DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 8 <-- 8 --> PDF |
se vjetra, naročito bure u primorskim planinama, izbjeglo pojačanom konstrukcijom krova. U Primorju je običajan više položit krov pokriven crijepom, rjeđe eternitom. U Gorskom Kotaru bolje odgovara strmi krov pokriven eternitom; rjeđe sindrom. 3) Osvjetljenje ide uporedo sa zračenjem stana. I tu je nepovoljan smještaj zgrade često onemogućio dovoljan pristup sunčanih zraka, jer se u šumskim kotlinama ovih planina može računati jedva na koji sat sunčanog svjetla, Pomoglo se tomu donekle izgradnjom većih prozora, vrata i visokim stropovima. Ali tu staje na put žestoka i duga zima, kojoj ovakav stan teško odolijeva. Dimenzije se prozora na lugarnicama (dvostruki prozori) kreću 0.80/1.00—1.00/1.20 m. Poprečna visina stropova ide do 4 metra. Sve što vrijedi za lugarnice, vrijedi i za gospodarske zgrade, dakako u nešto užem obimu. Kaspored je prostorija u lugarnici ovisan o samoj gradnji, napose o tom, da li se u projektovanoj zgradi predviđa stan za jednog ili dvojicu lugara. Potonje ne držim shodnim, ma da u ovom vlastelinstvu ima više takovih slučajeva. I ako je sa gledišta uzajamne pomoći zajednički život dviju porodica jednakih prava i dužnosti opravdan, on ipak, kako je iskustvo pokazalo, dovodi često do sitnih trzavica i kavgi, koje su svakako na štetu nužnoj disciplini pomoćnog osoblja. Još je važniji razlog, što se jednim stanom za više lugara nehotice koncentriše glavni nadzor šuma na bliži čuvarski srez, dok se udaljeniji više manje pušta s vida. Pitanje opskrbe vodom riješeno je na zaseban način u šumama Gorskog Kotara a zasebno u šumama primorskih planina. Izlazi to već iz prirode samog terena, koji je u Gorskom Kotaru pretežno škriljevačkog sastava, a potom obilan vrelima i vodotocima. U Primorju pak naprotiv prevladava tipično kraško tlo, propusno i vodom siromašno. Prema tome možemo građevine i naprave za podmirivanje vodom na području ovog imanja svrstati u dvije grupe: I. Rezervoar i (Wasserbecken) grade se u šumama Gorskog Kotara sa svrhom, da se izgradnjom zidanih komora spriječi otjecanje izvorne vode. Ovi sa tehničkog gledišta jednostavni uređaji baziraju na principu, da se voda iz vrela željeznom cijevi promjera 5—10 cm odvodi u betonski rezervoar, odakle se limenim vedrima grabi za potrebu ljudi i stoke. Oblik je ovakovog rezervoara šuplja betonska prizma poprečno 2 met. široka i 2—3 met. duboka. Debljina zidova kreće se od 20—30 cm. Kako se radi o upotrebi izvorne vode, otpadaju ovdje sve ine detaljne gradnje (filtar, taložnjak, bistrište i t. d.). Preljev (oduha) se suvišne vode izvodi otvorom u zidu rezervoara okrenutim u dolinu. Cijela se naprava pokriva limenim krovom. U blizini službenih zgrada građe se iste naprave, ali većih dimenzija, presvođeine poput čatrnja i proviđene sisaljkama. II. 0 a trn je (Cisternen) dolaze u primorskim šumama, gdje se prijašnji uređaji zbog posvemašnje nestašice izvorne vode ne mogu ni zamisliti. Velika je dnevna potreba vode — naročito za vrijeme suše — prinudila upravu posjeda, da izgradi ogromne čatrnje (preko 100 m3 sadržaja). U novije vrijeme, kad se poslovanje u ovim šumama znatno uvećalo, nastala je potreba da se urede posebna pojila za stoku, čuvajući tako postojeće cisterne isključivo za porabu ljudi. Nažalost 506 |