DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Honorari za saradnju u Šumarskom Listu na posljednjoj sjednici Upravnoga Odbora Udruženja, održavanoj u Beogradu 16. decembra 1927., utvrđeni su ovako: Za originalne radove 40 (četrdeset) dinara, a za prevode 20 (dvadeset) dinara po štampanoj stranici. Ovako je polučeno bar to, da se autoru naknaduju najvažniji efektivni izdaci. LITERATURA ...... ......... ......... ..... ....... .... ..... ........... ...... ............ .... . ........ ....... 1927. Pisac je u ovoj publikaciji iznesao detaljni historijat sušenja naših hrastovih šuma. Pored toga svi su podaci prikazani tabelarno i grafički, što je sve nesumnjivo tražilo mnogo truda i vremena. U prikazu autor je šume podijelio u gornju i donju grupu. U prva dva poglavlja te su grupe šuma zasebno razmatrane, a u trećem su medjusobno poredenc. Četvrto poglavlje posvećeno je prikazu istraživanja uzroka sušenja naših hrastovih šuma, a u petom poglavlju nastojao je pisac da povuče zaključak gledom na uzrok sušenja i mjere obrane. Prema autorovom naziranju glavni direktni uzrok sušenja jest medljika, a gusjenice samo pomagači. U cilju zaštite preporuča autor obustavu proreda, odstranjivanje previsokih stabala, sadnju zaštitnog drveća i konačno brzu sječu oboljelog drveća. Po svemu tome pružit će taj rad svakom detaljne informacije o sušenju naših slavonskih hrastika. Na autorove zaključke o uzroku sušenja, osvrnut ćemo se opširnije prvom prilikom. Po našem mišljenju ima još znatan broj nedovoljno osvijetljenih i istraženih problema u vezi sa propadanjem naših hrastova. Ta nas pitanja uvelike interesiraju no nažalost bilo nam je nemoguće provesti uslijed duljeg izbivanja u inostranstvu. Naravno da ćemo sada, po povratku iz inostranstva, nastojati, da u što skorije vrijeme popunimo postojeću prazninu u koliko nam to budu dozvolile radne mogućnosti. Vladimir Škorić V. Škorić: Bacteriaî blight of pea: overwintering, dissémination, and pathological histology. Phytopathology 1927. Vol. XVII. (Bakterijsko oboljenje graška: prezimljenje i širenje uzroka bolesti, te patološka histologija.) To je jedna od autorovih studija, koju je izradio baveći se na Department of Plant Pathology, University of Wisconsin. Autor je u tom radu nastojao da utvrdi način prezimljenja bakterije Pseudomonas piši, te patološke promjene u tkivu graška izvedene parasitizmom tog organizma. Naročitu pažnju priklonio je autor prenašanju i širenju bolesti, da bi na taj način utvrdio mogućnosti obrane proti tog oboljenja. Kao rezultat tih istraživanja ispostavilo se, da je bakterija na životu najmanje deset mjeseci posve zasušeno na površini sjemena no i u nutrini sjemena lupine. Posljedica tog održanja na životu na sjemenu i u sjemenu je ta, da mlade biljke, nikle iz takvog sjemena u dovoljnom postotku obole, te na taj način biva omogućeno daljne širenje bolesti sa zaraženih individua. Paralelnim laboratorijskim ispitivanjem i opažanjem na polju pokazao je, da je to glavni način kako se bolest širi s jednih mjesta na druga, te da se prikladnom desinfekcijom sjemena može bolest predusresti. Osim toga utvrđeno je tim istraživanjem, da je organizam "kadar zaraziti i još neko drugo bilje osim graška. Konačno nam je napomenuti interesantne nalaze gledom na histološke promjene i naročito način kako bakterija prodire u sjeme. 55 |