno se udaljio iz službe...« U skupštini zastupstva o d 23. IX. 1880. pročitalo se rijcšenje Glavnog Zapovjedništva u Zagrebu kao nadzorne vlasti nad Imov. Općinom, da je cjelokupno djelo taksatora besmisleno i ako je koštalo 14.000 forinti. Odriče mu se svako stručno znanje, obustavlja svaki daljnji rad i njega rješava službe. U ranijim se zapisnicima ne spominje nigdje, a u ovom se i u budućim zapisnicima pretresa proračun. Izgleda, da bi to mogao biti prvi proračun iako zakon od 15. VI. 1873. o Imovnim Općinama jasno određuje u čl. 16., da zastupstvo sastavlja proračun. Za god. 1882. iznašao je proračun 139.956 forinti primitak, 111.930 for. izdatak. U drugoj polovici g. 1881. proglašen je zakon od 11. srpnja 1881.. kojim se razjašnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. sa 3 poznata Naputka. Uvođenjem u život ovoga Zakona nastaje znatan preokret u upravi i gospodarstvu sa šumama Imovnih Općina. Neki stručnjaci, u knjižici Savremena opomena od Maslek-Metlaša, izvolili su naglasiti, da je ovo doba, kad je naime odbor imao suverenu moć, dakle od postanka Im. Općina do donošenja Zakona od g. 1881. bilo najcrnije doba u životu Imovnih Općina. Upravo za to, jer je jedan od gospode pisaca bio šef Brodske Imovne Općine, može se poštovani čitaoc ovoga historijata do donošenja Zakona od g. 1881. uvjeriti, da to najcrnje doba nije bilo ono, kad je narod po svojem odboru sam upravljao svojim šumama, već je ova crnina potjecala od činovnika. Odbor je u svojoj sjednici od 19. VIII. 1879. zapisnički konstatovao, da je uprava Brodske Imovne Općine »razvraćena i rastrovana «. Završujući ovaj period potpune autonomije moramo po dužnosti kroničara da kažemo, da su tadanja predstavništva Brodske I. O. pokazivala smisao i ljubav za zajedničke seljačke šume, da su energično ustala protiv diobe šuma! iako im je zakon to pravo davao. Pa kad se onda nisu šume Im. Općina raspale na Zemljišne Zajednice i propale, ne će se to još skoro desiti. Na pravednijoj se bazi dijelio narodu ogrijev; narod je bio sklon plaćanju taksa i za ogrijev i za gradju ali za pašu nije; mnogo se žrtvovalo za napredak svoga područja; već se onda htjelo narodu pomoći jeftinim zajmom, činovnici i ostali namještenici bili su dobro pla 143 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ćani, za njihove udovice i siročad zbrinjeni, već su onda (god. 1976,) postavljeni za »utjeratelja« šumskih šteta i t. d. Možda je narod više volio svoju Imovnu Općinu za to, što je imao velikoga udjela u upravi, što su I. O. bile zaista autonomne? Ukoliko se drvo po našem današnjem poimanju rasipavalo i šumske štete činile, bilo je to zato, jer je šume bilo zaista obilno, a naroda barem dva ako ne i tri putal manje nego danas, bile su otvorene i državne šume, jer se nije tako intenzivno i racionalno gospodarilo, pa nije ni tolikoga reda i strogosti bilo u šumama, a što je najvažnije, sama hrđava uprava dala je narodu povod da se okoristi sa šumama. Pošto nije bilo temeljnim zakonom od g. 1873. propisano, tko je,sve član Imovne Općine i u kojoj mjeri da se šume uživaju, zaključeno je već u s j e d n i c i o d 26. IX. 1881., da se odredi komisija za sastav katastra. Ustanovljeno je za Krajiške