DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1928 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ČLAN 133. ZAKONA 0 ŠUMAMA U PREDRATNOJ
KRALJEVINI SRBIJI*


Brzo, nenadano, dok se javnost, a napose šumarska, još nije pravo
ni snašla, prihvaćena je u parlamentu hitnost predloga narodnog poslanika
g. Kosanovića, da se na cijelu državu protegne član 133. Zakona o
Šumama predratne Kraljevine Srbije. I kao što je u tom prijedlogu priznata
hitnost , tako je još hitnije taj član i izglasan i protegnut na cijelu
državu.


Naše je Udruženje odmah čim je saznalo da je ovakav prijedlog
podnesen, uputilo Predsjedništvu Narodne Skupštine predstavku dokazujući
svu štetnost, koju će ovaj član proizvesti u našim šumama, kao
što je proizveo i u šumama Srbije.


Naša predstavka glasi: »Predsjedništvu Narodne Skupštine Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca u Beogradu.


Povodom prihvaćene hitnosti predloga o proširenju na cijelu državu
člana 133. Zakona o Šumama od 30. marta 1891., koji vrijedi na području
predratne Kraljevine Srbije, čast je ovom Udruženju, da proti v tog a
proširenj a podnese ovu činjenicama obrazloženu


PREDSTAVKU.


Član 133. zakona o šumama glasi:


»Šumar, podšumar ili čuvar šuma kad uhvati nekog u goroseči ili
s drvima na putu iz državne šume, dužan je o tome podneti pismeni
referat opštinskom sudu u roku od 24 sata a najdalje za 5 dana. Kad
opštinski sud primi referat, dužan je u roku od 24 sata izići na lice mesta
i, u prisustvu šumara ili čuvara šuma i okrivljenog izvršiti uviđaj, koji će
potpisati: šumar, kmet ili predscdnik i dva prisutnika. Ovaj uviđaj sud
opštinski dužan je sprovesti nadležnoj vlasti u roku od 5 dana. Takav
protokol ceniće se kao javna isprava po krivičnom postupku, i on je
potpun dokaz protiv učinioca dela. No okrivljenom je dopušteno da se
brani svima zakonim sredstvima, propisanim u krivičnom postupku.«


Odredbe ovoga člana regulišu dakle formalnosti, pomoću kojih se
dolazi do općeg dokaza za utvrđivanje djela gorosječe i krivične odgovornosti
krivčeve. Ujedno ovaj zakonski propis imperativno određuje,
da se sve označene formalnosti imaju bezuslovno ispuniti, jer se tek tako
sačinjen protokol cijeni kao javna isprava po kriv. sud. postupku, koja
može poslužiti kao potpun dokaz protiv počinioca djela. Tek na osnovu
toga i takovog protokola mogu se primijeniti represivne mjere protiv
okrivljenog lica.


Represivnim je mjerama svrha, da kažnjavaju one, koji su u šumi
počinili protupravne čine. Što jači je moralni učinak kazne, to efikasnije


* Radi važnosti stvari donosimo ovu predstavku u cjelosti. — Uredništvo
35