DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 9 <-- 9 --> PDF |
ovi su vodni uređaji, radi skupoće gradnje i uzdržavanja, izgrađeni samo u neposrednim blizinama lugarnica, pa i ovo riješenje podmirivanja vodom ne bi moglo zadovoljiti potrebe, koje sobom donosi široko razgranjeni posao, kad ne bi duboke kotline ovih pianina sakrivale naslaga vječnoga snijega, odakle se najvećim dijelom podmiruju potrebe poslenika i tegleće stoke, rasijanih kojekuda po terenu. Novije su čatrnje izgrađene u cementnom ziđu (Portland), a starije u kamenom ziđu s mortom od crvenice i kreča. Debljina se njihovog zida redovno kreće oko 50 cm, a sliv im čine krovovi susjednih zgrada. Izgradnja taiožnjaka i filtara izvodi se na običajan način pomoću betonskih prostora na ulazu žljebne cijevi u kavernu čatrnje, a za punjenje filtara služi smrvljeni drveni ugalj, poznato sredstvo za cijeđenje kišnice. Prelijev suvišne vode izvodi se analogno kao i kod opisanih rezervoara. Vodne naprave i građevine traže stalne godišnje popravke i čišćenja, a ta moraju biti izvedena na vrijeme i solidno. Malo zakašnjenje u čišćenju ili nepotpuni popravak prijeti zagaćenjem, zamuljivanjem i gubitkom vode. Sve to guta silne izdatke, pa nije čudo, da troškovi na ime opskrbe s vodom dosižu na ovom imanju horenđnu visinu. Dodajmo k tome još i uzdržavanje ostalih šumskih građevina, gdje se veliki dio građe (cement, mort, staklo, lim itd.) mora sa tržišta kolima dovoziti u daleke šumske predjele, lako je shvatljivo, da troškovi uzdržavanja premašuju pola milijona dinara godišnje. I tako objekti šumskog zgrađarstva znatno poskupljuju upravu ovog posjeda, no bez njih je uredno gospodarstvo u ovim šumama nemoguće. Ne da se oboriti činjenica, da je pored svih ostalih šumarsko zvanje fizički najnapornije. Studen, kiša, oluja, žega, naposljetku i fizički umor uslijed prebijanja po vrletnim planinskim gudurama ometaju kontinuitet terenskog poslovanja ugrožavajući posleniku zdravlje a kadkad i život. Stoga mora ne samo intenzitet nego i racionalnost gospodarenja povlačiti za sobom i pitanje uređenog šumskog zgradarstva. A ono je, kako vidimo, na ovom posjedu uz neke manje nedostatke odlično riješeno. b) Prometala Općenito je poznato, da ovaj posjed u izgradnji prometala stoji na prvom mjestu između svih ostalih šumskih domena u državi. Pa već i sama brojka od 150 km sveukupne duljine cesta u srazmjeru sa površinom šuma pruža dovoljan dokaz veličine saobraćajne mreže. Dakako, tu nijesu ubrojeni šumski putevi (2 m širine) i vlake, jer bi se tada gornji iznos najmanje učetverostručio. Da se shvati zamašaj ovih građevina, potrebno je uočiti goleme nepravilnosti terena, duboke kraške gudure i dulibe, koje stavljaju tako reći nesavladive zapreke. Šumska prometala sačinjavaju isključivo ceste, šumski kolni putevi, vlake i staze. Ostalih saobraćajnih sredstava nema, a nijesu ni moguća. Drvo je uopće takav artikl, koji obzirom na svoj volumen i te žinu ima malu vrijednost. Centar pak drvne produkcije nepristupačan je u ovim planinskim krajevima dohvatu velikih saobraćajnih linija (željeznica, more), i udaljen od drvnog tržišta. Sve te okolnosti pri rodno još više obaljuju cijenu drveta. Uz ova općenita načela valja 507 |