zadruge i obitelji 1017 cijelih selišta, 878 po % selišta, 1841 po 2/4 i 6170 po % selišta. Pored toga mjesnih, crkvenih i školskih općinskih cijelih selišta 264, 42 po %; 54 po 2. i 186 po % selišta. Na skupštini zastupstva od 30. VIII. 1882. zaključeno je na predlog uprave, da se dosadanja kompetencija od po 17, 27 i 34 metra snizi na po 14, 18 i 22, jer je potreba sve veća, ceranska šumarija podmiruje svoje područje u drugim šumarijama. Po tadašnjoj procjeni smjelo se je godišnje sjeći samo 125.531 kubnih metara. Potreba je bila 210.665 prostornih metara, a za »odaju« računajući i prištednje, predloženo je 157.141 pr. met. Trebalo još 53.524. pr. met. Proračun za god. 1883. iznašao je 179.253 for. primitka, 118. 240 for. izdatka. Vinkovačkoj bolnici darovano je 80.000 forinti, da se od kamata uzdržava bolnica. U god. 1885. bila je tržna cijena 1 m8 hrastove građe 5 for. 70) novč. Iste godine bilo je tamo toliko vukova, da nisu ljudi mogli ni »ždrebadi odhraniti«. Određeno je, da se strihninom truju. Kad je dovršena gospodarstvena osnova za matične šume, ustanovljeno je, da krajiška zadruga ili obitelj dobiva prema selištu ili posjedu, a ne više prema broju duša, do 17 jutara na % selišta po 5 metara, od 17—25.5 jutara na 2/4 selišta po 7 metara, od 25.5—34 jutara na % selišta po 9 metara,od 34 jut. dalje na % selišta po 11 metara. Iz zapisnika od 18. VI. 1886. ne može se razabrati, da li je G. i H. prodano 450 hrastova bez dražbe. Šumari su dužni držati konje. Pošto nema dovoljno ogrijeva, osigurano je 5.000 for. za dobavu leževine od erara i drvotržaca. Bivši šef Tomljenović primljen za dnevničara. Uskupštin i od 6. X. 1887. zaključeno je, da se manje vrijedna hrastova stabla sa ogrijevom prodaju pravoužitnicima, a preostaci da se prodaju trgovcima. Za velika sela Bošnjake i Županju da se nabavlja ogrijev iz državnih šuma. Dakle već pred 40 godina opazilo se da treba čuvati svoje šume, prodavati građu za skupe novce, a ogrijev kupovati u susjednim državnim šumama. Da je bilo više spretnosti i takta, bili bi Madžari na dugoročni ugovor prepustili Brodskoj Imov. Općini ogromne površine mladih šuma oko sela Gradišta, Županje, Bošnjaka, Rajeva sela, Podgojaca, Drenovaca, Gunje, Vrbanje, Soljana, Apševaca, Nijemaca, Podgrađa, Otoka, Komletinaca, Novogsela donjeg. Pravoužitnici bi sami drva radili i vozili iz državnih šuma, a uštednje na tamošnjim najljepšim 144 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 35 <-- 35 --> PDF |
i najvrednijim hrastovim šumama Radiševo, Pastovo, Trizlovi, Boljkovo, Sveno, Paovo, Kragujna i zavođenjem financijskog gospodarenja u mlađim šumama mogla bi uprava raspoloživi kapital upotrebiti na spašavanje tamošnjih pravoužitnika od poplave, na isušenje močvarnih terena, makar i uz cijenu šuma. U skupštini o d 25. i 26. s v i bn j a 1888. pod toč. 74/3. zaključeno je, da se ogrijevne kompetencije od 5, 7, 9 i 11 met. povise na 12, 16, 20 i 24 pr. metra sa %, V*> 3. i 4A selišta. Ove su kompetencije bile još g. 1924. na snazi. Taj ogrije v daje se besplatno kao i paša i žiro vina. U skupštini o d 28. i 29. IX. 1888. tražilo se, da se od starih hrastova, određenih za sječu, % prodaju, a Vs da se doznači pravoužitnicima. Ovo