DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 47 <-- 47 --> PDF |
0 ovome bi se dalo a i trebalo bi posebno raspravljati. Ne valja odmah proglasiti kao aksiom apsolutnu zabranu paše a u praksi tu zabranu ne moći vršiti. To je najlakše. Proučavati bi trebali još mnogo toga u pogledu paše! Zanimalo bi nas, kako bi se na pr. u Primorsko-krajiškoj oblasti napose u području krša, koji je g. N. dobro poznat, u praksi silio narod na naprednije stajsko gospodarenje uz što veću proizvodnju krmnog bilja, a po tom i djubra. Kako bi se našeg krajišnika »dovelo već jednom do spoznaje, da množina njegove stoke mora stajati u nekom razmjeru sa površinom obradjene zemlje, oranica, livada«? Rado bi mi iz ovih krajeva da nas tko o tom pouči i uvjeri, kako bi seljak rnogao da drži onoliko stoke, koliko dozvoljava njegova obradjena zemlja, kad ona ne može da prehrani ni njega već ga dobrim dijelom hrani stoka, koju on ne može kod kuće da ishrani. Rado bi na ovo čuti odgovor od g. N., koji u svojim primjedbama na str. 300. piše, da »u prirodi nema skokova, nego se sve razvija svojim normalnim prirodnim putem«. Možda kod našega seljaka, koji je prototip konservatizma, ima abnormalnosti, pa će on »prisiljen« po nama šumarima preko noći da drži blago u staji?! G. N. piše dalje, da je sjeći hrastovo stablo u 80-toj godini, kad je kvantitativni prirast najveći, isto tako štetno, »kao kad bi napredan seljak mladu kravu muzaru prodao mesaru«. Zaista, kraj površnoga posmatranja to tako i izgleda. Ali, kad se u stvar bolje pogleda, onda je racionalnije posjeći hrast u 80 godini i dati ga pravoužitniku nego čekati još 40 do 50 godina, dok taj hrast ne postigne maksimum svoje vrijednosti, a to je u dobi od cc. 120 do 140 god., prodati ga i, u koliko nemamo prorednoga materijala, kupovati za svoje članove čamovinu izvan teritorija imovne općine, da s njom pokriju potrebu na gradji. Jedan m3 takve hrastovinc, što ju mi moramo nekada dati pravoužitniku, stoji Im. Općinu na panju na pr. 150 Din. Jedan kubni metar mekanoga obloga drveta postavljen na najbližu željezničku ili brodarsku stanicu u području Imovne Općine košta ju danas najmanje 1800 dinara. Uračunamo li X puta veće podavanje mekanoga drveta pravoužitniku nego tvrdoga u hrastovim kao i kamate kroz 40 do 60 godina, gubitak za Imovnu Općinu izlazi mnogo veći tako, da racionalan gospodar neće poslušati g. N. Razuman će seljak prodati dobru kravu muzaru mesaru za dobre pare onda, kad mu taj kapital, krava, ne nosi onoliko koristi, kolike su investicije, nabava i hrana odnosno, kad litru mlijeka dobije u selu mnogo jeftinije, nego što ga košta mlijeko vlastite krave. G. N. nije zadovoljan s mojim izrazom »spekulativno« gospodarenje već voli izraz »financijalno«. Istina, nama je svejedno, kako da se krsti ono nastojanje čovjeka, koje ide za tim, da mu raspoloživi kapital, in concreto šumsko tlo, nosi što veću rentu. Je li za državni monopol ili koje drugo državno preduzeće bolja riječ financijalno ili spekulativno, nije tako važno. Ministarstvo financija može gospodariti financijalno a može i spekulatvno. Po mojem je mišljenju pregnantniji izraz spekulativno ili fiskalno. A ideala nema ni u finansijama, ni u fiskusu kamo li u spekulaciji!! Podloga svim našim težnjama naskroz je prozaična i realna a ne platonska ili idealna, izraz »spekulativno« ne može škoditi ugledu šumarske nauke kako tvrdi g. N., jer šumarstvo pogotovo nauka o uredjenju šuma nije dio egzaktnih već aplikovanih nauka. Po vječnim zakonima prirode također se šumarska nauki ne može i ne smije povoditi, već mi prifrodne zakone treba da reguliramo u pravcu najveće rente tla. Ne možemo pustiti jelu da nam raste do 500 godina ili hrast do 800 god. starosti. Ovo naglašava naročito nauka o uredjenju šuma, koja nam se bila nametnula za diktatora u šumarstvu, nastojeći sputavati te prirodne zakone i preko potrebne i korisne mjere. 45 |
ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Ugledu šumarstva škode mnogo više druge stvari i pojave, o kojima se počelo u posljednje vrijeme više pisati, a koje izlaze u prvom redu iz nas samih a u drugom sa strane. G. N. kaže, da bi mogao još i dalje iznositi slične nezgodne moje oznake iz oblasti nauke o uredjenju. Meni bi vrlo milo bilo, da ih je g. profesor iznio, da mu dam potrebna objašnjenja. U velike bi naše Imovne Općine zadužio g. profesor, kad bi se obazreo i kritički ocijenio izlaganja u mojoj radnji, za koja je on kao profesor uredjenja šuma u prvom redu zvan. U svojoj sam prvoj radnji o uredjenju šuma Imovnih Općina1 kao i u ovoj negdje nabacio a negdje pobliže prikazao neke nove misli o praktičnom uredjivanju šuma kod Imovnih Općina. Vrlo je i zanimivo i aktueluo pitanje najbolje metode urcdjivanja seljačkih šuma u našoj narodnoj državi. Rado bi, da g. N. kritički prouči i objasni slabe rezultate dosadanjega uredjivanja šuma Imovnih Općina i pokaže nove sigurnije smjernice. 0 neumjesnosti diobe šuma bit će posebno i opsežnije govora na drugom mjestu. Gosp. se N. na ovaj načelni predlog nije izvolio obazrijeti a to je jedan nacionalno-ekonomski a donekle i uredjajni studij, koji će i te kako biti za Im. Opć. aktuelan. On se je osvrnuo samo na jednu manje važnu stranu toga predloga naime na sječu 80 god. hrastova. 1 ovaj je dio vrlo zanimljiv i važan sa gledišta šumske statike a ne malo i uredjenju šuma. Ali, potrebno je, da se bolje proučava u smislu našega predloga a ne u smislu ove primjedbe g. N., koju sam brojkama oborio. Ili, kritički prikazati uredjenje jedne gospodarske jedinice, koja sastoji iz dvije vrsti kapitala, tla odnosno drva i novca sa kombinovanim obračunom. Ili, da se g. N. obazreo kritički i stavio svoj predlog o najrentabilnijem načinu iskorišćivanja preostalih imovno-općinskih i državnih starih hrastika. Nabacili smo na pr. i t. zv. stablovni etat umjesto površinskoga, našto je prvi podsjetio g. Markić ili Jovanovac. Ovo je jedan novum iako provizornoga karaktera. U polemici o načinu iskorišćivanja slavonskih hrastika rado bi se čulo mišljenje jednoga profesora uredjenja. Škola i praksa moraju biti čvrsto povezani. Profesor hirurgije obično je i najbolji hirurg. Od njega traži mnogo život i nauka! Tako i mi od gospodina profesora Nenadića. Andre Perušić Šume Madagaskara.2 Nekad je tlo Madagaskara u tri četvrtine svoje površine bilo prekriveno velikim šumama. Danas se računa nekoliko milijuna hektara šuma. Šuma je raznoliko porazdijeljena. U istočnom dijelu ostrva šuma sačinjava jednu dugačku neprekinutu ali usku prugu, kojoj najveća širina iznaša tek 50 km. Centar skoro i nema šuma, dok se na zapadu masivi šuma od male važnosti nalaze uz obalu. Naprotiv na jugu ima samo grmlja. Vrste drveta su mnogobrojne. Neke mogu se trgovački klasificirati kao meko, druge kao tvrdo, treće kao luksusno drvo. II meko drvo možemo ubrojiti jelu i pičpajn. Pored toga još neko pet vrsti drveća, podesnih za tesarske i stolarske ciljeve. Neke pak vrste mogu poslužiti za izradu sanduka. Neke vrsti tvrdog drveta, količina kojeg je znatna, mogu trgovački zamijeniti evropsku hrastovinu i orahovinu te poslužiti stolarima i tesarima; a i za izradu željezničkih pragova. U grupi luksusnog drveta nalazimo: 1. Ebanovinu, u istočnim i zapadnim šumama. Drvo je fino i vrlo prikladno za poliranje. 2. »Harahara«, drvo tvrdo, velike « 1 »Š. List« god. 1915. - Ove informacije ustupa nam g. André Boissier, konzul francuske republike u Zagrebu. — Uredništvo. 46 |