nije odobreno. U s k u p š t i n i o d 9. V. 1889. tražilo se, da se proračunom osigura izvjesna svota za palenje opeka i razdijeli na selišta, jer samo imućniji pravoužitnici imaju koristi od Imovne Općine. Siromašniji nemaju novaca za uplatu pristojbe niti imaju marve, ni svinja, da ih napasuju i žire u šumama. Pravoužitnici su dobivali drvo za palenje opeke. Danas više ne dobivaju. Zastupstvo traži, da se 2—3 puta godišnje sazovu šumari na konferenciju u Vinkovce. U s k u p š t i n i o d 28. i 29. VIII. 1889. zaključeno, da se ogrijevna drva ne kupuju od Države i Investicione Zaklade iz treće ili četvrte ruke već iz prve, tako, da Imovna Općina pristupi licitaciji. Iz više srezova neka se izluči hrašća do 3,000.000 for. vrijednosti i od kamata da se plaća porez pravoužitnicima. Neka se osnuje poseban kreditni zavod i pravoužitnike oslobodi lihvara. Potonja dva predloga nisu odobrena. Iz zapisnika o d 30. X. 1889. vidi se, da je Brodska 1. O. posuđivala novaca od privatnika (n. pr. od Veselinovića 20.000 for. uz 6% kamata). Zaključeno je, da se ne prodaje šuma ispod cijene, jer je proda bila časovito slaba. Na poticaj vlade odlučeno je sagraditi´ »bubaru« (svilaru) u Vinkovcima, sa troškom od 50.000 forinti. U v a n r e d n o j skupštini od 12. VII. 1890. u načelu se pristalo, da će pomoći gradnju vojarne u Vinkovcima; za izgradnju drž. željeznice Vinkovci—Mitrovica, prodano zemljište kroz Almaš uz cijenu od 50 forinti. Pošto se raspravljanje o šumskim štetama odugovlačilo zbog preopterećenosti vlasti sa šum. prijavnicama, odobren je kotarskim oblastima Vinkovci i Županja po jedan pisar sa 300 for. godišnje, a kot. oblasti u Brodu sa 150 for. Na sjednici o d 28. i 29. VIII. 1890. g. zaključeno, da se iz kamata nepotrošne šumske glavnice plaća školski namet za pravoužitnike. Za god. 1890. platila je Brodska I. O. školskog nameta 56.855 for. 31 novč. Nisam mogao ustanoviti, do koje se godine taj namet plaćao. Na sjednici od 30. VI. i 1. VII. 1891. raspravljalo se o kupu vlastelinstva Paka-Pleternica. U istoj sjednici zaključeno je, da se mekana čamova građa, koja se počela nabavljati, daje pravoužitnicima besplatno, čim odpočnu s gradnjom. Uprava je s tom novinom jedva uspjela. Pravoužitnici nisu mogli, da se s tim sprijatelje, jer nema seljaku drveta nad hrastovinom i jer su se bojali, da će gospoda sve hrastove prodati, a novac da će se rastepsti. Negodovanje bilo je tako veliko, da je uprava u posebnoj knjižici god. 1892. narodu stvar rastumačila i obrazložila. 145 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 36 <-- 36 --> PDF |
1. Camovu građu će narod dobivati badava. 2. Pravoužitnici će zaštediti novac i hranu, što bi morali dati »Kranjcem « za rezanje hrastova. 3. Narodu će biti moguće u svako doba godine čamovu gradu, svu što treba, najedamput dobiti na željezničkoj postaji. 4. Siromašni ljudi, jer će dobiti gotovu izrezanu građu badava, moći će lako zgradice svoje popravljati i nove praviti, što nije do sad mogao, jer siromah nije imao novaca, pa je u traljavoj kućici krpano i kuburio, kako je znao. 5. Ubuduće će se pravoužitnicirna više goriva davati moći, jer će vršikc od stabala za gradu odlučenih ostati nedirnute. Neće ih Kranjci popaliti. 6. Prestati će kriomčarenje dužicama, jer seljak neće imati s čim trgovati, što mu nikad od hasne nije bilo. 7. Imovna Općina bit će svake godine punija za cijelih 85 hiljada 665 forinti. Što je sve narod gledao u svojoj Imovnoj Općini i što je od nje očekivao, vidi se iz zaključka (neodobrenog), da se kupi svaki dražbovani posjed pravoužitnika, da taj pravoužitnik i dalje svoj prijašnji posjed uživa a kad dug Imovnoj Općini otplati, da mu se posjed vrati natrag gruntovno. I dobro je što to nije odobreno. U Slavoniji propada onaj, tko nezna ili ne će da živi i da radi kako treba, a tomu ne će nitko pomoći. Patriotski bi u ono vrijeme bilo kupovati zemlju, da na dođe u ruke Nijemcima i Madžarima, i dati je vrijednoj domaćoj sirotinji uz otplatu. No nije bilo vještih ljudi i zavoda, koji bi znali i mogli spasiti mnogi naš posjed od ruku tudinaca. Danas više opasnosti nema. Iako je onaj kraj jedan od najbogatijih, tražilo je zastupstvo, da se iz nepotrošne glavnice izluči svota od 30.000 for. i od kamata da se dijele potpore ali ne prekomjerno. Ovo nije odobreno. Narod tj. samo neki vođe, prvaci, trajno su vikali na upravu Imov. Općine, da se prodaju šume a narod da nema ni dosta drva ni novca, jer on trasži i jedno i drugo. Na napadaje na tadanju upravu u tom pravcu odgovorila je uprava u napred spomenutoj knjižici narodu, da je od god. 1880. do g. 1891. dakle u 11 godina investirala za svoje pravoužitnike ogromnu svotu od 3,592.921 forint 62 novčića i to za mostove, kopanje kanala, puteve, ceste, školski namet, stipendije, potpore, gorivo za pravoužitnike, nasipe, bubaru, fond za pčelarstvo i t. d. Istini za volju moramo reći, da je ova svota mnogo manja, jer nabava ogrijcva za pravoužitnike ili odšteta za nedobivena drva ne spada u investicije. Mi smo u knjižici »Brodska Imovna Općina« g. 1924. napisali, da je do god. 1911. u javne svrhe izdano 6,790.287 zlatnih kruna. Čini mi se, da bi svota morala biti mnogo veća. Trebalo bi točno izračunati ne samo izdani novac već i materijal. Nešto isključivo a nešto dobrim dijelom ima se zahvaliti Brodskoj Imovnoj Općini, što na njezinom području ima znatna mreža cesta, kanala, dosta mostova, škola i drugih važnih ustanova. U sjednic i od 12. i 13. X. 1891. zaključeno je, da se nabavi za 50.000 forinti dionica za izgradnju željeznice Nova Kapela—Požega. Mora se priznanjem istaći, da je najagilniji bio predsjednik i. o. Joso Benaković. jer je iznašao vrlo mnogo predloga, korisnih za Im. Općinu. 146 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Danas je inicijativa u rukama stručnoga osoblja a narod zbog sve slabijega stanja Im. Općina sve više kritikuje, jer nije voljan da ga u njegovim užicima stežemo. Mi stariji znamo, da je u Austro-Ugarskoj bilo pritiska i na Imovne Općine. Zbog mlađih spominjemo slučaj sa upisom dionica za izgradnju pruge Nova Kapela—Požega. Zastupstvo je votiralo 50.000 for. Vlada traži 100.000 for. na vanrednoj u tu svrhu sazvanoj sjednici. Zastupstvo ne da. Poslije 2 mjeseca opet na vanrednoj sjednici pobjedi vlada sa 1 glasom većine. (Sjednice od 29. XII. 1891. i od 24. 11. 1892.) Vlada je naročito u pitanju nabave akcija za izgradnju željeznica prisiljavala Brodsku Imovnu Općinu, da što više nabavi. »Polazeći sa općeg gledišta odobravamo, ali ne odobravamo, što se od seljaka traži dvostruki doprinos za državne željeznice i ako pod raznim firmama«. U g o d i n i 1892. traži se za pokriće redovnih potreba kredit iz nepotrošne šumske glavnice, po svoj prilici, jer prodaje nisu uspjele. Traži se od pravoužitnika, koji dobivaju građu bezplatno, da osiguraju svoje zgrade od elementarne nepogode, inače im se ne će građa dati. Znači, da su iz osvete seljaci zapaljivali jedan drugoga, kako to danas još u dobroj mjeri čine na Kordunu i u Lici. U godin i 1893. opaža se, da nadzorna vlast, zemaljska vlada u Zagrebu, pomalo steže uživanje šuma, jer zagovara, da se plaća neka pristojba za pašu, žirovinu, mekanu gradu, koja se iz daljine dobavlja i besplatno daje da se ograniči izdavanje potpora, zajmova i t. d. Vlada traži, da se velike čistine (Bicko polje, Merolino, Muško Ostrovo) izdaju u poljodjelske svrhe a od prihoda da se nabavlja ogrijev. Zastupstvo ne dozvoljava već hoće, da se te velike čistine postepeno pošumljuju. Narod se dakle bori protiv većih prihoda Im. Općina, jer bi uvaženjem tih zahtjeva bili oštećeni interesi sela u blizini tih čistina u stvari paše. Narodu nikad dosta paše, jer stoku ne hrani u staji. Uprava je predložila, da se plaća »glistarina« u onim godinama, kad ne bude žira. Narod ne da, hoće rade da plaća pašarinu. U god. 1895. zaključeno, da se grade lugarnice na 4 mjesta. God. 1897. odobren Šumarskom društvu u Zagrebu za gradnju Doma zajam od 70.000 for. uz 6% kamate na 15 godina. Bilo je i gladnih godina. O od. 1898. zaključeno je osnovati fond od 100.000 for., iz kojega bi se davala pripomoć pravoužitnicima u slučaju nerodice. Tu bi pripomoć oni vratili. Nabavljeno je za 300.000 forinti dionica za gradnju željeznice Vinkovci— Županja—Bošnjaci. Imovna Općina imala je svoj ugljenokop u Tomici i Varošu. Počelo se i vađenjem ali ugalj nije bio osobit. Uprava je predlagala, ali zastupstvo nije usvojilo (17. i 18. XI. 1897.), da se općinama umjesto drva za ogrijev doznačuje % pripadnosti u kamenom ugljenu a Vs da im se izda drva za potpaljivanje ugljena. Da je Imovnoi Općini uspjelo doći do dobrog i obilnog uglja, bilo bi pitanje opskrbe pravoužitnika sa ogrijevom od česti riješeno, jer bi se jedan dio potreba pravoužitnika podmirio ugljem. Tim se ne bi snizivale pripadnosti odnosno uštednje bi se utrošile u korist svih pravoužitnika. Zbog rata i poratnih prilika prestalo se sa daljnjim traženjem uglja i stvar počiva. U istoj 1898. g. opažamo, da se stvara fond za svojevremenu nabavu ogri 147 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 38 <-- 38 --> PDF |
jeva. U taj fond ulaže se novac od utrška one drvne mase, koja se prije reda užije t. zv. prehvatom. U godin i 1906. tražilo se, da se započme sa kopanjem uglja u Tomici; da se izrađuje građa za pravoužitnike u Pleterničkim bukovini šumama i besplatno doznačuje sa skladišta I. O. Tražilo se, da se ne nabavljaju ugarski državni papiri već domaći i to .. državni, Vu zemaljski, 3/:; domaćih banki (g. 1907.) God. 1909. razvilo se veliko poslovanje sa zajmovima pravoužitnicima Brodske Imovne Općine. God. 1909. prihvaćeno, da se kupi vlastelinstvo Stražeman za 400.000 kruna. Ponuđena je na prodaju šuma Klinovae, koja je kupljena istom god. 1924. Zastupstvo nije prihvatilo predlog, da se vlastelinstvo Pleternica— Velika spoji sa matičnim posjedom u jedno tijelo, jer je Pleternica-Velika kupljena iz ncpotrošne šumske glavnice, jer ima svrhu opskrbe sa ogrijevom kad bude oskudica najveća, i jer kompetencija ogrijeva ne zavisi više! o šum. etatu, već o tom koliko Imovna Općina ima gotovine i koliko ogrijeva bude mogla kupiti. Na fiksirane principe gospodarstva nismo po zapisnicima mogli naići, dok nam to nije saopćio g. O. Agić u Š. Listu g. 1905., na što smo se u posebnim knjižicama: »Brodska Imovna Općina« i »Krajiške Imovne Općine« g. 1924. i 1925. osvrnuli. La Communauté des bien-îonds de Brod. L´auteur, ancien Directeur des Forets de cette communauté la plus grande et la plus riche en Yougoslavie, publie des matériaux pour son histoire. Rédaction 148 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 39 <-- 39 --> PDF |
JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA MARCHE AU BOIS YOUGOSLAVE ZAGREB, 16. FEBRUARA 1928. — ZAGREB, LE 16 FEVRIER 1928. TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE. Cijene po m3: Hrastovi trupci: I. vrste 1200 1300 P. St. utovara II, » 600 800 » III. » 300 400 za oplatu (furnire) 3500 4500 » Ispiljeni polovnjaci: I. vrste (Wainscoat-Logs) . . . 4500 5000 » Kladarke: I. >» (Boules) 2000 2400 Neokrajčane piljenice: I. » 2—5.90 . dulj 1500 2000 Okrajčane piljenice: blistače (Quartier) 1. vrste . . 2500 3000 » 11. » . . 2000 2400 bočnice (Sur dosse) I. vrste . . 2000 2400 » » II. . . 1600 2000 » Listovi (Feuillets): 2 m blistače (Quartier) I. vrste . . 3600 4200 II. » . . 3000 3600 bcčnice (Sur dosse) I. vrste . . 3000 3600 » » II. » . . 2400 3200 Popruge (frizi): I. vrsti 25—95 cm 4— 6 cm . . 1250 1500 I. » 25—95 cm 7—13 cm . . 1600 1800 I. vrsti blist. 1.00 m i više 7—13 cm 2100 2300 » I. vrsti boč. 1.00 m i više 7—13 cm 1900 2000 Četvrtače (Chevrons): od 50 cm dulj. na više ... . 1600 2000 » Grede (kvadrati): od 25/25 cm 1000 1500 Francuska dužica: 1000 kom. 36/1. 4—6 M . . . . 6000 7000 Bačvarska roba: I. vrste od br. %—2´. .... 60 90 I. » » br. 3 na više . . . 50 60 » Bukovi trupci: I. » 200 400 Okrajčane piljenice: I. vrste (parene) 1100 1300 » Neokrajčane » I. » » 1000 1250 » Okrajčane » I. » (neparene) 1000 1250 » Neokrajčane » I. » » 950 1100 » Popruge (frizi): I. » (parene) 700 900 » Javorovi trupci: I. vrste 400 600 » Jasenovi » I. » 600 1000 Brijestovi » I. » 200 500 Grabrovi » T. » 300 600 Mek o drvo : Merkantilna tesana građa: 260 300 » Piljeno koničasto drvo I—HI. probirak 425 475 » » paralelno » I—III. » 475 600 » Cijene po komadu: Hrastovi brz. stupovi 7 m dugi — » 8 » » — — » 10 »> » — — Hrastovi želiez. pragovi 270 cm 15/26 cm ...... 54 65 » 250 cm 15/25 cm 50 60 220 cm 14/20 cm 18 24 180 cm 13/18 cm 14 18 Bukovi željez. pragovi 250 cm 15/25 cm 35 39 » Gorivo drvo: Cijene po 10.000 kg Bukove cjepanice: I. vrste sa do 15% oblica . . . 2000 2400 » » sječenice (Hackpriigel): 1400 1600 » Hrast, cjepanice: sa do 15% oblica 1600 1900 » sječenice: 1200 1400 Drveni ugalj: bukovi 7500 8000 hrastovi 6000 7000 rinfuza 149 |